Zbog zločina na Kosovu

Interpol, preko UNMIK-a, traži 17 Srba i Crnogoraca, i jedan Albanac, optuženih za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, u aprilu 1999, na području Reka Keć, kod Đakovice.

Momir Stojanović, bivši načelnik Vojno bezbjednosne agencije i aktuelni poslanik SNS i predsjednik Odbora za kontrolu službi bezbjednosti u Skupštini Srbije, našao se na "crvenoj" Interpolovoj potjernici.

Prema pisanju lista "Večernje novosti", na spisku traženih je i 17 Srba i Crnogoraca, i jedan Albanac, optuženih za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, u aprilu 1999, na području Reka Keć, kod Đakovice. Stojanović je u to vrijeme bio načelnik bezbjednosti Prištinskog korpusa.

Optužnica je podignuta pred Osnovnim sudom u Đakovici, a na međunarodnu potjernicu proslijeđena preko UNMIK-a, odnosno Interpolovog odjeljenja administracije UN na Kosovu. Jedan od optuženih, Zoran Mirković, u međuvremenu je preminuo u Jagodini. Drugi, Miraš Miško Gegović, prije nekoliko dana uhapšen je u Podgorici po istoj potjernici. Određen mu je ekstradicioni pritvor do šest mjeseci.

Muharemu Ibraju, prema pisanju lista "Večernje novosti", koji je na potjernici Interpola, pripadnici OVK oteli su sina, trojicu braće i dva bratanca, a Draganu Pekoviću, ubili su brata Vojina.

Momir Stojanović rekao je u srijedu kako ima saznanja da se sprema još jedna optužnica za 38 građana Đakovice:

On je pozvao državu Srbiju da preduzme mjere kako bi osujetila "tendenciju" jer kako je rekao "raspisati ovakvu potjernicu ima za cilj zastrašivanje Srba". Također je dodao da ovo smatra "odgovorom kosovskih institucija zbog odluke UN da se formira sud za ratne zločine koje su pripadnici OVK počinili".

Ocjenio je da je neshvatljivo kako 16 godina poslije završetka sukoba posežu za potjernicama:

"Ja sam spokojan. Priznajem samo sud svoje države, a ne sud otcepljenih plemena!", rekao je on.

Predsjednik Odbora za Kosovo u Skupštini Srbije, Milovan Drecun izjavio je da se Srbija zalaže da svi zločini počinjeni tokom sukoba budu procesuirani, i da je u tom smislu Beograd daleko odmakao ispred Prištine. Komentarišući potjernicu raspisanu za Stojanovićem, rekao je da se može uočiti podudarnost sa intenziviranim pritiskom zapada na Prištinu da usvoji zakon o formiranju specijalnog suda.

"Taj sud bi trebalo da sudi pripadnicima OVK za počinjene ratne zločine i sada se ta priča maskira, relativizuje, marginalizuje. Što se tiče kolege Stojanovića, mislim da ćemo tu imati čistu situaciju. Ono što je on radio na Kosovu je dostupno. Bio je svjedok u Hagu, pa ne vidim šta sud u Đakovici pokušava da uradi", istakao je Drecun.

On smatra da ta optužnica mora da bude oborena i suočena sa kontračinjenicama, jer već postoji negativno iskustvo sa ponašanjem sudova na Kosovu.

"Novosti" dalje pišu da pošto Srbija ne može da sarađuje sa sudom države koju ne priznaje, Opštinski sud u Đakovici izabrao je da potjernicu raspiše preko međunarodnih tijela. Postavlja se, međutim, pitanje da li to što je potjernica raspisana preko Interpola, a na zahtjev UNMIk-a i EULEX-a, obavezuje Srbiju da po njoj i postupi. Posebno pošto Srbija ima potpisan protokol o saradnji sa EULEX-om.

Prema određenim pravnim tumačenjima, Interpol može da traži od Srbije da generala Stojanovića uhapsi, ali da ga ne pošalje u Đakovicu, jer su dužni da sarađuju sa tom organizacijom.

Sa druge strane, Stojanoviću preti hapšenje čim napusti zemlju, jer su policije drugih zemalja dužne da postupe po nalogu Interpola.

Na Interpolovoj potjernici, osim Momira Stojanovića (56), našli su se Nikola Mićunović (63), Zoran Mirković (46), Momčilo Stijović (47), trojica braće Momčilo (57), Milutin (58) i Miladin (53) Novaković, otac i sin Dragan (61) i Aleksandar (37) Peković, Živko Vuksanović (53), Miraš Gegović (67), Predrag Stojanović (58), Muharem Ibraj (61), Mišo Popović (58), Dimitrije Rašović (50), Sreten Camović (68) i Lazar Drašković (45).