Ako se Srbija, kao država, umiješa u raspodjelu privatne imovine Josipa Broza Tita, onda će to učiniti i ostale zemlje bivše Jugoslavije, potvrdio je za bosanskohercegovački list "Avaz" Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija BiH u Sektoru za sukcesiju imovine bivše SFRJ.
Indikativne izjave
Kelić je ovo u razgovoru za bh list kazao nakon što su srbijanski mediji objavili da će Kabinet predsjednika Srbije Tomislava Nikolića dozvoliti otvaranje trezora u Narodnoj banci, u kojima je nekadašnje Predsjedništvo SFRJ pohranilo dragocjenosti koje su ostale nakon smrti jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.
Za Kelića su posebno indikativne izjave Nikolićevog savjetnika Olivera Antića, za koje kaže da, ukoliko se ispostave tačnima, iziskuju reakciju i BiH i drugih bivših republika SFRJ.
- Začuđujuće je i nevjerovatno da je Antić kao profesor međunarodnog prava kazao da je Kabinet predsjednika Srbije pravni sljedbenik Predsjedništva SFRJ. Ako su mediji dobro interpretirali Antićevu izjavu, to znači da će se Srbija umiješati u taj imovinskopravni odnos, a onda će reagirati i druge države - kaže Kelić.
Velika vrijednost
Inače, Titova imovina predmet je sudskog spora koji su pokrenuli Titovi nasljednici, a čiji dio, očigledno, hoće i država Srbija. No, Kelić kaže da pravo na to onda imaju i ostale države bivše SFRJ.
- Ne može samo Srbija imati to pravo. Ako postoji, recimo, zlato, novac ili neke vrijednosnice, onda je to, znači, imovina svih država nasljednica, tako da ćemo u ovom momentu svi morati da se uključimo u taj proces - smatra Kelić.
Još se ne zna hoće li Srbija, dajući sebi ekskluzivno pravo na otvaranje Titovog trezora, tražiti još nešto od njegove impresivne imovine pobrojane na 379 gusto otipkanih stranica pohranjenih u Prvom osnovnom sudu u Beogradu.
Popis sadrži na hiljade predmeta različite vrijednosti, od neprocjenjive, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju mu je poklonio Josif Visarionovič Staljin, do egzotične, kakav je kamen s Mjesečeve površine koji su donijeli astronauti "Apolla"!
Inače, trezori u NBS već 33. godinu od Titove smrti čuvaju tajnu sadržaja 11 vreća za koje se pretpostavlja da se u njima nalaze šest posljednjih Titovih predsjedničkih plaća, autorski honorari za knjige i nešto zlata i nakita. Predviđeno je da, uz Antića, otvaranju depoa prisustvuju i advokati Titovih nasljednika.
Nema kraja podjeli
Bivše jugoslavenske republike u Beču potpisale su 29. juna 2001. godine Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. Nakon toga je osnovan i mješoviti komitet za sukcesiju imovine bivše države, koji čine predstavnici nekadašnjih republika.
Iako je otad prošlo 12 godina, "ostavinska rasprava" o diobi imovine "preminule" Jugoslavije još nije dovedena do kraja. Naprotiv, dodatno je zakomplicirana, što pokazuje i posljednji jednostrani potez Srbije u slučaju Titovog trezora.
Ako se Srbija, kao država, umiješa u raspodjelu privatne imovine Josipa Broza Tita, onda će to učiniti i ostale zemlje bivše Jugoslavije, potvrdio je za "Avaz" Zenit Kelić, pomoćnik ministra finansija BiH u Sektoru za sukcesiju imovine bivše SFRJ.
Indikativne izjave
Kelić je ovo u razgovoru za naš list kazao nakon što su srbijanski mediji objavili da će Kabinet predsjednika Srbije Tomislava Nikolića dozvoliti otvaranje trezora u Narodnoj banci, u kojima je nekadašnje Predsjedništvo SFRJ pohranilo dragocjenosti koje su ostale nakon smrti jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita.
Za Kelića su posebno indikativne izjave Nikolićevog savjetnika Olivera Antića, za koje kaže da, ukoliko se ispostave tačnima, iziskuju reakciju i BiH i drugih bivših republika SFRJ.
- Začuđujuće je i nevjerovatno da je Antić kao profesor međunarodnog prava kazao da je Kabinet predsjednika Srbije pravni sljedbenik Predsjedništva SFRJ. Ako su mediji dobro interpretirali Antićevu izjavu, to znači da će se Srbija umiješati u taj imovinskopravni odnos, a onda će reagirati i druge države - kaže Kelić.
Velika vrijednost
Inače, Titova imovina predmet je sudskog spora koji su pokrenuli Titovi nasljednici, a čiji dio, očigledno, hoće i država Srbija. No, Kelić kaže da pravo na to onda imaju i ostale države bivše SFRJ.
- Ne može samo Srbija imati to pravo. Ako postoji, recimo, zlato, novac ili neke vrijednosnice, onda je to, znači, imovina svih država nasljednica, tako da ćemo u ovom momentu svi morati da se uključimo u taj proces - smatra Kelić.
Još se ne zna hoće li Srbija, dajući sebi ekskluzivno pravo na otvaranje Titovog trezora, tražiti još nešto od njegove impresivne imovine pobrojane na 379 gusto otipkanih stranica pohranjenih u Prvom osnovnom sudu u Beogradu.
Popis sadrži na hiljade predmeta različite vrijednosti, od neprocjenjive, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju mu je poklonio Josif Visarionovič Staljin, do egzotične, kakav je kamen s Mjesečeve površine koji su donijeli astronauti "Apolla"!
Inače, trezori u NBS već 33. godinu od Titove smrti čuvaju tajnu sadržaja 11 vreća za koje se pretpostavlja da se u njima nalaze šest posljednjih Titovih predsjedničkih plaća, autorski honorari za knjige i nešto zlata i nakita. Predviđeno je da, uz Antića, otvaranju depoa prisustvuju i advokati Titovih nasljednika.
Nema kraja podjeli
Bivše jugoslavenske republike u Beču potpisale su 29. juna 2001. godine Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ. Nakon toga je osnovan i mješoviti komitet za sukcesiju imovine bivše države, koji čine predstavnici nekadašnjih republika.
Iako je otad prošlo 12 godina, "ostavinska rasprava" o diobi imovine "preminule" Jugoslavije još nije dovedena do kraja. Naprotiv, dodatno je zakomplicirana, što pokazuje i posljednji jednostrani potez Srbije u slučaju Titovog trezora.
