Analitičar i politikolog iz Prištine Shpend Kursani izjavio je da činjenica da oko 250 građana Kosova učestvuje u ratištima na istoku na strani Islamske države zabrinjava, ali da to ne znači da kosovsko društvo podržava radikalne islamske ideologije. "To je veliki broj za Kosovo i zabrinjavajuće je. Međutim, kad se pogleda broj stranih boraca iz drugih zemalja, tu su na najvišem mjestu Finska, Belgija i Holandija - koje inače imaju mnogo manju islamsku populaciju", istakao je Kursani u emisiji "Pravi ugao" Radio-televizije Vojvodine.
On je potvrdio da je otkazan koncert kojim se u Prištini tradicionalno obilježava Dan nezavisnosti SAD 4. jula, upravo zbog straha od radikalnih istupa. Međutim, smatra da to nije razlog da se smatra da se Kosovo od zapadnih partnera sad okreće ka istoku, jer, kako je naveo, iz mnogih evropskih zemalja mnogo je više takvih dobrovoljaca i ekstremista.
Kursani kaže da je za većinu građana Kosova nezamislivo da se neko priključuje radikalnim grupama i da učestvuje u obezglavljivanju stranaca u državama u kojima ratuju, kao što je to bio slučaj.
"Takvi incidenti nisu naišli na odobravanje, već naprotiv, čak su i neki ekstremisti na Kosovu to osudili", kazao je on.
Dodao je i da je oko 40 posto takvih boraca sa Kosova iz kriminalnog miljea, odnosno da ima najmanje jedan kriminalni čin, te da upravo takve ljude ideologija ISIS-a ohrabruje na kriminal.
Prema njegovim riječima, istraživanje koje je sproveo pokazalo je da među ljudima koji se priključuju borbama u stranim zemljama na strani radikalnih grupa nisu samo oni koji su duboko religiozni i siromašniji mladi ljudi, već da među njima ima i bogatih i obrazovanih.
"Različiti su faktori koji na to utiču, kao što su pogrešna interpretacija religije čemu doprinose i neodgovorni imami, ali i nezaposlenost mladih koji tako postaju žrtva ove ideologije", naveo je on.
Uz to, "visoki nivo korupcije, gubljenje društvenih vrednosti i loš obrazovni sistem – koji ne nude mladim ljudima veštine kritičkog razmišljanja", po njemu, osnovni su uzrok takvim pojavama.
"Zato je ekstremistima i ekstremnim grupama lako da te ljude vrbuju", ocjenio je Kursani.
Strane zemlje, kako je dodao, takođe imaju izvestan uticaj u tom pogledu. Naveo je da je među njima Saudijska Arabija, ali i druge, koje su imale veliki uticaj posebno na ruralne predjele Kosova, gdje su ulagali i investirali, uslovljavajući to jačanjem religije.
"To nije kriminal i ne ide na štetu sekularne države, ali je uz to stigla i ekstremna ideologija", rekao je on, navodeći da sličan problem postoji i u Makedoniji.
On je ukazao da na širenje radikalne ideologije među mladima utiče i internet, ističući paradoks da većina onih koji postaju radikalni borci dolazi iz sekularnih, a ne iz religioznih porodica.
"To su porodice koje se ne slažu sa takvim ponašanjem, niti sa odlaskom na strana ratišta. Tad ta mlada osoba postaje otuđena od porodice i postaje savršena meta za ekstremiste koji ih i materijalno pomažu. Veoma rijetko možete naći borce koji dolaze iz religioznih porodica", istakao je Kursani.
Dodao je da među borcima postoje oni koji su po povratku na Kosovo zažalili zbog svoje odluke da odu na strana ratišta, ali i onih drugih, mnogo opasnijih, kako je naveo, a koji po povratku rade na regrutaciji drugih.
"Postoje ljudi čiji je mozak potpuno ispran i kojima se upravlja kao sa džojstikom i koji su spremni da djeluju po pozivu svojih nalogodavaca. Bojim se da na Balkanu postoji i opasnost da političke elite takve ljude koriste na pogrešan način", upozorio je on.
Dodao je da oko ovog pitanja ne postoji saradnja između Srbije i Kosova, ali da je ona i neophodna i moguća jer je riječ o zajedničkoj pretnji.
"Zato moramo imati drugačiju strategiju nego što imamo sada", zaključio je Kursani.
Kursani kaže da je za većinu građana Kosova nezamislivo da se neko priključuje radikalnim grupama i da učestvuje u obezglavljivanju stranaca u državama u kojima ratuju, kao što je to bio slučaj.
"Takvi incidenti nisu naišli na odobravanje, već naprotiv, čak su i neki ekstremisti na Kosovu to osudili", kazao je on.
Dodao je i da je oko 40 posto takvih boraca sa Kosova iz kriminalnog miljea, odnosno da ima najmanje jedan kriminalni čin, te da upravo takve ljude ideologija ISIS-a ohrabruje na kriminal.
Prema njegovim riječima, istraživanje koje je sproveo pokazalo je da među ljudima koji se priključuju borbama u stranim zemljama na strani radikalnih grupa nisu samo oni koji su duboko religiozni i siromašniji mladi ljudi, već da među njima ima i bogatih i obrazovanih.
"Različiti su faktori koji na to utiču, kao što su pogrešna interpretacija religije čemu doprinose i neodgovorni imami, ali i nezaposlenost mladih koji tako postaju žrtva ove ideologije", naveo je on.
Uz to, "visoki nivo korupcije, gubljenje društvenih vrednosti i loš obrazovni sistem – koji ne nude mladim ljudima veštine kritičkog razmišljanja", po njemu, osnovni su uzrok takvim pojavama.
"Zato je ekstremistima i ekstremnim grupama lako da te ljude vrbuju", ocjenio je Kursani.
Strane zemlje, kako je dodao, takođe imaju izvestan uticaj u tom pogledu. Naveo je da je među njima Saudijska Arabija, ali i druge, koje su imale veliki uticaj posebno na ruralne predjele Kosova, gdje su ulagali i investirali, uslovljavajući to jačanjem religije.
"To nije kriminal i ne ide na štetu sekularne države, ali je uz to stigla i ekstremna ideologija", rekao je on, navodeći da sličan problem postoji i u Makedoniji.
On je ukazao da na širenje radikalne ideologije među mladima utiče i internet, ističući paradoks da većina onih koji postaju radikalni borci dolazi iz sekularnih, a ne iz religioznih porodica.
"To su porodice koje se ne slažu sa takvim ponašanjem, niti sa odlaskom na strana ratišta. Tad ta mlada osoba postaje otuđena od porodice i postaje savršena meta za ekstremiste koji ih i materijalno pomažu. Veoma rijetko možete naći borce koji dolaze iz religioznih porodica", istakao je Kursani.
Dodao je da među borcima postoje oni koji su po povratku na Kosovo zažalili zbog svoje odluke da odu na strana ratišta, ali i onih drugih, mnogo opasnijih, kako je naveo, a koji po povratku rade na regrutaciji drugih.
"Postoje ljudi čiji je mozak potpuno ispran i kojima se upravlja kao sa džojstikom i koji su spremni da djeluju po pozivu svojih nalogodavaca. Bojim se da na Balkanu postoji i opasnost da političke elite takve ljude koriste na pogrešan način", upozorio je on.
Dodao je da oko ovog pitanja ne postoji saradnja između Srbije i Kosova, ali da je ona i neophodna i moguća jer je riječ o zajedničkoj pretnji.
"Zato moramo imati drugačiju strategiju nego što imamo sada", zaključio je Kursani.
