Države Europske unije će morati biti djelotvornije u deportaciji tražitelja azila kojima on nije odobren. Ta bi poruka trebala poslužiti i kao obeshrabrenje onih koji namjeravaju krenuti na put prema EU s ciljem traženja azila ako nisu iz država gdje im prijeti progon.
To je jedna od glavnih odluka sa sastanka ministara unutarnjih poslova EU u Luxembourgu gdje su usvojili i mjere i akcijski plan o "politici povratka".
"Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriju EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracijske politike", kaže se u zaključcima sa sastanka.
U raspravi o izbjegličkoj krizi često se čuju kritike da se mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti. Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.
Europska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo provode odluke o napuštanju teritorija koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen. Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola miliona, ali je samo u 40 posto slučajeva i provedena odluka o napuštanju teritorija ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.
Zasada najveće šanse za dobivanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka. Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Albanije, Kosova i Srbije, jer su te države na popisu sigurnih država porijekla, navodi "Jutarnji list".
Države koje neće prihvaćati natrag neuspješne tražitelje azila izgubit će financijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju riskiraju vraćanje viznog režima.
(Jutarnji list)
"Vijeće potvrđuje da je koherentna, vjerodostojna i djelotvorna politika u vezi s povratkom onih državljana trećih zemalja koji ilegalno borave na teritoriju EU, koja bi poštovala ljudska prava i dostojanstvo tih ljudi, ključan dio sveobuhvatne migracijske politike", kaže se u zaključcima sa sastanka.
U raspravi o izbjegličkoj krizi često se čuju kritike da se mnoge izbjeglice privlači da dođu u EU, iako se zna da su mnogi od njih zapravo ekonomski migranti. Njemačka je najavila da će ubrzanom procedurom vraćati one koji nemaju osnova za azil, a to je da dolaze iz država gdje im ne prijeti neposredna opasnost po život kao pripadnika određene zajednice.
Europska komisija je, međutim, upozorila da mnoge države članice slabo provode odluke o napuštanju teritorija koje su izdate onima čiji je zahtjev za azil odbijen. Takvih je prošle godine navodno bilo gotovo pola miliona, ali je samo u 40 posto slučajeva i provedena odluka o napuštanju teritorija ili deportaciji. To je omogućilo mnogima da ostaju ilegalno ili da traže azil u nekoj drugoj EU članici, ili da se jave pod drugim imenom.
Zasada najveće šanse za dobivanje azila imaju državljani Sirije, Eritreje i Iraka. Ostale čeka brže rješenje zahtjeva za azil i u većini slučajeva deportacija. To će pogotovo biti slučaj s državljanima Albanije, Kosova i Srbije, jer su te države na popisu sigurnih država porijekla, navodi "Jutarnji list".
Države koje neće prihvaćati natrag neuspješne tražitelje azila izgubit će financijsku pomoć EU, a one koje imaju viznu liberalizaciju riskiraju vraćanje viznog režima.
(Jutarnji list)
