Blokiranje linije dalekovoda Kosova i Albanije stvorilo je višestruke troškove za obje zemlje. Godišnji zajednički gubici procjenjuju se na 15 miliona eura, ne uključujući dugovanja koje su vlade na obje strane počele da isplaćuju. Kosovski operator za prenos objašnjava za albansku vladu razloge za blokiranje, izvještava "Monitor Magazine" - Dogovor od 13 tačaka - Vučić-Thaçi, njegova nerealizacija blokira liniju. Šteta od blokada uključuje cio region. Nema rješenja na vidiku.
Dalekovod Albanije i Kosova - projekat koji je obje zemlje koštao oko 70 miliona eura, drugi je u energetskom sektoru poslije termoelektrane u Valoni, a koji je zamalo propao. Albanski državljani, koji su plaćanjem svog poreza finansirali ova dva projekta, osim gubitka profita, moraće i da plate dug od preko 140 miliona eura za kredit koji je albanska vlada dobila za izgradnju oba.
Prema dosadašnjem razvoju situacije, pitanje linije prenosa električne energije Albanija-Kosovo usloženo je tehničkim i političkim pitanjem između Kosova i Srbije, a koje nije rješeno, niti kroz intervenciju evropskih institucija, niti kroz energetske regulative.
Operator Kosovskog energetskog prenosa (KOSTT) je, u obrazloženju podnetom Vladi Albanije, objasnio da je Vlada Srbije uslovila nezavisnost kosovskog sistema uspostavljanjem srpske kompanije za prodaju struje na Sjeveru Kosova. Kosovska strana je pružila razumijevanje za osnivanje ove kompanije u sporazumu za 2015, ali i ranije - 2013. godine. Međutim, kasnije, kada je započela izgradnja linije za prenos od 400 kilovati između Albanije i Kosova, Kosovo nije moglo da dozvoli stvaranje srpske kompanije na Sjeveru uslijed proste činjenice da je u srpskom zahtjevu Kosovo navedeno kao srpska republika. Ova odrednica u srpskom zahtjevu izgleda da na neodređen period drži zatočenim funkcionisanje dalekovoda, stvarajući milionske gubitke u evrima i za Kosovo i za Albaniju.
Direktor albanskog prenosnog Operatora (TSO) Engjëll Zeqo rekao je da godišnji gubici od neostvarivanja prihoda - usled nefunkcionisanja linije, iznose između 500 hiljada do milion eura godišnje - u zavisnosti od obima trgovanja, ali je najgore to što nefunkcionisanje ove linije ozbiljno ugrožava funkcionisanje tržišta za prenos električne energije na Balkanu.
Sa druge strane, kosovski prenosni operator po fiskalnoj godini gubi oko 14 miliona eura i to bez prikupljanja prekogranične naknade za prenos energije, a koja ide u kasu srpskog operatora - EMS. Godišnji zajednički gubici se procenjuju i do oko 15 miliona eura, ne uključujući rate duga koje su vlade u obje zemlje počele da isplaćuju.
Igleda da se Vlada Srbije neće povući s obzirom na to da nije poštovala rokove koje je postavila Evropska energetska zajednica, koja je pozvala da se problem riješi do 2016. godine, ali do sada Srbija nije pružila nikakav znak razumevanja.
Kosovo objašnjava zamku blokade
Priznavanje i rad Operatora za prenos energije Kosova (KOSTT), kao nezavisnog operatora u skladu sa energetskim sporazumom između Kosova i Srbije - uz posredovanje EU, odnosno stava 2., i drugih sporazuma sa drugim operatorima (EMS Srbije, GGES Crna Gora, Makedonija i sporazum KOSTT-ENTSO i KOSTT) trebalo je da se sprovede do 30. oktobra 2015, kako je to objasnio kosovski operator u obrazloženju dostavljenom Vladi Albanije.
U obrazloženju za Albaniju, kosovska strana prihvata da srpske vlasti imaju razumijevanja za osnivanje srpskog energetskog operatora na Sjeveru Kosova.
Kosovska strana je trebalo da ispuni ovu obavezu do 30. novembra 2015. godine, što bi bio potez koji će otvoriti put da prenosni sistem Kosova počne sa radom, ali to nije učinjeno. Prema zvaničnom objašnjenju operatora na Kosovu, licenciranje operatora Srbije na Sjeveru je povezano sa problemima i zato dozvola nije odobrena. Zamka u vezi sa srpskom aplikacijom je to što je ona upućena tako da se Kosovo navodi kao dio srpske republike.
"Zbog nepoštovanja sporazuma od strane EMS Srbije i pitanja u vezi sa licenciranjem dobavljača na Sjeveru, sporazum između KOSTT-a i ENTSO-a ne funkcioniše i KOSTT nije priznat od strane TSO-a, kao nezavisni operator sistema električne energije," objasnila je kompanija na Kosovu albanskoj vladi.
Posljedice nepriznavanja KOSTT-a kao nezavisnog operatora u sistemu električne energije, smatra se - velikom nesposobnošću da se sprovedu zahtjevi EU za liberalizaciju tržišta i razvoj tržišta električne energije, preprekom za razvoj energetskog sektora generalno i direktnom finansijskom štetom; indirektno - cijelom sektoru i KOSTT-u.
Kosovo odbacuje regionalne sporazume, ugrožava zajedničko tržište
Blokiranje dalekovoda između Albanije i Kosova predstavlja više od nedostatka koristi za naše dvije zemlje - ono predstavlja ozbiljnu prepreku za funkcionisanje regionalnog zajedničkog tržišta. Kosovo se, zbog svog geografskog položaja, nalazi u sredini regiona i kao takvo, problemi u vezi sa kosovskim prenosnim sistemom negativno utiču na čitav region.
KOSTT je naveo da uslijed nemogućnosti da započne sa radom kao nezavistan regulatorni prostor, kako je planirano, još nije potpisao memorandum o razumijevanju između balkanskih zemalja a kao rezultat Berlinskog sporazuma. Razlozi za nepotpisivanje su da od četiri meke mjere, koje potpisnice moraju da sprovedu, tri od njih se odnose na samostalnost rada KOSTT-a kao nezavisnog regulatornog tijela. U takvim okolnostima, KOSTT je odbio da preuzme zadatke koji se ne mogu izvršiti zbog ovakve situacije. Ove mjere uključuju: razvoj tržišta za organizovanje spot tržišta, tržišta za regionalnu ravnotežu i raspodelu regionalnih kapaciteta.
KOSTT je objasnio albanskoj vladi da odbijanje potpisivanja je urađeno u koordinaciji sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i ministrom za dijalog.
Uprkos nepotpisivanja memoranduma o razumijevanju, KOSTT sada radi na stvaranju uslova za sprovođenje mera prema zahtjevima Memoranduma.
Dalekovod od 400 kV Kosovo-Albanija dizajniran je da pomogne povećanju kapaciteta energije trgovinske razmene između dvije zemlje, razvoju zajedničkog tržišta i povećanju trgovinske razmjene u regionu. Ova linija ima veliki uticaj na bezbjedan rad energetskih sistema u regionu, objašnjava kosovska strana.
Na uvoz energije na Kosovu utiču geopolitički faktori. Ovi faktori ometaju dostupnost prenosnih kapaciteta, kao i regionalni balans energije.
Troškovi za Kosovo
Prenosni sistem Kosova povezan je sa prenosnim sistemima Srbije, Crne Gore i Makedonije, preko linije od 400 KV, a sa Albanijom kroz liniju od 220KV. Neto uvoz na Kosovu iznosi između 5 i 17% od ukupne godišnje potrošnje, tokom posljednjih 10 godina.
Sa druge strane, Albanija ima sezonsku proizvodnju energije, sa većom dostupnošću u zimskim mjesecima, i, iz godine u godinu, veoma osjetljivu na hidrološke uslove.
Novi dalekovod povećaće kapacitet prenosa u svakom smjeru sa oko 500 MW. Planirano je da će nova veza od 400 KV u Makedoniji, takođe, povećati kapacitet prenosa u oba smjera, sa dodatnih 500 MW.
Ovo može da poveća trgovinu sa Albanijom, zbog razmjene hidrotačke Albanije sa spoljnom tačkom na Kosovu. Ovaj proces će dovesti do povećanja iskoristivosti kapaciteta elektrana na Kosovu.
Iz Kosovskiog operatora prenosa (KOST) objašnjavaju da to znači da će, u trenutnim okolnostima u kojima kompanija posluje, novim dalekovodom Albanije i Kosova ekonomski upravljati srpski operator - EMS.
To je zato što KOST nije priznat kao regulatorni prostor od strane ENTSO-a i zato ne alocira kapacitet na graničnim linijama Kosova sa susjednim zemljama.
Do ovog procesa, operator Srbije - EMS - sakuplja raspodjelu prihoda za kapaciteta kosovske granične linije sa susjednim zemljama. Za 2015. godinu, srpski EMS koristio je djeljenje kapaciteta graničnih linija između Kosova i susjednih zemalja sa ukupno 14,5 miliona eura.
"U ovim okolnostima, ako ova linija počne sa radom, to će pomoći da se, investicijama na Kosovu, poveća prihod srpskog operatora. KOST to vidi kao štetu nanetu svim graničnim električnim linijama Kosova," objašnjavaju iz KOST-a za albansku vladu.
Troškovi za Albaniju
Nova linija za prenos električne energije između Albanije i Kosova povećaće garancije snabdjevanja energijom u zemlji i to će takođe uticati na smanjenje troškova uvoza.
Direktor Operatora prenosnog sistema (OST), Engjëll Zeqo, smatra da je nefunkcionisanje linije izazvalo prepreke u stvaranju regionalnog energetskog tržišta, ali je Albanija imala i direktan finansijski gubitak.
Zeqo je rekao da je Vlada počela da otplaćuje kredit od 35 miliona eura koji je uzet od donatora za izgradnju linije na albanskoj strani, nakon čega će cio projekat koštati oko 70 miliona eura.
"Ali, ljudi plaćaju poreze od čega je i uzet kredit za investicije, ne znamo kada posao može da počne, OST ima godišnji gubitak od gubitka prihoda od 500.000 do 1 milion eura. Ovaj direktni gubitak u vezi sa finansijama kompanije nije jedina šteta," dodaje Zeqo, jer, ako linija bude u funkciji, troškovi prenosa energije će se smanjivati.
"Ovaj dalekovod nije odgovoran samo za tržište Albanije i Kosova, već i za regionalno praćenje energije" - objasnio je visoki zvaničnik OST-a.
On je naveo da Vlada nije u mogućnosti da utiče na rješavanje ovog pitanja, jer je to komplikovan politički problem između Kosova i Srbije.
Koha.net / Kossev.info
Prema dosadašnjem razvoju situacije, pitanje linije prenosa električne energije Albanija-Kosovo usloženo je tehničkim i političkim pitanjem između Kosova i Srbije, a koje nije rješeno, niti kroz intervenciju evropskih institucija, niti kroz energetske regulative.
Operator Kosovskog energetskog prenosa (KOSTT) je, u obrazloženju podnetom Vladi Albanije, objasnio da je Vlada Srbije uslovila nezavisnost kosovskog sistema uspostavljanjem srpske kompanije za prodaju struje na Sjeveru Kosova. Kosovska strana je pružila razumijevanje za osnivanje ove kompanije u sporazumu za 2015, ali i ranije - 2013. godine. Međutim, kasnije, kada je započela izgradnja linije za prenos od 400 kilovati između Albanije i Kosova, Kosovo nije moglo da dozvoli stvaranje srpske kompanije na Sjeveru uslijed proste činjenice da je u srpskom zahtjevu Kosovo navedeno kao srpska republika. Ova odrednica u srpskom zahtjevu izgleda da na neodređen period drži zatočenim funkcionisanje dalekovoda, stvarajući milionske gubitke u evrima i za Kosovo i za Albaniju.
Direktor albanskog prenosnog Operatora (TSO) Engjëll Zeqo rekao je da godišnji gubici od neostvarivanja prihoda - usled nefunkcionisanja linije, iznose između 500 hiljada do milion eura godišnje - u zavisnosti od obima trgovanja, ali je najgore to što nefunkcionisanje ove linije ozbiljno ugrožava funkcionisanje tržišta za prenos električne energije na Balkanu.
Sa druge strane, kosovski prenosni operator po fiskalnoj godini gubi oko 14 miliona eura i to bez prikupljanja prekogranične naknade za prenos energije, a koja ide u kasu srpskog operatora - EMS. Godišnji zajednički gubici se procenjuju i do oko 15 miliona eura, ne uključujući rate duga koje su vlade u obje zemlje počele da isplaćuju.
Igleda da se Vlada Srbije neće povući s obzirom na to da nije poštovala rokove koje je postavila Evropska energetska zajednica, koja je pozvala da se problem riješi do 2016. godine, ali do sada Srbija nije pružila nikakav znak razumevanja.
Kosovo objašnjava zamku blokade
Priznavanje i rad Operatora za prenos energije Kosova (KOSTT), kao nezavisnog operatora u skladu sa energetskim sporazumom između Kosova i Srbije - uz posredovanje EU, odnosno stava 2., i drugih sporazuma sa drugim operatorima (EMS Srbije, GGES Crna Gora, Makedonija i sporazum KOSTT-ENTSO i KOSTT) trebalo je da se sprovede do 30. oktobra 2015, kako je to objasnio kosovski operator u obrazloženju dostavljenom Vladi Albanije.
U obrazloženju za Albaniju, kosovska strana prihvata da srpske vlasti imaju razumijevanja za osnivanje srpskog energetskog operatora na Sjeveru Kosova.
Kosovska strana je trebalo da ispuni ovu obavezu do 30. novembra 2015. godine, što bi bio potez koji će otvoriti put da prenosni sistem Kosova počne sa radom, ali to nije učinjeno. Prema zvaničnom objašnjenju operatora na Kosovu, licenciranje operatora Srbije na Sjeveru je povezano sa problemima i zato dozvola nije odobrena. Zamka u vezi sa srpskom aplikacijom je to što je ona upućena tako da se Kosovo navodi kao dio srpske republike.
"Zbog nepoštovanja sporazuma od strane EMS Srbije i pitanja u vezi sa licenciranjem dobavljača na Sjeveru, sporazum između KOSTT-a i ENTSO-a ne funkcioniše i KOSTT nije priznat od strane TSO-a, kao nezavisni operator sistema električne energije," objasnila je kompanija na Kosovu albanskoj vladi.
Posljedice nepriznavanja KOSTT-a kao nezavisnog operatora u sistemu električne energije, smatra se - velikom nesposobnošću da se sprovedu zahtjevi EU za liberalizaciju tržišta i razvoj tržišta električne energije, preprekom za razvoj energetskog sektora generalno i direktnom finansijskom štetom; indirektno - cijelom sektoru i KOSTT-u.
Kosovo odbacuje regionalne sporazume, ugrožava zajedničko tržište
Blokiranje dalekovoda između Albanije i Kosova predstavlja više od nedostatka koristi za naše dvije zemlje - ono predstavlja ozbiljnu prepreku za funkcionisanje regionalnog zajedničkog tržišta. Kosovo se, zbog svog geografskog položaja, nalazi u sredini regiona i kao takvo, problemi u vezi sa kosovskim prenosnim sistemom negativno utiču na čitav region.
KOSTT je naveo da uslijed nemogućnosti da započne sa radom kao nezavistan regulatorni prostor, kako je planirano, još nije potpisao memorandum o razumijevanju između balkanskih zemalja a kao rezultat Berlinskog sporazuma. Razlozi za nepotpisivanje su da od četiri meke mjere, koje potpisnice moraju da sprovedu, tri od njih se odnose na samostalnost rada KOSTT-a kao nezavisnog regulatornog tijela. U takvim okolnostima, KOSTT je odbio da preuzme zadatke koji se ne mogu izvršiti zbog ovakve situacije. Ove mjere uključuju: razvoj tržišta za organizovanje spot tržišta, tržišta za regionalnu ravnotežu i raspodelu regionalnih kapaciteta.
KOSTT je objasnio albanskoj vladi da odbijanje potpisivanja je urađeno u koordinaciji sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i ministrom za dijalog.
Uprkos nepotpisivanja memoranduma o razumijevanju, KOSTT sada radi na stvaranju uslova za sprovođenje mera prema zahtjevima Memoranduma.
Dalekovod od 400 kV Kosovo-Albanija dizajniran je da pomogne povećanju kapaciteta energije trgovinske razmene između dvije zemlje, razvoju zajedničkog tržišta i povećanju trgovinske razmjene u regionu. Ova linija ima veliki uticaj na bezbjedan rad energetskih sistema u regionu, objašnjava kosovska strana.
Na uvoz energije na Kosovu utiču geopolitički faktori. Ovi faktori ometaju dostupnost prenosnih kapaciteta, kao i regionalni balans energije.
Troškovi za Kosovo
Prenosni sistem Kosova povezan je sa prenosnim sistemima Srbije, Crne Gore i Makedonije, preko linije od 400 KV, a sa Albanijom kroz liniju od 220KV. Neto uvoz na Kosovu iznosi između 5 i 17% od ukupne godišnje potrošnje, tokom posljednjih 10 godina.
Sa druge strane, Albanija ima sezonsku proizvodnju energije, sa većom dostupnošću u zimskim mjesecima, i, iz godine u godinu, veoma osjetljivu na hidrološke uslove.
Novi dalekovod povećaće kapacitet prenosa u svakom smjeru sa oko 500 MW. Planirano je da će nova veza od 400 KV u Makedoniji, takođe, povećati kapacitet prenosa u oba smjera, sa dodatnih 500 MW.
Ovo može da poveća trgovinu sa Albanijom, zbog razmjene hidrotačke Albanije sa spoljnom tačkom na Kosovu. Ovaj proces će dovesti do povećanja iskoristivosti kapaciteta elektrana na Kosovu.
Iz Kosovskiog operatora prenosa (KOST) objašnjavaju da to znači da će, u trenutnim okolnostima u kojima kompanija posluje, novim dalekovodom Albanije i Kosova ekonomski upravljati srpski operator - EMS.
To je zato što KOST nije priznat kao regulatorni prostor od strane ENTSO-a i zato ne alocira kapacitet na graničnim linijama Kosova sa susjednim zemljama.
Do ovog procesa, operator Srbije - EMS - sakuplja raspodjelu prihoda za kapaciteta kosovske granične linije sa susjednim zemljama. Za 2015. godinu, srpski EMS koristio je djeljenje kapaciteta graničnih linija između Kosova i susjednih zemalja sa ukupno 14,5 miliona eura.
"U ovim okolnostima, ako ova linija počne sa radom, to će pomoći da se, investicijama na Kosovu, poveća prihod srpskog operatora. KOST to vidi kao štetu nanetu svim graničnim električnim linijama Kosova," objašnjavaju iz KOST-a za albansku vladu.
Troškovi za Albaniju
Nova linija za prenos električne energije između Albanije i Kosova povećaće garancije snabdjevanja energijom u zemlji i to će takođe uticati na smanjenje troškova uvoza.
Direktor Operatora prenosnog sistema (OST), Engjëll Zeqo, smatra da je nefunkcionisanje linije izazvalo prepreke u stvaranju regionalnog energetskog tržišta, ali je Albanija imala i direktan finansijski gubitak.
Zeqo je rekao da je Vlada počela da otplaćuje kredit od 35 miliona eura koji je uzet od donatora za izgradnju linije na albanskoj strani, nakon čega će cio projekat koštati oko 70 miliona eura.
"Ali, ljudi plaćaju poreze od čega je i uzet kredit za investicije, ne znamo kada posao može da počne, OST ima godišnji gubitak od gubitka prihoda od 500.000 do 1 milion eura. Ovaj direktni gubitak u vezi sa finansijama kompanije nije jedina šteta," dodaje Zeqo, jer, ako linija bude u funkciji, troškovi prenosa energije će se smanjivati.
"Ovaj dalekovod nije odgovoran samo za tržište Albanije i Kosova, već i za regionalno praćenje energije" - objasnio je visoki zvaničnik OST-a.
On je naveo da Vlada nije u mogućnosti da utiče na rješavanje ovog pitanja, jer je to komplikovan politički problem između Kosova i Srbije.
Koha.net / Kossev.info
