Sud još uspostavlja tehničke uslove

U Osnovnom tužilaštvu, koje je sada dio jedinstvenog kosovskog pravosudnog sistema i u koje su integrisani i tužioci srpske nacionalnosti, zadovoljni su početkom rada. Upozoravaju, međutim, da ih čeka dosta posla zbog velikog broja predmeta. Kada je u pitanju Sud, tehnički uslovi se još uspostavljaju.

Nakon više od dvije i po godine od kako je postignut, Sporazum o pravosuđu između Prištine i Beograda u Briselu počeo se i u praksi primjenjivati od 27. oktobra. Sada funkcioniše jedinstveni pravosudni sistem, odnosno jedan Osnovni sud i jedno Osnovno tužilaštvo za cio region Mitrovice, kako je i predviđeno Sporazumom iz februara 2015. godine. Ugašeni su sudovi i tužilaštvo koje je funkcionisalo po sistemu Republike Srbije, a radnici su integrisani u kosovski pravosudni sistem.

Briselski sporazum predviđa da će krivični predmeti biti obrađivani u objektima suda na sjeveru, dok će se građanske parnice voditi u objektima suda na jugu Kosova. Predsjednik Suda i glavni tužilac dolaze iz različitih etničkih zajednica. Glavni tužilac je Albanac Shyqri Syla, a predsjednik Suda je Srbin Nikola Kabašić.

Osnovno tužilaštvo se nalazi u multietničkom naselju Bošnjačka mahala u Sjevernoj Mitrovici, a glavni tužilac Shyqri Syla kaže za RSE da sada imaju dovoljno prostora i dostojanstvene uslove za rad, koje nisu imali u Vučitrnu, gdje su inače do sada bili smješteni. Kaže da su se novi tužioci lijepo uklopili, dobili literaturu na srpskom, prve predmete i saradnju ocjenjuje kao dobru.

"Ja smatram da će našim povratkom, integrisanjem tužioca, stanje biti bolje, što se tiče suzbijanja kriminaliteta na sjeveru i brzo ćete videti pozitivne rezultate u tom smislu", kaže Syla.

Kao problem navodi nedovoljan broj prevodioca, jer je većina predmeta na albanskom, te to stvara malo probleme, ali da su tužioci voljni da rade.

"I ja mislim da će od Nove godine početi normalno da se radi, biće nadam se i dovoljan broj prevodioca, to su nam obećali iz Tužilačkog savjeta, da će biti popunjena mjesta. I gomila predmeta koja nas čeka, ja mislim da će se završiti brzo i da ćemo imati rezultate u smanjenju broja tih predmeta koji su već nagomilani po policijskim stanicama, a i oni koji su već bili na sjeveru do sada", ocjenjuje Syla.

U Tužilaštvu radi 18 tužilaca, devet integrisanih i devet koji su već radili, a etnička strutkura je takva da je njih deset srpske nacionalnosti, a osam albanske. Glavni tužilac Sulja objašnjava da je prema Sporazumu iz Brisela predviđeno da broj tužilaca po etničkoj struturi bude jednak, ali da je jedan srpski tužilac već radio i da ih zato sada ima deset.

"To mi je najbolji tužilac, možda i najbolji na Kosovu, Radica Milić, i ona je sad kao deseta. Za sada takvo je stanje u ovom tužilaštvu, ja mislim da će biti devet - devet, Radica će ostati da radi tu, jer mi je najbolji tužilac sigurno", kaže Syla.

Predmeti će se tužiocima djeliti prema Pravilniku koji je usvojen u Tužilačkom savjetu. Njime je definisano da tužioci koji su sada uključeni rade samo na novim predmetima i dobijaće ih sve dok ne budu imali onoliko predmeta koliko imaju oni koji već rade, kako bi imali jednak broj predmeta.

Rukovodilac Odjeljenja Apelacionog suda u Mitrovici sudija Milan Bigović kaže da su 27. oktobra, tri dana nakon imenovanja u Prištini ušli su u prostorije predviđene za Sud, odnosno Apelaciono odjeljenje, ali da operativno još nisu u mogućnosti da počnu sa radom. Izabrane sudije su postavljene za određene oblasti i formirana su po dva veća u krivičnoj i građanskoj materiji, kaže Bigović. Međutim, tehnički uslovi još nisu ispunjeni, nedostaju kompjuteri, umrežavanje u sistem, inventar, da bi sve profunkcionisalo, a sudije počele da preuzimaju predmete.

"Mi nismo još preuzeli predmete. I to je nešto što je početak rada, preuzimanje predmeta. Kad će to da se desi stvarno ne znam. Ovo odjeljenje Apelacionog suda iz Prištine je nadležno kompletno za cjelokupnu materiju i građansku i krivičnu za cio sjever. Što se juga tiče, imamo nadležnost, dogovoreno u Briselu, za sve opštine sa srpskom većinom u drugom stepenu. Znači kao krajnja instanca Apelacioni sud, odjeljenje ovo biće nadležno i za šest opština na jugu sa srpskom većinom. To je nadležnost, ali to još u ovom trenutku nije moguće, razgovaramo jer bukvalno nisu uslovi za početak rada u onom našem operativnom, profesionalnom, stručnom djelu", navodi Bigović.

Bigović naglašava da su u pitanju samo tehnički uslovi. Administracija je određena, 12 srpskih radnika administrativnog osoblja i trebalo bi da bude četiri ili pet albanskih, ali to još uvijek nije određeno. Rukovodilac Apelacionog odeljenja u Sjevernoj Mitrovici kao najveći izazov u radu navodi broj predmeta.

"Koliko ja znam, iako ne znam mnogo, pošto je to ulazak u potpuno drugi sistem, ovaj je broj predmeta ogroman, da se godinama nije radilo, pogotovo u građanskoj materiji i to će biti najveći problem, broj predmeta, koji se godinama nije rješavao i masa predmeta će doći i to treba sve da se prvo zavede, odradi i kasnije prouči da bi se donele prvostepene odluke, mislim da je to problem, ovo su tehnička pitanja koja će se rješiti prije ili kasnije, ali to je problem. Profesionalno, ja sam apsolutno siguran u svoje lično ime i ime kolega koji su odabrani za sudije odjeljenja Apelacionog suda da tu neće biti problema, sve su to iskusni profesionalci, samo obim posla će biti mnogo mnogo veliki na početku i to će po meni biti najveći izazov, ali za to sve treba vremena", kaže Bigović.

U Odeljenju Apelacionog suda u Mitrovici radi pet srpskih i dvoje albanskih sudija.

A evo kako građani Sjeverne Mitrovice albanske i srpske nacionalnosti Petrit, Ilija, Visar i Arber komentarišu početak rada pravosuđa:

Predsjednik Osnovnog suda Nikola Kabašić nije bio dostupan za komentar o izazovima koje početak rada integrisanog pravosuđa nosi.

U zgradi Osnovnog suda u Sjevernoj Mitrovici se sudi za teške zločine i opšti kriminal, a u južnoj se vode kompletne građanske parnice, prekršajni dio i maloljetnička delikvencija. To je druga zgrada Osnovnog suda u Mitrovici sa odjeljenjima u Leposaviću, Zubinom Potoku, Srbici i Vučitrnu.

Srpske sudije i tužioci su krajem oktobra položili zakletvu kod predsednika Kosova Hashima Thaçija. Zakletvu je položilo 40 sudija i 13 tužilaca koji su do sada radili u sklopu srpskog pravosudnog sistema na sjeveru Kosova.

Briselski sporazum predviđa gašenje sudova i tužilaštava i u Srbiji i na Kosovu koji rade na predmetima sa teritorije Kosova i integraciju dosadašnjih pravosudnih struktura sa sjevera u pravosudni sistem Kosova.