Izvještaj sa Univerziteta u Kolumbiji

Srbija mora da prizna nezavisnost Kosova kako bi se postigao održiv mir. Priznanje je kamen temeljac velikog dogovora Beograda i Prištine. Ipak, dok Srbija "ne prizna Kosovо", Beograd i Priština trebalo bi da potpišu "prelazni sporazum", po modelu dvije Njemačke iz 1972. - ocjenjeno je u Izvještaju o sprovođenju dijaloga između "Kosova i Srbije" Instituta za studije ljudskih prava Univerziteta Kolumbija u SAD-u.

Autor Izvještaja, direktor Programa za izgradnju mira i prava američkog instituta, poznat i po tome što se bavi kosovskim pitanjem već decenijama - David L. Phillips nudi "putokaz za rješavanje bilateralnih pitanja između Kosova i Srbije" i  "novi format" dijaloga, kako bi se on "ojačao", ovoga puta uz efikasnije posredovanje međunarodne zajednice i snažniju ulogu SAD-a. Federica Mogherini će biti počasna predsjednica dijaloga, a SAD će odrediti Specijalnog predstavnika - nudi kao rješenje Phillips.

Medijatori će biti proaktivni, za razliku od dosadašnjeg fasilitiranja u Briselu i biće uključeni u šatl diplomatiju. Da bi se strane motivisale, medijatori će koristiti štapove i šargarepe. Razgovor će se voditi na nivou premijera, uz tehnički ekspertski dijalog, dok će se predsjednici sretati više u ceremonijalnim prilikama s vremena na vrijeme - ovako dijalog Beograda i Prištine vidi Phillips.

Dijalog ograničiti na 18 mjeseci uz mogućih 6 mjeseci nastavka

Smatra i da dijalog ne može da bude vremenski neoročen. Po njemu, on treba da traje 18 mjeseci sa mogućih 6 mjeseci produžetka.

Delegacije Kosova i Srbije treba da uključe "tim jedinstva" sa obje strane koji će se sastojati od glavnih političkih stranaka i predstavnika civilnih društava - predlaže se u izvještaju, takođe.

"Srbija blokira, opstruiše dogovore"

Kao primjer onoga što Phillips vidi kao "zaustavljanje dijaloga", to je što je Srbija "blokirala" sprovođenje dogovora o diplomama i dogovora o energetici.

Međutim, sa druge strane, kada se pominje to što nije sproveden dogovor o Zajednici srpskih opština, Phillips piše da Kosovo "odbija da uspostavi Asocijaciju sve dok Srbija ne ispuni prethodne dogovore".

"Srbija opstruiše dogovore o ukidanja barikada na mostu u Mitrovici i dogovor o revitalizaciji glavne ulice u Sjevernoj Mitrovici. Park mira kao simbol pomirenja je zatvoren", ovako se opisuje situacija na Sjeveru.

Nabrajajući dalje "opstrukcije" od strane Srbije, navodi se da Srbija "odbija da izgradi stalne granične prelaze" i da dozvoli Vladi Kosova da "iznajmljuje prostor na sjevernom Kosovu" čime se, dodaje se, "opstruiše integracija sudstva, policije i raspuštanje civilne zaštite". Ne dozvoljava se ni "građanima trećih zemalja da ulaze u Srbiju sa kosovske teritorije", ocjenjuje se, takođe.  

"Loše" je i to što se Kosovu "ne dozvoljava članstvo u UNESCO".

Šta je u izveštaju ocjenjeno kao "pozitivno"

Ipak, kao "pozitivno" je ocjenjeno davanje pozivnog broja Kosovu i predaja matičnih knjiga Srbije Kosovu.

Pozitivno je i to što se "više ne koriste identifikaciona dokumenta srpskih paralelnih struktura".

Šta podrazumijeva normalizacija odnosa?

Osim ispunjenja preuzetih obaveza - primjene briselskih dogovora, normalizacija odnosa Beograda i Prištine uključila bi, smatra Phillips, članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama.

Paralelno, "Kosovo i Srbija" bi radile na kriterijumima za članstvo u Evropskoj uniji, ulazeći u EU u isto vrijeme, navodi se u Izvještaju, takođe.

"Štapovi i šargarepe" - članstvo Srbije u EU tek po priznanju

Phillips ocjenjuje i da je Srbija "nestrpljiva" da se pridruži EU, te bi to bio jedan od metoda onoga što predlaže kao "štapovi i šargarepe".

"Da umanje njenu zabrinutosti, države članice EU države mogu poslati poruku Beogradu da će EU ekspeditivno krenuti onda kada bude Srbija završila sva poglavlja acquis communautaires i priznala Kosovo".  

O kosovskim Srbima

O Srbima na Kosovu Phillips piše u jednom pasusu. Njima "manipuliše Beograd, a marginaluzuje ih Priština", navodi.

Zbog toga, smatra, Vlada Kosova treba da kosovskim Srbima ponudi konkretne mjere integracije koje će da uključe "zdravstvene usluge i obrazovanje, uključujući veće obrazovanje na srpskom jeziku i proširenu upotrebu udžbenika na srpskom jeziku."

O Vučiću

Govoreći o predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, Phillips podsjeća da on ima "jak mandat" zasnovan na "nacionalističkom monopolu.

Podsjećaju i detaljno na ono što je napisao u Blicu, a što ukazuje na "evoluiranje odnosa Srbije" u vezi sa kosovskim pitanjem.

Scenario podjele Kosova se u izvještaju ocjenjuje kao nerealan da bi se iz Srbije sa njim krenulo.

O ruskom uticaju: "Kosovo je epicentar Putinove antiameričke agende"

"Rusija agresivno projektuje svoj uticaj na Balkanu, kao frontalna linija novog ruskog hladnog rata sa zapadom. Kosovo je epicentar Putinove antiameričke agende koja ima za cilj da destabiliše prozapadne države koje imaju aspiracije ka EU i NATO.

Flertovanje Srbije sa Rusijom može da posluži kao kratkoročni interes, ali Beograd mora da izabere između EU i odanosti Moskvi", tvrdi Phillips.

Pens Vučiću: "Uticaj Rusije ne sme da se širi"

Potpredsjednik SAD-a Mike Pens tokom nedavnog sastanka u Americi sa Aleksandrom Vučićem rekao je srpskom predsjedniku da uticaj Rusije "ne sme da se širi i da Srbija mora da razume zabrinutost Amerike", tvrdi dalje Phillips.