Drogiraju se učenici u sedmom i osmom razredu, a pored marihuane, koja se najviše koristi, neretko se poseže i za LSD-om i tabletama ekstazija. Apel na roditelje, prosvjetne radnike, lokalnu samoupravu, policiju, ali i sredstva informisanja, da se aktivnije uključe u rješavanje problema narkomanije.
Laka dostupnost psihoaktivnih supstanci na Severu Kosova osvaja mlade, tako da se donja starosna granica sve više spušta. Bilježi se 'eksplozivan' rast uživalaca droge među srednjoškolcima, ali zabrinjava činjenica da se ovom poroku odaju i stariji osnovci.
Oko 60% mladih u kontaktu sa drogom - marihuana, LSD, ekstazi, sedativi...
Drogiraju se učenici u sedmom i osmom razredu, a pored marihuane, koja se najviše koristi, neretko se poseže i za LSD-om i tabletama ekstazija.
Kako za Politiku kaže doktorka Sonja Grbić, psihijatar u Kliničko-bolničkom centru u Sjevernoj Mitrovici, procijenjuje se da na Sjeveru Kosova, u četiri opštine (Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok) ima oko 14.000 korisnika psihoaktivnih supstanci.
"Iako zvaničnih podataka nema, poražavajuće je da je oko 60 odsto mladih, uglavnom srednjoškolaca, u kontaktu sa drogom. Zanimljivo je da se poslednjih godina izmenila socijalna struktura narkomana. Do prije deset godina droga se koristila u višim socijalnim slojevima, a danas korisnici droge dolaze iz srednjeg i nižeg društvenog sloja. Poražavajuće je da je droga prisutna među nama, a njen miris se širi po školama, kafićima, na ulici i skoro svim sastajalištima mladih. Najraširenije je korišćenje marihuane, droge LSD i tableta ekstazija, ali ima i heroinskih zavisnika. To su uglavnom muški korisnici, starosti od 22 do 27 godina. Mnogi kombinuju marihuanu sa alkoholom i visokim dozama sedativa, a neretko imamo pacijente koji se drogiraju isključivo visokim dozama sedativa", kaže doktorka Grbić, napominjući da najmlađi korisnik droge ima 14 dok je najstarijem korisniku 40 godina.
Zajedničko im je da svi odbijaju dalje liječenje u specijalizovanim ustanovama.
Na osnovu kliničkog iskustva mladi posežu za drogom iz znatiželje, dosade, potištenosti, želje za avanturom, zbog nedostatka čvrste veze sa porodicom, ali i zbog niskog nivoa informisanosti.
"Zbog lake mogućnosti da nabave drogu, a zbog nezdravog načina življenja, većina drogu shvata kao dobru zabavu, bježanje u nestvaran svijet, pa čak i kao modu ili ulazak u svijet odraslih. Činjenica je da su najmlađi korisnici, osnovci, do sedmog razreda bili odlični đaci, sa svim peticama, ali je i činjenica da im se u tom periodu nešto preokrenulo," kaže dr Grbić, naglašavajući da ipak "većina mladih ne koristi drogu", koja je "karakteristična za moderno društvo i sve dobrobiti i zla koje ona sobom nosi".
Skoro nijedan zavisnik ne dođe sam po pomoć osim kada traže sklonište i finansijsku pomoć
Među narkomanima prednjači muški pol u odnosu na žensku populaciju, ali "ne nešto posebno", a karakteristično je da skoro nijedan zavisnik nije sam došao da potraži stručnu pomoć, osim, kada je u "finansijskom problemu”.
Djecu dovode roditelji koja se brane da su "jednom, najviše dvaput" koristila drogu, dok stariji zavisnici dolaze samo kada su u pitanju problemi sa novcem, pa im je najsigurnije utočište bolničko liječenje.
"Kada su u finansijskom problemu, ili kada ih jure zelenaši, narkomani pomoć traže kod nas, gdje osim stručne pomoći, nalaze i vid zaštite. Tačnije, bolnica im je neki vid skloništa, jer znaju da su kod nas na sigurnom," kaže dr Grbić, koja se u praksi sreće sa porodičnim ljudima koji imaju djecu, sa narkomanima koji žive od socijale i nemaju dana radnog staža, ali i sa onima koje izdržavaju roditelji.
Na naš osvrt i svojevremeni razgovor za Politiku gdje je iznela podatak da se mnogi zavisnici u nedostatku novca drogiraju "mješavinom mišomora i tucanog stakla", doktorka Grbić kaže da takvih slučajeva više nema, jer je droga, sada, lako dostupna.
Apel društvu - Uključite se u rješavanje problema narkomanije
"Najčešće dolaze do džointa, gdje jedno pakovanje košta hiljadu dinara," kaže dr Grbić, koja apeluje na roditelje, prosjvetne radnike, lokalnu samoupravu, policiju, ali i sredstva informisanja, da se aktivnije uključe u rješavanje problema narkomanije, jer ova pošast svakodnevno uzima svojevrsni danak.
Na naše pitanje da li imaju saradnju sa policijom, kako bi se, eventualno, zajedno sa pacijentom stalo na put prodavcima i preprodavcima droge, doktorka odgovara:
"Policija ih dovodi ako naprave neko krivično delo. Mi smo tu da ih lečimo".
Poražavajuću činjenicu da je na Sjeveru Kosova u kandžama droge čak i više od 60 odsto (prema gruboj procijeni) mlade populacije, većina, ako ne i svi žitelji ovog dela Kosova, vide razlog u više nego turbulentnom poratnom vremenu i prisustvu vojnih i civilnih međunarodnih snaga.
