Renomirani francuska novinska agencija AFP, posvetila je tekst Kosovu, mjesec dana prije proslave desete godišnjice nezavisnosti, pod naslovom: "Crni oblaci nad Kosovom prije desete godišnjice nezavisnosti".
"Atentat na srpskog političara, Olivera Ivanovića, prošle sedmice je donio crne oblake nad Kosovom, koje je uoči praznika u sjajnoj atmosferi, pred desetu godišnjicu od proglašenja nezavisnosti 17. februara", počinje tekst.
Jednostrano proglašenje nezavisnosti 2008. godine, bivše pokrajine Srbije, priznalo je više od 110 zemalja širom svijeta, piše AFP, prenosi "Klan Kosova".
Ali, Beograd i preko 120 pripadnika srpske manjine (izuzev 1,8 miliona stanovnika) odbijaju to učiniti, oko 20 godina nakon rata u kojem je poginulo 13 hiljada ljudi, od kojih je većina Albanaca.
Ivanović - ubijena umjerena osoba
Ubijen je 16. januara u Sjevernoj Mitrovici (podijeljenom gradu, sa Srbima). 60-godišnjak koji je bio predstavljan kao umjereni među predstavnicima srpske zajednice, most sa kosovskim Albancima. On se protivio liniji koji je Beograd postavio protiv kosovskih Srba. To je dovelo do toga da on bude omražen.
Ovaj zločin, kod kojeg su počinioci i dalje nepoznati, ima "potencijal da destabilizuje Kosovo", izjavio je za AFP, kosovski analitičar Ramush Tahiri.
Prva posljedica ovog ubistva je prekid dijaloga između Kosova i predstavnika Srbije na neodređeno vrijeme.
Započet 2013. godine, posredstvom EU, ovaj proces normalizacije odnosa između Prištine i Beograda zastao je nekoliko mjeseci. Međutim, mnoga pitanja još uvijek trebaju biti riješena, uključujući i status opština sa srpskom većinom.
Panika pred Hagom
Priština je prihvatila da Specijalni sud sudi zločine počinjene od strane Oslobodilačke vojske Kosova nad Srbima tokom rata 1998-1999, ali i protiv političkih protivnika. Osnovan kosovskim zakonima, sa sjedištem u Hagu i sastavljen od stranih sudija, ovaj sud je spreman objaviti prve optužnice.
Visoki politički zvaničnici na Kosovu su izgleda promjenili mišljenje i pokušavaju uzaludno da ga ukinu u parlament. Mnogi su primjetili paniku kod kosovskih lidera.
Predsjednik, Hashim Thaçi, predsjednik Skupštine Kadri Veseli, ili Daut Haradinaj - brat premijera Ramusha Haradinaja, konstantno se pominju kao osobe koje će pred sudom.
"Izazov pred tribunalom će biti 'pobjeda spram ličnih interesa na račun dobra i interesa Kosova kao države", rekao je američki ambasador na Kosovu, Greg Delawie, koji je upozorio da bi moglo imati posljedice u budućnosti.
Za eksperta sigurnosti, Lulzima Pecija, u slučaju da dođe do ukidanja, Kosovo "će se smatrati odmetnutom državom, nesigurnom i pridružiće se klasi zemalja poput Sjeverne Koreje, Irana i Miloševićeve Srbije.
"Prekasno je da se učini nešto", rekao je biznismen iz Prištine, 57-godišnji Zenel Kastrati, koji upozorava na "sukob sa SAD-om i prijateljima sa Zapada".
Katastrofalna ekonomija
Ujedinivši se nakon godina protivurečnosti, bivši lideri OVK sačuvali su snažno vlast nakon junskih izbora. Međutim, parlamentarna većina je krhka i pad Vlade Ramusha Haradinaja se smatra mogućim.
Opozicija Vetëvendosje, koja je prva partija u zemlji, nalazi se na pragu podjele između pristalica svog historijskog lidera, Albina Kurtija i njegovih protivnika.
Katastrofalna ekonomska situacija oslabila je entuzijazam nakon nezavisnosti. Više od jedne četvrtine Kosova je nezaposleno (28,7 posto), a stopa dostiže 52 posto u dobi od 15 do 24 godina, prema podacima Agencije za statistiku.
Prosječna plata iznosi 363 eura i prema Programu za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), siromaštvo dostiže 29,7 posto.
Ne postoje zvanični podaci o tome, ali prema različitim procjenama, desetine hiljada ljudi svake godine emigrira. Za Kosovare liberalizacija viznog režima za EU je prioritet. Štaviše, da se ne ljute na Zapad.
Jednostrano proglašenje nezavisnosti 2008. godine, bivše pokrajine Srbije, priznalo je više od 110 zemalja širom svijeta, piše AFP, prenosi "Klan Kosova".
Ali, Beograd i preko 120 pripadnika srpske manjine (izuzev 1,8 miliona stanovnika) odbijaju to učiniti, oko 20 godina nakon rata u kojem je poginulo 13 hiljada ljudi, od kojih je većina Albanaca.
Ivanović - ubijena umjerena osoba
Ubijen je 16. januara u Sjevernoj Mitrovici (podijeljenom gradu, sa Srbima). 60-godišnjak koji je bio predstavljan kao umjereni među predstavnicima srpske zajednice, most sa kosovskim Albancima. On se protivio liniji koji je Beograd postavio protiv kosovskih Srba. To je dovelo do toga da on bude omražen.
Ovaj zločin, kod kojeg su počinioci i dalje nepoznati, ima "potencijal da destabilizuje Kosovo", izjavio je za AFP, kosovski analitičar Ramush Tahiri.
Prva posljedica ovog ubistva je prekid dijaloga između Kosova i predstavnika Srbije na neodređeno vrijeme.
Započet 2013. godine, posredstvom EU, ovaj proces normalizacije odnosa između Prištine i Beograda zastao je nekoliko mjeseci. Međutim, mnoga pitanja još uvijek trebaju biti riješena, uključujući i status opština sa srpskom većinom.
Panika pred Hagom
Priština je prihvatila da Specijalni sud sudi zločine počinjene od strane Oslobodilačke vojske Kosova nad Srbima tokom rata 1998-1999, ali i protiv političkih protivnika. Osnovan kosovskim zakonima, sa sjedištem u Hagu i sastavljen od stranih sudija, ovaj sud je spreman objaviti prve optužnice.
Visoki politički zvaničnici na Kosovu su izgleda promjenili mišljenje i pokušavaju uzaludno da ga ukinu u parlament. Mnogi su primjetili paniku kod kosovskih lidera.
Predsjednik, Hashim Thaçi, predsjednik Skupštine Kadri Veseli, ili Daut Haradinaj - brat premijera Ramusha Haradinaja, konstantno se pominju kao osobe koje će pred sudom.
"Izazov pred tribunalom će biti 'pobjeda spram ličnih interesa na račun dobra i interesa Kosova kao države", rekao je američki ambasador na Kosovu, Greg Delawie, koji je upozorio da bi moglo imati posljedice u budućnosti.
Za eksperta sigurnosti, Lulzima Pecija, u slučaju da dođe do ukidanja, Kosovo "će se smatrati odmetnutom državom, nesigurnom i pridružiće se klasi zemalja poput Sjeverne Koreje, Irana i Miloševićeve Srbije.
"Prekasno je da se učini nešto", rekao je biznismen iz Prištine, 57-godišnji Zenel Kastrati, koji upozorava na "sukob sa SAD-om i prijateljima sa Zapada".
Katastrofalna ekonomija
Ujedinivši se nakon godina protivurečnosti, bivši lideri OVK sačuvali su snažno vlast nakon junskih izbora. Međutim, parlamentarna većina je krhka i pad Vlade Ramusha Haradinaja se smatra mogućim.
Opozicija Vetëvendosje, koja je prva partija u zemlji, nalazi se na pragu podjele između pristalica svog historijskog lidera, Albina Kurtija i njegovih protivnika.
Katastrofalna ekonomska situacija oslabila je entuzijazam nakon nezavisnosti. Više od jedne četvrtine Kosova je nezaposleno (28,7 posto), a stopa dostiže 52 posto u dobi od 15 do 24 godina, prema podacima Agencije za statistiku.
Prosječna plata iznosi 363 eura i prema Programu za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP), siromaštvo dostiže 29,7 posto.
Ne postoje zvanični podaci o tome, ali prema različitim procjenama, desetine hiljada ljudi svake godine emigrira. Za Kosovare liberalizacija viznog režima za EU je prioritet. Štaviše, da se ne ljute na Zapad.
