Izvještaj Centra za bezbjednosne studije

U posljednjih 10 godina Kosovo je izloženo zapanjujućoj ruskoj kampanji protiv izgradnje države po modelu Zapada i tamošnjih demokratskih vrijednosti, navodi se u izvještaju Centra za bezbjednosne studije o ruskom uplitanju u kosovske političke prilike.

Autor izvještaja Pëllumb Kallaba za Glas Amerike kaže da rusko uplitanje u kosovske političke prilike može ozbiljno da ugrozi evrointegracije Kosova. Analitičari Fadil Lepaja i Momčilo Trajković smatraju da se radi o političkoj borbi Zapada i Rusije.

U izvještaju Centra za bezbjednosne studije se navodi da postoje brojni instrumenti uticaja Rusije na Kosovu koji su usmjereni protiv multietničkog Kosova kako bi se stvorio izgovor za neuspješnu državu i pojačao lokalni separatizam unutar zajednice kosovskih Srba u opštinama na sjeveru Kosova.

Autor izvještaja Pëllumb Kallaba u pisanoj izjavi za Glas Amerike kaže da su ruski saradnici u Srbiji zainteresovani da koriste razne mehanizme – finansijske, političke i medijske uticaje, kako bi, kako kaže, svojim pravilima i politikama ušli u procese na Kosovu. Po njegovim riječima “religijski faktor predstavlja važan element u ruskom uticaju na Kosovu kroz Srpsku pravoslavnu crkvu”. Kallaba smatra da posljedice ruskog uticaja na Kosovu mogu imati ozbiljne posljedice po čitav region.

“Kremlj, uticajem na situaciju kroz anti-albansku propagandu i ometanjem kosovske integracije u međunarodne organizacije, može ozbiljno da ugrozi evro-atlantske procese ne samo Kosova već i šire. Nedavni pokušaji destabilizacije regiona, koji još uvijek drmaju etnički sukobi, se ne smije zanemariti. Pitanje Kosova nije samo pitanje odnosa Srbije i Rusije, jer se Moskva nameće kao branilac srpskog teritorijalnog integriteta, što je i važan izgovor Kremlja u konfrontiranju sa Zapadom", rekao je Kallaba.

Momčilo Trajković iz Srpskog nacionalnog foruma smatra da Rusija nema direktan uticaj na samom Kosovu, ali da svoj uticaj u vezi Kosova pokazuje u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i podrškom politici Beograda prema Kosovu. Po njegovim riječima uticaj Rusije u vezi Kosova treba posmatrati u širem kontekstu.

"Ruski interes na Kosovu je zaustavljanje američkog interesa. Tu postoje mnoge dodirne tačke, od globalnih interesa do religijskih, pa najdirektnije do tačke gdje treba da se zaustavi američki interes. Kada mali kao što smo mi učestvuju u tome oni najčešće i stradaju”, kaže Trajković.

Analitičar Fadil Lepaja takođe smatra da je odnos Rusije prema Kosovu zapravo vid političke borbe između zapadnih zemalja i Rusije koja, kako kaže, postoji na čitavom Balkanu. Po njegovim riječima “u javnosti na Kosovu se ruski uticaj gotovo i ne osjeća, ali da svakako postoji interes Rusije na ovim prostorima”.

“U prvom redu zbog postojanja NATO baza na Kosovu, a s druge strane to je jedan put za uticaj u samoj Srbiji preko kosovskih Srba ovde, stvaranjem krize ili pritisaka na proevropsku vladu u Beogradu”, rekao je Lepaja.

U izvještaju se navodi i da odluka o sankcijama Kosova prema Rusiji od 2014. nije ažurirana i nije usklađena sa američkom i evropskom spoljnom politikom i da nema efekata, “s obzirom da ruska ekonomska predstavništva u Srbiji i regionu, slobodno distribuiraju robu na Kosovu”.

Ističe se i da je od januara do jula 2017. godine, vrijednost uvezene ruske robe prešla 10 miliona eura, dok Kosovo u Rusiju ne izvozi ništa. Takođe se navodi da oko 1.000 ruskih državljana godišnje posjeti Kosovo dok državljani Kosova ne mogu da putuju u Rusiju zbog nepriznavanja pasoša.