Direktor Centra za bezbjednosne politike

Burim Ramadani, direktor Centra za bezbjednosne politike na Kosovu, za ‘Zašto?’ analizira upozorenje Vlade Kosova da potencijalni napadi islamskih militanta koji se vraćaju sa iračkog i sirijskog ratišta nakon vojnog sloma Islamske države Iraka i Levanta predstavljaju veliku opasnost po bezbjednost Kosova.

Oprez
Kosovska vlada i institucije su do sada uradili mnogo u smislu prevencije i u smislu pravne države.

Mislim da se ovdje više radi o pojačanom oprezu i većoj posvećenosti ovom problemu.

Izolovani
U principu, postoji opsanost od osoba koje su bile uključene u različite terorističke organizacije ali svukupan pristup institucija kosovske vlade je i treba biti fokusiran na poboljšanje programa rehabilitacije i reintegracije tih pojedinaca jer će oni biti slobodni nakon što odsluže zatvorske kazne koje im je odredio sud.

Zbog toga, oni ne smiju biti ostavljeni sami sebi, ne bi trebalo da budu izolovani od društva i od institucija.

Fokus
Situacija je, generalno, po mom mišljenju, pod kontrolom institucija kosovske vlade ali je potrebno uključiti zajednicu i sve nivoe vlasti kao bi se te osobe reintegrisale.

Činjenica je da je broj novoregrutovanih sljedebnika opao ali širenje ideologije i propagande, naročite putem interneta, još uvijek predstavlja izazov.

Stoga bi ideja o jačim naporima po pitanju suprotstavljanja i spriječavanja propagande i indoktrinacije trebalo da bude više u fokusu društva i institucija.

Pritvor ili suđenje
Broj novoregrutavanih je vrlo mali ali se širenju ideologije treba suprotstaviti na svim nivoima.

Prema javnim podacima kosovskh institucija, postoji brojka od oko 120 osoba koje su se vratile iz konfliktne zone.

Svo oni su ili pritvoreni, osuđeni ili im se još uvijek sudi.

Žrtve
Postoji još oko 130 drugih osoba koje su još uvijek u konfliktnoj zoni u Iraku ili Siriji.

U tu brojku je uključeno oko 70 žena i djece koji u principu nisu direktno uključeni u operacije već su žrtve muževa ili očeva.