Vjerujem da će uskoro doći do historijskog sporazuma o normalizaciji odnosa i pomirenju između Kosova i Srbije, čiji je krajnji cilj "priznavanje realnosti", kaže predsjednik Hashim Thaçi, komentarišući očekivanja od nastavka dijaloga Beograd - Priština u Briselu.
- To možda neće biti popularno ni za mene, ni za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali će biti dobro i za Kosovo i za Srbiju. Mi imamo sreće to plaćamo političku cijenu radi bolje budućnosti za naredne generacije - kaže Thaçi, koji tvrdi da kosovski Srbi vjeruju u kosovske institucije, ali da je percepcija Beograda o njihovoj kosovskoj realnosti negativna.
Na pitanje na čemu bazira optimizam da ce dijalog biti priveden kraju, s obzirom na to da Priština već pet godina odugovlači dogovoreno, a da se veliki broj spornih pitanja između Beograda i Prištine nije ni našao na spisku briselskog dijaloga, Thaçi kaže kako je ostalo nekoliko sporazuma koji treba da se zaključe, ali da je veliki broj postignut i da je većina realizovana, te da su upravo oni osnov za historijski sporazum koji očekuje.
- Veoma je važno to smo se dogovorili da ovaj dijalog bude aktivniji, dinamičniji, sa više rezultata i u ograničenom vremenskom periodu i političkom okviru, koji je takođe ograničen - navodi Thaçi.
"Dok ne prizna Kosovo, Srbija neće moći u EU"
Na pitanje gde uopšte vidi partnera za postizanje "historijskog sporazuma" kojim će Beograd priznati realnost na Kosovu, s obzirom da ga u Srbiji trenutno nema, da su u posljednje dvije godine u Srbiji tri puta održani izbori i da ni jednoj političkoj opciji nije palo na pamet da pomene priznanje, Thaçi odgovara:
- Svjestan sam da Srbija ne može da prizna Kosovo u nekoliko narednih dana, mjeseci ili godina, ali ono što je veoma bitno jeste da će Kosovo postati dio svih međunarodnih organizacija - kaže on uz ocjenu da i Srbija i Kosovo idu ka EU, ali naglašava da, sve dok se ne oslobodi kosovskog tereta, Srbija neće moći da postane dio evropske porodice.
Na konstataciju da je upravo Priština ta koja odugovlačenjem pregovora i izbjegavanjem da primjeni dogovoreno u Briselu pokazuje da joj evropske integracije nisu prioritet i da se stiče utisak da joj je važnije da Zajednica srpskih opština ne bude formirana, nego što joj je stalo do, recimo, vizne liberalizacije za sopstvene građane, Thaçi odgovara da to nije tačno.
ZSO u budućnosti
On tvrdi da će Zajednica srpskih opština biti formirana u budućnosti u skladu sa Ustavom, zakonima Kosova i Briselskim sporazumom.
Na pitanje kako onda komentariše česte ocjene, pa i konstataciju Williama Montgomeryja da Albanci na Kosovu slušaju samo SAD i da se osećaju slobodnim da ignorišu zahtjeve EU, on kaže da priznaje da se za Kosovo može reći da su najveći proamerikanciu Evropi, ali da je njihova budućnost u NATO i u Evropskoj uniji, uz posebne odnose sa SAD-om.
"Kosovski Srbi su glasali za mene"
Na insistiranje da precizira kada će biti formirana Zajednica srpskih opština Thaçi je rekao da će to biti učinjeno čim bude formirana nova vlada Kosova i obećava da će on lično insistirati na tome.
- Srbi na Kosovu su kosovska stvarnost, ja poštujem legitimno interesovanje Srbije za njih. Zajednica treba da se osnuje što je prije moguće, jer je to u interesu Kosova - kaže Thaçi i tvrdi kako ZSO neće imati izvršni ili zakonodavni karakter.
On navodi da kosovski Srbi u ustavnom, zakonskom i legitimnom smislu imaju sva prava, da su prodrli u kosovske institucije, ali da zajednicu treba formirati, kako kaže u društvenom smislu, kako se "ne bi osjećali ugroženim, uvređenim, kao građani drugog reda, jer to nisu".
Na pitanje kako bi kosovski Srbi mogli imati povjerenja u kosovske institucije u nezavisnom Kosovu, kada svih ovih godina te institucije nisu učinile ništa na zaštiti njihovih prava, kažnjavanju zločina, pronalasku nestalih, povratku raseljenih - Thaçi je okarakterisao kao "polemiku, a ne pitanje" i kao pogrešnu percepciju položaja kosovskih Srba.
On ponavlja da su Srbi integrisani u kosovske institucije, od centralnog do lokalnog nivoa, a da je "na sjeveru je došlo do dramatičnih i historijskih promjena, koje se decenijama nisu dogodile tamo.
- Naravno, uvijek ima prostora da se učini još više i radićemo na tome. Ja nisam na suprotnoj strani u odnosu na kosovske Srbe, oni su glasali za mene i ja sam kao predsjednik zemlje njihov glas i borim se za afirmisanje njihovih prava - tvrdi Thaçi i dodaje da se on svaki dan sastaje sa njima i da tri - četiri odsto Srba na Kosovu uživa više prava nego 30 i više odsto Albanaca u Srbiji.
Na pitanje da li će dijalog uz Briselu biti nastavljen na predsjedničkom nivou, s obzirom da se nijeden od kandidata za premijera Kosova ne slaže sa tim, tvrdeći da je potrebna revizija dijaloga, Thaçi kaže da se sama Evropska unija opredjelila za ovaj nivo razgovora.
"Sa Vučićem se čujem i preko telefona"
- Kada slušam protivnike dijaloga, pitam samog sebe šta oni misle, koje rješenje imaju za albansko-srpske odnose ili odnose Kosovo - Srbija? Krize? Sukobe? Probleme? Rat? Zato što je brže moguće moramo da idemo prema dijalogu, da postižemo nove sporazume koji će garantovati dugoročni mir na Zapadnom Balkanu - ocjenjuje Thaçi i najavljuje nastavak dijaloga krajem avgusta, kada očekuje i novu fazu dijaloga.
On navodi da ta faza, kako kaže, neće biti takmičenje između Srbije i Kosova, već usredsređenost na pitanja kako da se postigne partnerstvo koje će dovesti do normalizacije i pomirenja.
Thaçi istovremeno ističe da njega kao sagovornika u dijalogu nije izabrao predsjednik Vučić, kao što ni on nije odabrao njega.
- Mi smo institucionalna realnost, nosioci naših državnih institucija. Ukoliko želimo da završavamo poslove, treba da preduzmemo odgovornosti na najvišem nivou - kaže on i dodaje da se podrazumijeva da to bude "uz rukvođenje gospođe Mogherini i snažnu podršku visokog nivoa iz Vašingtona.
- Ali, zemlje su naše, mi treba treba da odlučimo koji su model, forma, mogućnost i vizija najsigurniji za naše zemlje - dodaje on.
Thaçi kaže da on i predsjednik Vučić imaju mnogo nesuglasica, ali da se čuju i putem telefona, kako ne bi iznenadili jedan drugog, kako kaže, događajima kao što je to bio slučaj sa vozom ili sa zidom.
Poziv Vučiću da dođe u Prištinu
Na pitanje šta misli da li će prije on doći u Beograd ili predsjednik Vučić u Prištinu, Thaçi vjeruje da će predsjednik Vučić prvi doći u Prištinu, jer je, kako kaže, Priština otvorenijeg srca, odgovornija i više želi da izgradi dobrosusjedske odnose.
- Pozivam ga da posjeti Prištinu u vrijeme kada njemu najviše odgovora - rekao je Thaçi uz opasku da je on spreman da dođe u Beograd, ali da - nedostaje poziv.
Mogućnost da se slučaj njegove odgovornosti nađe među prvim predmetima u Specijalnom sudu za ratne zločine na Kosovu, a što očekuje javnost u Srbiji, Thaçi ne komentariše konkretno:
- Osnivanje ovog suda vidimo kao prednost da se stavi tačka na predrasude, a mi kao političari ne treba da se mješamo u ova pitanja koja se tiču pravde. Dakle, svi treba da podržimo pravdu.
Istovremeno, navodi da će Priština posmatrati kako će Beograd i međunarodna zajednica postupati prema, kako navodi, desetinama ratnih zločinaca koji su učestvovali u kosovskom genocidu i koji se nalaze na slobodi i dio su institucija Srbije.
Na pitanje kako gleda na to da argument "volje većine", koji je poslužio kao osnov za otcjepljenje Kosova, može da se primjeni i na volju većine na sjeveru Kosova, Thaçi odgovara:
- Na Balkanu se ne mogu graditi monoetničke države. Neće biti podjele teritorije Kosova, neće biti izmjena granica i neće biti razmjene teritorija. Jer, ukoliko se u jednom dijelu Balkana započne sa takvim procesima, to će biti lančana reakcija, koja će se okončati krizama i novim ratovima".
Na pitanje na čemu bazira optimizam da ce dijalog biti priveden kraju, s obzirom na to da Priština već pet godina odugovlači dogovoreno, a da se veliki broj spornih pitanja između Beograda i Prištine nije ni našao na spisku briselskog dijaloga, Thaçi kaže kako je ostalo nekoliko sporazuma koji treba da se zaključe, ali da je veliki broj postignut i da je većina realizovana, te da su upravo oni osnov za historijski sporazum koji očekuje.
- Veoma je važno to smo se dogovorili da ovaj dijalog bude aktivniji, dinamičniji, sa više rezultata i u ograničenom vremenskom periodu i političkom okviru, koji je takođe ograničen - navodi Thaçi.
"Dok ne prizna Kosovo, Srbija neće moći u EU"
Na pitanje gde uopšte vidi partnera za postizanje "historijskog sporazuma" kojim će Beograd priznati realnost na Kosovu, s obzirom da ga u Srbiji trenutno nema, da su u posljednje dvije godine u Srbiji tri puta održani izbori i da ni jednoj političkoj opciji nije palo na pamet da pomene priznanje, Thaçi odgovara:
- Svjestan sam da Srbija ne može da prizna Kosovo u nekoliko narednih dana, mjeseci ili godina, ali ono što je veoma bitno jeste da će Kosovo postati dio svih međunarodnih organizacija - kaže on uz ocjenu da i Srbija i Kosovo idu ka EU, ali naglašava da, sve dok se ne oslobodi kosovskog tereta, Srbija neće moći da postane dio evropske porodice.
Na konstataciju da je upravo Priština ta koja odugovlačenjem pregovora i izbjegavanjem da primjeni dogovoreno u Briselu pokazuje da joj evropske integracije nisu prioritet i da se stiče utisak da joj je važnije da Zajednica srpskih opština ne bude formirana, nego što joj je stalo do, recimo, vizne liberalizacije za sopstvene građane, Thaçi odgovara da to nije tačno.
ZSO u budućnosti
On tvrdi da će Zajednica srpskih opština biti formirana u budućnosti u skladu sa Ustavom, zakonima Kosova i Briselskim sporazumom.
Na pitanje kako onda komentariše česte ocjene, pa i konstataciju Williama Montgomeryja da Albanci na Kosovu slušaju samo SAD i da se osećaju slobodnim da ignorišu zahtjeve EU, on kaže da priznaje da se za Kosovo može reći da su najveći proamerikanciu Evropi, ali da je njihova budućnost u NATO i u Evropskoj uniji, uz posebne odnose sa SAD-om.
"Kosovski Srbi su glasali za mene"
Na insistiranje da precizira kada će biti formirana Zajednica srpskih opština Thaçi je rekao da će to biti učinjeno čim bude formirana nova vlada Kosova i obećava da će on lično insistirati na tome.
- Srbi na Kosovu su kosovska stvarnost, ja poštujem legitimno interesovanje Srbije za njih. Zajednica treba da se osnuje što je prije moguće, jer je to u interesu Kosova - kaže Thaçi i tvrdi kako ZSO neće imati izvršni ili zakonodavni karakter.
On navodi da kosovski Srbi u ustavnom, zakonskom i legitimnom smislu imaju sva prava, da su prodrli u kosovske institucije, ali da zajednicu treba formirati, kako kaže u društvenom smislu, kako se "ne bi osjećali ugroženim, uvređenim, kao građani drugog reda, jer to nisu".
Na pitanje kako bi kosovski Srbi mogli imati povjerenja u kosovske institucije u nezavisnom Kosovu, kada svih ovih godina te institucije nisu učinile ništa na zaštiti njihovih prava, kažnjavanju zločina, pronalasku nestalih, povratku raseljenih - Thaçi je okarakterisao kao "polemiku, a ne pitanje" i kao pogrešnu percepciju položaja kosovskih Srba.
On ponavlja da su Srbi integrisani u kosovske institucije, od centralnog do lokalnog nivoa, a da je "na sjeveru je došlo do dramatičnih i historijskih promjena, koje se decenijama nisu dogodile tamo.
- Naravno, uvijek ima prostora da se učini još više i radićemo na tome. Ja nisam na suprotnoj strani u odnosu na kosovske Srbe, oni su glasali za mene i ja sam kao predsjednik zemlje njihov glas i borim se za afirmisanje njihovih prava - tvrdi Thaçi i dodaje da se on svaki dan sastaje sa njima i da tri - četiri odsto Srba na Kosovu uživa više prava nego 30 i više odsto Albanaca u Srbiji.
Na pitanje da li će dijalog uz Briselu biti nastavljen na predsjedničkom nivou, s obzirom da se nijeden od kandidata za premijera Kosova ne slaže sa tim, tvrdeći da je potrebna revizija dijaloga, Thaçi kaže da se sama Evropska unija opredjelila za ovaj nivo razgovora.
"Sa Vučićem se čujem i preko telefona"
- Kada slušam protivnike dijaloga, pitam samog sebe šta oni misle, koje rješenje imaju za albansko-srpske odnose ili odnose Kosovo - Srbija? Krize? Sukobe? Probleme? Rat? Zato što je brže moguće moramo da idemo prema dijalogu, da postižemo nove sporazume koji će garantovati dugoročni mir na Zapadnom Balkanu - ocjenjuje Thaçi i najavljuje nastavak dijaloga krajem avgusta, kada očekuje i novu fazu dijaloga.
On navodi da ta faza, kako kaže, neće biti takmičenje između Srbije i Kosova, već usredsređenost na pitanja kako da se postigne partnerstvo koje će dovesti do normalizacije i pomirenja.
Thaçi istovremeno ističe da njega kao sagovornika u dijalogu nije izabrao predsjednik Vučić, kao što ni on nije odabrao njega.
- Mi smo institucionalna realnost, nosioci naših državnih institucija. Ukoliko želimo da završavamo poslove, treba da preduzmemo odgovornosti na najvišem nivou - kaže on i dodaje da se podrazumijeva da to bude "uz rukvođenje gospođe Mogherini i snažnu podršku visokog nivoa iz Vašingtona.
- Ali, zemlje su naše, mi treba treba da odlučimo koji su model, forma, mogućnost i vizija najsigurniji za naše zemlje - dodaje on.
Thaçi kaže da on i predsjednik Vučić imaju mnogo nesuglasica, ali da se čuju i putem telefona, kako ne bi iznenadili jedan drugog, kako kaže, događajima kao što je to bio slučaj sa vozom ili sa zidom.
Poziv Vučiću da dođe u Prištinu
Na pitanje šta misli da li će prije on doći u Beograd ili predsjednik Vučić u Prištinu, Thaçi vjeruje da će predsjednik Vučić prvi doći u Prištinu, jer je, kako kaže, Priština otvorenijeg srca, odgovornija i više želi da izgradi dobrosusjedske odnose.
- Pozivam ga da posjeti Prištinu u vrijeme kada njemu najviše odgovora - rekao je Thaçi uz opasku da je on spreman da dođe u Beograd, ali da - nedostaje poziv.
Mogućnost da se slučaj njegove odgovornosti nađe među prvim predmetima u Specijalnom sudu za ratne zločine na Kosovu, a što očekuje javnost u Srbiji, Thaçi ne komentariše konkretno:
- Osnivanje ovog suda vidimo kao prednost da se stavi tačka na predrasude, a mi kao političari ne treba da se mješamo u ova pitanja koja se tiču pravde. Dakle, svi treba da podržimo pravdu.
Istovremeno, navodi da će Priština posmatrati kako će Beograd i međunarodna zajednica postupati prema, kako navodi, desetinama ratnih zločinaca koji su učestvovali u kosovskom genocidu i koji se nalaze na slobodi i dio su institucija Srbije.
Na pitanje kako gleda na to da argument "volje većine", koji je poslužio kao osnov za otcjepljenje Kosova, može da se primjeni i na volju većine na sjeveru Kosova, Thaçi odgovara:
- Na Balkanu se ne mogu graditi monoetničke države. Neće biti podjele teritorije Kosova, neće biti izmjena granica i neće biti razmjene teritorija. Jer, ukoliko se u jednom dijelu Balkana započne sa takvim procesima, to će biti lančana reakcija, koja će se okončati krizama i novim ratovima".
