Smatram da je pravo svakog roditelja da odluči na kom jeziku želi da mu se djete školuje i to je lično pitanje samih roditelja. Vjerujem da u našoj sredini apsolutno ne postoji politička pozadina ili pritisak od bilo koga na roditelje djece Bošnjaka, kaže Nehat Vehapi predsjednik Lokalne zajednice Ljubižda i član Upravnog odbora ogranka PDK (Demokratske Stranke Kosova) u Prizrenu.
Projektom "Iz drugog ugla" kojeg realizuje NVO "Katedra Slobodnog Uma" se istražuju stavovi i mišljenja albanske zajednice o položaju bošnjačke zajednice na Kosovu, međusobni odnos ove dvije zajednice, kao i mišljenja i stavovi albanskih eminentnih intelektualaca. Cilj projekta je otvaranje zajednice i izbjegavanje intelektualne samoizolacije bošnjačke zajednice.
Sredina gdje živite (Ljubižda) je specifična prema etničkom sastavu i odnosima između entiteta. Možete li nam ukratko opisati ove odnose?
Sama vaša konstatacija u postavljenom pitanju prikazuje faktično stanje ovog lokaliteta za koji se može reći da je multietničko. Što se tiče sastava stanovništva na osnovu statistike proizišle od strane komisije zadužene za popis stanovništva u 2011. godini vidi se da na ovom lokalitetu žive mnoge zajednice gdje oko 21 % pripada bošnjačkoj zajednici. Možemo ocijeniti da sve zajednice slobodno koriste svoj maternji jezik i da većina stanovišta komunicira bez teškoća na dva jezika, na albanskom i bosanskom jeziku. Ovdje je sasvim normalna pojava sklapanja braka između različitih zajednica i ne predstavlja nikakvu prepreku, šta više postoje mnogo bračnih mješovitih parova različitih entiteta koji žive u potpunoj harmoniji.
Koji su po Vama razlozi, što jedan broj pripadnika bošnjačke zajednice školuje svoju djecu na albanskom jeziku?
Smatram da je pravo svakog roditelja da odluči na kom jeziku želi da mu se djete školuje i to je lično pitanje samih roditelja. Vjerujem da u našoj sredini apsolutno ne postoji politička pozadina ili pritisak od bilo koga na roditelje djece Bošnjaka. U školi se uvijek dvojezično objavljuju obavještenja o upisu djece i omogućava se pravo svakog roditelja da upiše svoje djete na željenom jeziku. U kontekstu ovoga mogu reći da i odnos između učenika i nastavnika u osnovnoj školi "Ekrem Rexha" u Ljubiždi može poslužiti kao model za druge multietničke škole i sredine u našoj opštini.
Vi ste i političar, smatrate li da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose u ovim sredinama?
Iako je glorifikacija vaša ocjena da sam ja političar je zato što smatram da je sav naš narod politizovan a da su političari oni koji vrše visoke funkcije ili da im je politika profesija a mi koji smo odgovorni za rukovođenje mjesnih zajednica samo primjenjujemo politiku viših instanci vlasti, i u ovom slučaju Skupštine opštine i drugih organa. Ali iz ugla mog posmatranja mogu vam odgovoriti na postavljeno pitanje da normalno da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose pogotovu u sredinama koje nisu prihvatile realnost na Kosovu i ne žele da se integriraju u kosovskom društvu i ako Ahtisaarijev Plan pruža najveća prava manjinskim zajednicama kao nigdje u svijetu. Ovdje najveću krivicu snose paralelne institucije finansirane i dirigovane od strane Vlade Srbije koje neprestano drže stanovništvo pod pritiskom i stvaraju konfliktne situacije prema dnevnoj potrebi svog profita i političke trgovine.
Nešto iz vašeg ugla posmatranja, zanimljivo za dešavanja u bošnjačkoj zajednici.
Moje zapažanje je u vezi zajednice koja je dokazala da svoju sreću historijski dijeli sa albanskom većinom. Na žalost, ne samo kod ove zajednice nego i kod drugih zajednica pojava je da razne lokalne politike cijepaju ove zajednice zbog partijskih interesa. Ovakve bolesti su odavno preležale sve zemlje koje imaju razvijenu demokratiju i višepartijski sistem, nadam se da će i ove zajednice prevazići ove izazove i imati jedinstveno vođstvo koje će raditi za opšte interese ovih zajednica i izvršiti snažniju integraciju u kosovsko društvo.
Katedra Slobodnog Uma
Sredina gdje živite (Ljubižda) je specifična prema etničkom sastavu i odnosima između entiteta. Možete li nam ukratko opisati ove odnose?
Sama vaša konstatacija u postavljenom pitanju prikazuje faktično stanje ovog lokaliteta za koji se može reći da je multietničko. Što se tiče sastava stanovništva na osnovu statistike proizišle od strane komisije zadužene za popis stanovništva u 2011. godini vidi se da na ovom lokalitetu žive mnoge zajednice gdje oko 21 % pripada bošnjačkoj zajednici. Možemo ocijeniti da sve zajednice slobodno koriste svoj maternji jezik i da većina stanovišta komunicira bez teškoća na dva jezika, na albanskom i bosanskom jeziku. Ovdje je sasvim normalna pojava sklapanja braka između različitih zajednica i ne predstavlja nikakvu prepreku, šta više postoje mnogo bračnih mješovitih parova različitih entiteta koji žive u potpunoj harmoniji.
Koji su po Vama razlozi, što jedan broj pripadnika bošnjačke zajednice školuje svoju djecu na albanskom jeziku?
Smatram da je pravo svakog roditelja da odluči na kom jeziku želi da mu se djete školuje i to je lično pitanje samih roditelja. Vjerujem da u našoj sredini apsolutno ne postoji politička pozadina ili pritisak od bilo koga na roditelje djece Bošnjaka. U školi se uvijek dvojezično objavljuju obavještenja o upisu djece i omogućava se pravo svakog roditelja da upiše svoje djete na željenom jeziku. U kontekstu ovoga mogu reći da i odnos između učenika i nastavnika u osnovnoj školi "Ekrem Rexha" u Ljubiždi može poslužiti kao model za druge multietničke škole i sredine u našoj opštini.
Vi ste i političar, smatrate li da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose u ovim sredinama?
Iako je glorifikacija vaša ocjena da sam ja političar je zato što smatram da je sav naš narod politizovan a da su političari oni koji vrše visoke funkcije ili da im je politika profesija a mi koji smo odgovorni za rukovođenje mjesnih zajednica samo primjenjujemo politiku viših instanci vlasti, i u ovom slučaju Skupštine opštine i drugih organa. Ali iz ugla mog posmatranja mogu vam odgovoriti na postavljeno pitanje da normalno da opšta situacija u zemlji opterećuje međuetničke odnose pogotovu u sredinama koje nisu prihvatile realnost na Kosovu i ne žele da se integriraju u kosovskom društvu i ako Ahtisaarijev Plan pruža najveća prava manjinskim zajednicama kao nigdje u svijetu. Ovdje najveću krivicu snose paralelne institucije finansirane i dirigovane od strane Vlade Srbije koje neprestano drže stanovništvo pod pritiskom i stvaraju konfliktne situacije prema dnevnoj potrebi svog profita i političke trgovine.
Nešto iz vašeg ugla posmatranja, zanimljivo za dešavanja u bošnjačkoj zajednici.
Moje zapažanje je u vezi zajednice koja je dokazala da svoju sreću historijski dijeli sa albanskom većinom. Na žalost, ne samo kod ove zajednice nego i kod drugih zajednica pojava je da razne lokalne politike cijepaju ove zajednice zbog partijskih interesa. Ovakve bolesti su odavno preležale sve zemlje koje imaju razvijenu demokratiju i višepartijski sistem, nadam se da će i ove zajednice prevazići ove izazove i imati jedinstveno vođstvo koje će raditi za opšte interese ovih zajednica i izvršiti snažniju integraciju u kosovsko društvo.
Katedra Slobodnog Uma
