Predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa

Bošnjaci na Kosovu moraju se bolje organizirati - politički, nacionalno i kulturno. Moraju nadići pojedinačne aspiracije i staviti ih u službu općih nacionalnih interesa Bošnjaka na Kosovu – rekao je Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa (SBK) u intervjuu za Agenciju FENA. Razgovarala: Kanita Alijagić Povod za intervju je posjeta delegacije SBK-a, koju je predvodio Cerić, koja je početkom februara obišla Bošnjake Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije.

Cerić je mišljenja da Bošnjaci na Kosovu imaju možda najbolju priliku da se artikuliraju kao nacionalna zajednica i da koriste svoja prava koja garantiraju međunarodne konvencije i Ustav Republike Kosovo, jer je kosovska vlada otvorena prema Bošnjacima na svim nivoima i dostupna je za sva pitanja Bošnjaka, te da "to ne treba da čudi, jer Bošnjaci i Albanci imaju tradicionalno prijateljske odnose i pomagali su jedni drugima u nevolji“.

Izrazio je nadu da će SBK imati ulogu da jasno i precizno identificira opće nacionalne interese Bošnjaka ne samo na Kosovu već na cijelom Balkanu da bi Bošnjaci osjetili snagu u nacionalnom zajedništvu i shvatili važno pravilo iz Programske povelje koje glasi: "Nije dovoljno da Bošnjaci budu samo uspješni pojedinci u kulturno-civilizacijskom razvoju ljudskog roda. Bošnjaci se moraju prihvatiti zadataka koje samo nacija kao cjelina može ostvariti."

"Bošnjake u Makedoniji našao sam u mnogo boljem stanju nego što sam mislio. Posjeta Strugi i džematu Labuništa mi je pokazala da su Bošnjaci u Makedoniji svjesni svog nacionalnog identiteta unatoč pokušajima da ih se dijele po raznim osnovama", rekao je Cerić, i dodao da je na tribini SBK-a u Skoplju "osjetio snagu bošnjačke inteligencije i nacionalne elite s akademikom Feridom Muhićem na čelu i prijatno sam se iznenadio koliko je Kongres već prisutan kod Bošnjaka“.

Na pitanje da li su Bošnjaci Kosova i Makedonije inkorporirani u političkom, ekonomskom, kulturnom pogledu, Cerić je kazao da u političkom pogledu Bošnjaci nemaju problema na Kosovu, jer imaju slobodu političkog organiziranja i političkog djelovanja, ali "drugo je pitanje da li su Bošnjaci dobro politički organizirani“.

"Kao i ovdje kod nas, Bošnjaci su podijeljeni u više partija, koje ne koordiniraju na najbolji način u interesu svih Bošnjaka. Nije problem što ima više partija, to je i dobro da ljudi imaju više opcija, ali je problem što te partije ne mogu da se dogovore o zajedničkom nacionalnom cilju, pa onda svaka partija radi i djeluje po svome što nije uvijek u skladu s općim nacionalnim interesom svih Bošnjaka", smatra Cerić.

U razgovoru s nekim čelnicima političkih partija na Kosovu primijetio je da su oni svjesni tog problema i "da nastoje da dođu do zajedničke bošnjačke nacionalne platforme".

Što se tiče ekonomskog stanja, Cerić kaže da Bošnjaci nisu ni u boljoj ni u goroj situaciji od ostalih stanovnika na Kosovu te da prema onome što je vidio u Prizrenu, gdje živi veliki broj Bošnjaka, smatra da su u dobrom stanju.

Naglasio je da je za Bošnjake na Balkanu, pa tako i na Kosovu najteže stanje u kulturi, jer o tome niko ozbiljno ne vodi računa, a jedan od osnovnih motiva osnivanja SBK je da osigura Bošnjacima na Balkanu da čuvaju i razvijaju svoj jezik i kulturu.

Na pitanje Agencije FENA koji je najveći problem koji su Bošnjaci iznijeli, Cerić je rekao da je to "osjećaj ostavljenosti i usamljenosti“.

"Svugdje gdje smo bili na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori vidjeli smo ponosne i kršne Bošnjake, kojima ništa ne treba osim lijepa riječ i osjećaj da pripadaju naciji koja ima svoju glavu, mozak, srce i dušu", kazao je Cerić uz nadu da ih SBK neće iznevjeriti i da će im pružiti toplinu riječi i osnažiti osjećaj bošnjačkog nacionalnog ponosa.

Komentirajući gostovanje u emisiji "Face TV", u kojoj je govorio o "državi Bošnjaka", što su mediji, a među njima i HRT prenijeli kao separiranje Bošnjaka, a neki se pitaju "čija je onda BiH", Cerić je rekao da se "u vlastitoj kući domaćin ne separira“.

"Bošnjaci su domaćini u svojoj zemlji i zato nemaju potreba da se 'separiraju'. O separaciji sanjaju oni kojima Bosna i Hercegovina nije na srcu i koji misle da im je negdje drugdje bolje", rekao je uz opasku da je to "njihovo pravo da vole ili ne vole zemlju u kojoj žive, ali je i neotuđivo pravo Bošnjaka da vole svoju zemlju i da se nikom ne izvinjavaju zato što to jasno i glasno kažu pa ma šta drugi mislili“.

Cerić je bio kategoričan u tome da se ne može unedogled živjeti u jednoj, a raditi za interese druge zemlje.Ne može se unedogled omalovažavati državnost i suverenost države BiH u korist druge države i očekivati od Bošnjaka da to mirno posmatraju.

"Zna se čija je Bosna i Hercegovina. Ona je zemlja Bošnjaka i svih ostalih koji je vole kao svoju domovinu i poštuju je kao svoju državu", smatra Cerić te postavlja pitanje da se na isti način može tražiti odgovor "čija je Hrvatska", jer u njoj ne žive samo Hrvati, kao što se može postaviti i pitanje "čija je Srbija", jer ni u njoj ne žive samo Srbi“.

Naglasio je da je "floskula da BiH nije ničija, već svačija najveća podvala Bošnjacima, kojima se na taj način sugerira da odustanu od prava na zemlju i državu, njihovo je da budu mirni i pokorni i, naravno, zahvalni što su živi, u protivnom slijedi im progon, pogrom ili pokrštavanje da bi dva susjeda mogli podijeliti Bosnu i tako doći do konačnog rješenja 'Final Solution'".

Kao treću činjenicu naveo je da, znajući da nema naroda bez domovine, niti domovine bez naroda, "prirodno je pravo Bošnjaka da vole svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu i da se za nju bore kao za svoj životni prostor, gdje im je osiguran kontinuitet njihovog življenja“ .

"Jednom zauvijek treba da se zna da je Bosna zemlja onih koji je iskreno vole i koji se istinski bore za njenu slobodu i suverenost. Bosna i Hercegovina nije nikad bila ni ničija ni svačija zemlja, oduvijek je bila i zauvijek će biti zemlja onih koji je vole i koji su za njenu čast i slobodu spremni dati živote", rekao je u intervjuu za Agenciju FENA Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa.

Zaključio je da je država životna potreba nacije, radi biološke zaštite, kulturne i civilizacijske održivosti, a da "Bošnjaci nisu nikad bili bez države, ali im je pravo na državu uvijek osporavano na različite načine“.