Ministarka unutrašnjih poslova Austrije namjerava da ubrza postupak za dobijanje azila, kako bi vratila lica koja nemaju šanse da dobiju status azilanta.
Broj zahtjeva za dobijanje azila je prošle godine dostigao 28.027, što je za 10.000 više nego 2013. godine. Ministarka Johanna Mikl-Leitner ukazuje da je 2.708 zahtjeva podneto od državljana zemalja koje su uvrštene kao "bezbjedne države", te strepi da bi ove godine broj takvih zahtjeva mogao skočiti na najmanje 5.000.
Od toga 1.901 zahtjev su podneli građani Kosova, a 361 su građani Srbije.
Tome Mikl-Leitner želi da se suprostavi i najavljuje da će još tokom ovog mjeseca podneti izmjenu zakona o strancima, kojim će se ubrzati proces rješavanja zahteva ove grupe ljudi.
Nove zakonske mjere, koje treba da stupe na snagu od ljeta, treba da omoguće rješavanje zahtjeva u roku od deset dana.
Brzi postupak treba da postane pravilo u slučaju da su predata falsifikovana dokumenta, ako podnosilac molbe ne prihvati davanje otisaka prstiju, ili ako zbog krivičnih djela od podnosioca molbe preti opasnost po nacionalnu bezbjednost.
Osobe iz takozvanih bezbjednih država porijekla "blokiraju sistem", naglašava Mikl-Leitner.
Nove mjere predviđaju i da podnosilac molbe, u slučaju da je odbijen, čak iako podnese žalbu, što prije napusti zemlju, to jest i prije odluke na žalbu.
Do sada napuštanje zemlje, dobrovoljno ili protjerivanjem, bilo je moguće samo nakon završetka obje instance rješavanja zahteva.
Nakon negativne odluke u prvoj instanci podnosioci molbi gube pravo na pomoć države.
Od toga 1.901 zahtjev su podneli građani Kosova, a 361 su građani Srbije.
Tome Mikl-Leitner želi da se suprostavi i najavljuje da će još tokom ovog mjeseca podneti izmjenu zakona o strancima, kojim će se ubrzati proces rješavanja zahteva ove grupe ljudi.
Nove zakonske mjere, koje treba da stupe na snagu od ljeta, treba da omoguće rješavanje zahtjeva u roku od deset dana.
Brzi postupak treba da postane pravilo u slučaju da su predata falsifikovana dokumenta, ako podnosilac molbe ne prihvati davanje otisaka prstiju, ili ako zbog krivičnih djela od podnosioca molbe preti opasnost po nacionalnu bezbjednost.
Osobe iz takozvanih bezbjednih država porijekla "blokiraju sistem", naglašava Mikl-Leitner.
Nove mjere predviđaju i da podnosilac molbe, u slučaju da je odbijen, čak iako podnese žalbu, što prije napusti zemlju, to jest i prije odluke na žalbu.
Do sada napuštanje zemlje, dobrovoljno ili protjerivanjem, bilo je moguće samo nakon završetka obje instance rješavanja zahteva.
Nakon negativne odluke u prvoj instanci podnosioci molbi gube pravo na pomoć države.
