Ovo su uslovi, poslovi i plate koji se nude!

Ljudi sa Balkana u sve većem broju odlaze u zemlje njemačkog govornog područja. Radna snaga sa Jadrana seli se u Alpe. Turistička sezona je pri kraju, a kuvare, konobare, spremačice Austrijanci već traže da bi ih zaposlili na skijalištima. Potrebno im je, procjenjuje se, oko 30.000 ljudi.

- Potražnja za radnicima ovih profila jako je velika. Raspisani su konkursi za profesionalce – kvalifikovane kuvare, fizioterapeute, masere, kozmetičarke, a što se tiče konobara i spremačica, tu dokazi o stručnoj spremi nemaju presudnu ulogu, ali svakako treba barem poznavati njemački jezik - kaže Aleksandara Bertelt iz kompanije "Euro Career" iz Pule, preko koje će radnici i ove godine trbuhom za kruhom u planine, prenosi "Slobodna Dalmacija".

- Najviše je potražnje za radnom snagom u Salcburgu, Tirolu i Forarlbergu, a manje u Koruškoj ili južnom dijelu Štajerske, gdje gosti dolaze zbog jezera, a ne radi skijanja pa se tamo glavna turistička sezona odvija ljeti. Interesantno je da se potreba za radnicima u turizmu u Austriji zimi i ljeti izjednačila, što je trend posljednjih godina. Radi se šest dana u nedjelji, 54 sata, a slobodan dan poslodavci daju radnicima po dogovoru - kaže ona.

Visina plata zavisi od mnogo stvari: od iskustva radnika i kategoriji objekta, jer nije isto je li u pitanju luksuzni hotel ili smještaj s tri zvjezdice, i na kraju – najvažnije je o kojoj se poziciji i nivou odgovornosti radi – pomoćnom kuvaru ili nekom ko je jedan od glavnih ili njegovih zamjenika u kuhinji.

Ipak, neki je prosjek od 1.600 eura do 2.000 eura, s tim da su radnicima osigurani hrana i smještaj, a njihov angažman traje šest mjeseci od prvog novembra do kraja aprila - kaže Bertelt.

Poznavanje njemačkog jezika do nivoa B1 važno je za one koji više komuniciraju s gostima – na primjer, za konobare – drugi kandidati mogu govoriti jezik do mjere da im je to dovoljno da se snađu u komunikaciji.

- Konobari mogu jako dobro zaraditi i od bakšiša. U principu, ljudi odu gore šest mjeseci, dobro zarade, a malo potroše jer su im hrana i smještaj osigurani, a kako rade šest dana nedjeljno, zapravo nemaju ni vremena potrošiti ono što su dobili. Mnogi to iskoriste da nauče ili unaprijede znanje jezika i steknu dodatna znanja, vještine, što će im poslužiti u traženju nekog boljeg posla - kaže Bertelt.

BALKANCI HRLE I U NJEMAČKU

Njemačka bilježi priliv sve većeg broja izbjeglica sa Zapadnog Balkana. Samo u prvih osam mjeseci ove godine Savezna agencija za rad izdala je 63.000 radne dozvole ljudima iz ovog regiona, 70 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Razlog naglog rasta je specijalna regulativa za Zapadni Balkan, uvedena početkom 2016, piše njemački “Welt”. Kriza izazvana dolaskom velikog broja izbjeglice iz Sirije i Iraka još tada je pogoršana uslijed velikog priliva tražilaca azila sa Kosova, iz Albanije, Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Njemačka je te zemlje proglasila sigurnim zemljama porijekla, pa migranti koji pristižu iz njih gotovo da nemaju šanse da dobiju azil.

Kao reakcija na to, uvedene su značajne olakšice za radne migrante sa Zapadnog Balkana: ko podnese dokaz da mu je ponuđen konkretan posao u Njemačkoj, dobija radnu dozvolu, pri čemu se ne traži dokaz o kvalifikacijama. Savezna agencija za rad samo provjerava da li postoje domaći kandidati za dotično radno mjesto, ali u četiri od pet slučajeva uprava daje zeleno svijetlo. Nasuprot tome, kriterijumi za gastarbajtere iz trećih zemalja veoma su strogi.

Prema saznanjima Instituta za istraživanje tržišta rada i zapošljavanja (IAB), sa Zapadnog Balkana uglavnom dolaze nekvalifikovani (47 odsto) i polukvalifikovani radnici (49,6 odsto), dok udeo fakultetski obrazovanih radnika i drugih stručnjaka iznosi svega 3,4 odsto.

Ubjedljivo najviše radnih dozvola izdaje se radnicima u građevinskoj branši (gotovo polovina). U ugostiteljstvu je potražnja za radnom snagom sa Balkana takođe velika, ali se traže i higijeničari, njegovateljice i baštovani.

Radna viza traje dokle god je osoba zaposlena, a predviđeno je da se ljudi vrate u domovinu kada ostanu bez posla. Migranti, međutim, imaju pravo na socijalna davanja ukoliko su u Njemačkoj radili najmanje 12 mjeseci. Zbog toga nije isključeno da ostanu čak i ako izgube posao, piše “Welt”.

Dozvola Savezne agencije za rad, međutim, ne garantuje pravo na ulazak u zemlju, jer radnici prvo moraju da podnesu zahtjev za vizu u svojoj zemlji, a u većini zemalja Zapadnog Balkana viza se čeka više mjeseci, u Sarajevu čak godinu dana.

Regulativa za Zapadni Balkan koja je uvedena na vrhuncu izbjegličke krize, važi do 2020.

Izvor: Slobodna Dalmacija, Welt.de