Prema saznanjima "Novosti", tekst nacrta pregovaračke platforme za poglavlje 35, koji je u srijedu u Briselu uručen Marku Đuriću, šefu Kancelarije za Kosovu, ima 49 tačaka, od kojih većina nije statusno neutralna, već direktno vodi ka priznavanju kosovske nezavisnosti!
Izvori lista prenose da su, praktično, u taj prijedlog dokumenta ugrađene "sve one zamke koje je Beograd teškom mukom uspjevao da izbjegne tokom briselskog dijaloga". Naročito je nepovoljan po Srbiju dio koji se odnosi na energetski sistem na Kosovu, jer se praktično traži da bude predat Prištini.
Posredno priznavanje Kosova, koje nam "nude" nizom konkretnih rešenja, trebalo bi da se "kruniše" potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine. Jedan dio zemalja EU insistira da taj sporazum bude između dvije države ili da se već sada kao krajnji cilj normalizacije odnosa označi priznavanje Kosova i njegov ulazak u UN.
Kako tvrde izvori iz vrha EU, "sporni" papir piše se u kabinetu komesara za proširenje Johanesa Hana, a zatim će preko Savjeta EU biti poslat svim članicama na usaglašavanje. Prije nego što zauzmu svoj stav ili iznesu primjedbe i sugestije, one mogu da se konsultuju sa Srbijom, što ostavlja prostor Beogradu da dođe do povoljnijeg teksta. Konačan tekst moraju da aminuju sve članice.
Zasad se još ne zna da li će za otvaranje poglavlja 35 postojati mjerila (tzv. benčmark), i koja tačno, a pretpostavka je da bi to mogla biti primjena nekih od već postignutih sporazuma sa Prištinom ili čak sklapanje nekog novog.
Posredno priznavanje Kosova, koje nam "nude" nizom konkretnih rešenja, trebalo bi da se "kruniše" potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine. Jedan dio zemalja EU insistira da taj sporazum bude između dvije države ili da se već sada kao krajnji cilj normalizacije odnosa označi priznavanje Kosova i njegov ulazak u UN.
Kako tvrde izvori iz vrha EU, "sporni" papir piše se u kabinetu komesara za proširenje Johanesa Hana, a zatim će preko Savjeta EU biti poslat svim članicama na usaglašavanje. Prije nego što zauzmu svoj stav ili iznesu primjedbe i sugestije, one mogu da se konsultuju sa Srbijom, što ostavlja prostor Beogradu da dođe do povoljnijeg teksta. Konačan tekst moraju da aminuju sve članice.
Zasad se još ne zna da li će za otvaranje poglavlja 35 postojati mjerila (tzv. benčmark), i koja tačno, a pretpostavka je da bi to mogla biti primjena nekih od već postignutih sporazuma sa Prištinom ili čak sklapanje nekog novog.
