Objavljeno: 16.07.2017. u 14:49 | Autor: Info-ks | Kategorija: Regija
0
Profesor balkanske politike na Univerzitetu AAB

Nexhmedin Spahiu: Albanci još nisu svijesni da imaju državu

Dr Nexhmedin Spahiu je profesor balkanske politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta AAB u Prištini i kosovski problem promišlja hladne glave i bez ideoloških ograničenja.

  • Veličina slova:
  • a
  • a
  • a
Kažete da su srpska i albanska nacionalna ideologija suprotstavljene jer još prevladavaju snage koje su za sukob.

- Poslije završetka rata ja sam insistirao da na Kosovu planovi i programi za historiju i književnost budu prilagođeni stanju i sadašnjim interesima društva. Ti planovi i programi su još iz vremena Envera Hoxhe i dan-danas naša djeca uče iz tih knjiga. S malom razlikom što su iz knjiga skinute slike Envera Hoxhe i Tita.

Koja je to historija?

- Historija koja antagonizuje i većinom oslonjena na laž i mit. Kao što je i srpska istoriografija, takođe. Ona vodi ka samoizolaciji i otud je sada glavna partija na Kosovu "Samoopredjeljenje" Albina Kurtija koja zastupa tu ideologiju koja se podastire djeci u školama. Zalažem se za to da se taj pristup promjeni i to ne samo na Kosovu nego i u svim balkanskim zemljama i EU bi u tome mogla da pomogne. Neka đaci i studenti uče nekoliko verzija nekog događaja ili epohe. Na primjer o Kosovskom boju postoji srpska, albanska i turska verzija. Kad sam bio učenik šestog razreda Osnovne škole "Branko Radičević" nas su učili da je junak koji je ubio Murata albanski heroj Mileš Kopilići. Onda ja čujem nastavnicu koja Srbima priča da je to bio srpski heroj Miloš Obilić. Na sljedećem času pitam nastavnika o čemu se radi, a on kaže kako Srbi otimaju našu historiju. A ima i verzija kako je on bio Mađar Mikloš ili kako Murata nije ubio ni Kopilići ni Obilić nego da ga je pogubio njegov sin Bajazit kako bi uzeo vlast, i da je Miloš, Mileš ili Mikloš bio samo nedužna žrtva na kog se svalila krivica. Herodot, otac historije, prije 2.500 godina, kada je pisao historiju, pravio je napomene - ovo je egipatska verzija, ovo je persijska, ovo naša verzija. On je to mogao tada, a mi danas u 21. vijeku ne možemo ili nećemo nego nešto u šta niko nije do kraja siguran proglašavamo za aksiom, svako kako njemu odgovara.

Da se vratimo sadašnjosti. Je li Kosovo država?

- Jeste, ali to je država za čiji nastanak su veći učinak i zasluge imale zapadne sile nego sam narod Kosova. I to važi za ostale države na teritoriji bivše Jugoslavije, osim kod Srba i Crnogoraca jer su oni i prije imali svoje države i svoje vladarske dinastije.

Kako Albanci doživljavaju tu državu?

- Albanci još do kraja nisu svijesni da imaju državu i još se osjećaju kao etnička manjina. Imaju tu psihologiju, upravo zbog presudnog učinka Zapada na formiranje te države. To se vidi i po gestovima političkih snaga na Kosovu koje pričaju o ujedinjenju sa Albanijom. To znači da Kosovo ne doživljavaju kao sopstvenu državu, već kao neko nametnuto rješenje. Da Kosovo doživljavaju kao sopstvenu državu oni bi je branili, ne bi je nudili Albaniji. I brat blizanac kad kuću doživljava kao svoju, on je ne nudi bratu. Mada sam uvjeren kad bi bio referendum o ujedinjenju sa Albanijom, većina na Kosovu bi glasala protiv, a u Albaniji bi protiv bilo 99 odsto.

Čemu onda cijela ta priča o velikoj Albaniji?

- Priča vuče korijene iz Drugog svjetskog rata i na tu historiju Beograd igra kada traži saveznike po pitanju problema sa Kosovom. Potencirajući, recimo, priču o islamskom fundamentalizmu Beograd hoće da kaže Zapadu "nisu ovi vaši saveznici, nego mi", što i jeste prirodno. Kad o tome priča Edi Rama, on se samo poigrava sa emocijama ljudi na Kosovu i, zapravo, ta priča mu služi da ucjenjuje EU: "Ako vi zatežete, ja mogu da uništim ovu vašu tvorevinu ‘Republiku Kosovo’." Priča o ujedinjenju Kosova sa Albanijom je kao priča o povratku Kosova u Srbiju. Zajedničko je da Kosovo kao država ne treba da postoji.

Pa može li Kosovo da opstane kao država?

- Može, ukoliko ima podršku Zapada, koji ju je i stvorio. Kosovo je toliko malo da za Zapad nije problem ni da ostane ni da nestane. Za Zapad je to mali problem.

Ima li u Kosovu nešto suštinski državotvorno?

- Vidim da ispred Kosova postoji jedan teži period koji će osvjestiti narod i učiniti ga zrelijim. Ako ne u ovom, onda će u sljedećem mandatu Albin Kurti doći na vlast i on će za nekoliko godina imati apsolutnu vlast. Mada će on biti za pravedniju socijalnu raspodjelu, on će Kosovo voditi ka većoj izolaciji i siromaštvu. Tek tada će narod postati svestan da se od nezavisnosti ne živi, već mora da se okrene radu i boljim odnosima sa susjedima da bi se moglo napred. Prva formula za razvitak je dobar odnos sa susjedima. Nema napretka ako si u stalnom sukobu.

Šta je pred Srbijom kada je Kosovo u pitanju?

- Vidim da se Srbija kreće u pravcu da ostavi Kosovo, ali to radi suviše sporo i na sopstvenu štetu. Troši resurse i snagu u unapred izgubljenoj bici, bar u ovom političkom trenutku i vremenu. Druga stvar je da sad nestane NATO, zavlada neka druga sila, ali to nije na vidiku. U datom trenutku Srbija gubi vrijeme i kad bi priznala Kosovo njena pozicija, kao najveće i najjače države u regionu, bila bi daleko povoljnija, a uloga srpske zajednice na Kosovu bi bila veća i značajnija nego sada. U beskonfliktnom regionu Srbija kao najjača ekonomska sila najviše dobija i njoj je najviše u interesu stvarni mir.

A da li bi priznanje Srbije Kosovo učinilo državom više nego što je sada?

- Ne. Problemi Kosova bi ostali isti, s tim što bi Srbija sebi skinula teret s vrata. Najveća opasnost za državu Kosovo nisu Srbi, nego sami Albanci u smislu da li su zreli da uspostave jake institucije.

Jesu li zreli?

- Mislim da im puno nedostaje. Priznavanjem Srbije politička klasa i narod bi izgubili adresu koju uvijek mogu da optužuju i suočili bi se sa sopstvenim nedostacima. Sve dok oni upiru prstom u Srbiju, kriju sopstvenu nesposobnost. Izgubili bi poželjnog neprijatelja.

Suprotstavljene ideologije

Spahiu "definiše" Kosovo i kao mjesto gdje se susreću suprotstavljene nacionalne ideologije.

- To proizlazi iz načina na koji su stvarane nacije na Balkanu, a većina njih je stvorena od velikih sila i u ime njihovih interesa. Albansku naciju je stvorila Austrougarska da ne bi dozvolila da Srbija izađe na more. Sama ta činjenica inicira sukob. Srbe su kao modernu naciju stvorili Rusi i Nijemci i kad su poslije odlaska Obrenovića (1903) Nijemci ispali iz igre (a njihovo mjesto zauzeli Englezi i Francuzi), to je nateralo Nijemce da više ulažu u albansku, hrvatsku, danas u bošnjačku naciju, kao protivtežu Srbima. Kad je 1844. Garašanin radio strategiju Srbije, on je rekao da se Srbi moraju držati i Engleza i Francuza jer kaže: "Ako se držimo samo Rusa, oni će prodavati naše interese kao što stariji brat prodaje interes onog mlađeg".
0

Sve iz rubrike Regija

Prethodni članci iz rubrike Regija

Vremenska prognoza

Priština

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 3.7 m/s
00:00 - 06:00 3.0 m/s
06:00 - 12:00 3.1 m/s
12:00 - 18:00 3.7 m/s

Prizren

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 0.7 m/s
00:00 - 06:00 0.9 m/s
06:00 - 12:00 1.0 m/s
12:00 - 18:00 1.6 m/s

Peć

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 0.9 m/s
00:00 - 06:00 0.5 m/s
06:00 - 12:00 0.3 m/s
12:00 - 18:00 1.1 m/s

Mitrovica

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 2.5 m/s
00:00 - 06:00 1.8 m/s
06:00 - 12:00 1.7 m/s
12:00 - 18:00 2.5 m/s

Ferizaj

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 0.9 m/s
00:00 - 06:00 0.2 m/s
06:00 - 12:00 0.7 m/s
12:00 - 18:00 1.2 m/s

Gnjilane

Vrijeme Prognoza Temperatura Vjetar
20:00 - 00:00 3.7 m/s
00:00 - 06:00 2.9 m/s
06:00 - 12:00 3.1 m/s
12:00 - 18:00 2.8 m/s

Facebook preporuke