"Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do mijenjanja ranica, nove međe će se najvjerovatnije povući u Makedoniji, ali i na Kosovu", tvrdi bivši zamjenik šefa CIA za Balkan Stephen Meyer.
On smatra da EU nema rješenje za Balkan, a da Sjedinjene Države Balkan više ne interesuje previše.
Govoreći o Srbiji, on je ocjenio da je izbor Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije očkivan.
"On je pametan i efikasan političar i napraviće kredibilan posao. Srpski narod danas je u potrazi za velikim dostignućima, posebno za ekonomksim reformama", rekao je Stephen Meyer u intervjuu za "Novosti".
Na pitanje da li je 5. oktobar bio demokratska revolucija ili prevrat, Meyer koji je na Balkanu radio prije tog datuma, kaže:
"Petooktobarska revolucija u Srbiji bila je, u suštini, zbacivanje vlade. To je učinjeno jer su mnogi političarti u Srbiji bili ubjeđeni da zemlja neće moći da krene naprijed i da neće biti prihvaćena od Zapada dok je Milošević na vlasti. Jasno je da su zapadne vlade željele da vide promjenu i da su aplaudirale zbacivanju Miloševića."
Govoreći o situaciju u regionu, on kaže:
"BiH je danas dalje od toga da bude jedinstvena država nego u bilo kom tretnutku u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a Makedonija je u ozbiljnom propadanju već mjesecima. U isto vrijeme, EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan", kaže Meyer za "Novosti".
Meyer kaže da eventualna promjena granica između Albanije i Makedonije može dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.
"Ipak, važno je imati na umu da Vašington više nije previše zainteresovan za Balkan. Trumpova administracija neće posebno reagovati ako se ove promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do nezavisnosti", kaže ovaj analitičar.
Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju, Meyer odgovara:
"Ako Crna Gora i Kosovo mogu da tvrde nezavisnost, smanjena Makedonija bi mogla takođe. Ali, to možda nije najbolji pravac djelovanja za tu - manju Makedoniju. U tom slučaju bi za njih bilo mudro i da razmotre federalnu zajednicu sa Srbijom."
Na pitanje kako bi američka administracija reagovala u slučaju formiranja vojske Kosova, on kaže da američka vlada nije naklonjena tome, ali da se to može lako promjeniti.
"Trumpova administracija ima malo ekspertskog pristupa u odnosu na Balkan. Srbija treba veoma pažljivo da prati promjene u politici SAD", ističe on.
Prema njegovim riječima, ta vojska, ako bi bila formirana, dodala bi još jedan zapaljivi element u situaciji koja je nestabilna. To se posebno odnosi na opasnost od mogućih sukoba na sjeveru Kosova, dodao je on.
Govoreći o situaciji o BiH, Meyer kaže da bi ona, poslije odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla da postane nestabilnija.
"Bošnjaci su sada razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. Ovo posebno otežava odnos između Federacije i RS", smatra Meyer.
On takođe smatra će biti veoma teško, možda i nemoguće, da se ostvare bolji odnosi između RS i Vašingtona.
Prema Meyeru, odnosi između Rusije i SAD su veoma loši i to prije svega zbog neslaganja oko Sirije i Ukrajine, ali i zbog optužbi da je Moskva bila umješana u predsjedničke izbore u SAD.
"Nije neophodno da se SAD i Rusija vole, najvažnije je da mogu da uspostave prihvatljiv radni odnos. Ali to će biti veoma teško uraditi zbog agresivne spoljne politike Rusije i nesposobnosti Trumpove administracije", zaključio je on.
Izvor: Tanjug
Govoreći o Srbiji, on je ocjenio da je izbor Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije očkivan.
"On je pametan i efikasan političar i napraviće kredibilan posao. Srpski narod danas je u potrazi za velikim dostignućima, posebno za ekonomksim reformama", rekao je Stephen Meyer u intervjuu za "Novosti".
Na pitanje da li je 5. oktobar bio demokratska revolucija ili prevrat, Meyer koji je na Balkanu radio prije tog datuma, kaže:
"Petooktobarska revolucija u Srbiji bila je, u suštini, zbacivanje vlade. To je učinjeno jer su mnogi političarti u Srbiji bili ubjeđeni da zemlja neće moći da krene naprijed i da neće biti prihvaćena od Zapada dok je Milošević na vlasti. Jasno je da su zapadne vlade željele da vide promjenu i da su aplaudirale zbacivanju Miloševića."
Govoreći o situaciju u regionu, on kaže:
"BiH je danas dalje od toga da bude jedinstvena država nego u bilo kom tretnutku u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a Makedonija je u ozbiljnom propadanju već mjesecima. U isto vrijeme, EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan", kaže Meyer za "Novosti".
Meyer kaže da eventualna promjena granica između Albanije i Makedonije može dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.
"Ipak, važno je imati na umu da Vašington više nije previše zainteresovan za Balkan. Trumpova administracija neće posebno reagovati ako se ove promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do nezavisnosti", kaže ovaj analitičar.
Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju, Meyer odgovara:
"Ako Crna Gora i Kosovo mogu da tvrde nezavisnost, smanjena Makedonija bi mogla takođe. Ali, to možda nije najbolji pravac djelovanja za tu - manju Makedoniju. U tom slučaju bi za njih bilo mudro i da razmotre federalnu zajednicu sa Srbijom."
Na pitanje kako bi američka administracija reagovala u slučaju formiranja vojske Kosova, on kaže da američka vlada nije naklonjena tome, ali da se to može lako promjeniti.
"Trumpova administracija ima malo ekspertskog pristupa u odnosu na Balkan. Srbija treba veoma pažljivo da prati promjene u politici SAD", ističe on.
Prema njegovim riječima, ta vojska, ako bi bila formirana, dodala bi još jedan zapaljivi element u situaciji koja je nestabilna. To se posebno odnosi na opasnost od mogućih sukoba na sjeveru Kosova, dodao je on.
Govoreći o situaciji o BiH, Meyer kaže da bi ona, poslije odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla da postane nestabilnija.
"Bošnjaci su sada razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. Ovo posebno otežava odnos između Federacije i RS", smatra Meyer.
On takođe smatra će biti veoma teško, možda i nemoguće, da se ostvare bolji odnosi između RS i Vašingtona.
Prema Meyeru, odnosi između Rusije i SAD su veoma loši i to prije svega zbog neslaganja oko Sirije i Ukrajine, ali i zbog optužbi da je Moskva bila umješana u predsjedničke izbore u SAD.
"Nije neophodno da se SAD i Rusija vole, najvažnije je da mogu da uspostave prihvatljiv radni odnos. Ali to će biti veoma teško uraditi zbog agresivne spoljne politike Rusije i nesposobnosti Trumpove administracije", zaključio je on.
Izvor: Tanjug
