''Oružane snage Kosova ne predstavljaju nikakvu prijetnju, kao što ni Bezbjednosne snage Kosova ne predstavljaju prijetnju danas'', poručio je predsjednik Kosova Hashim Thaçi, na debati o "Stavu srpske zajednice u vezi sa izmjenom mandata Bezbjednosnih snaga Kosova“.
Prema istraživanjima koje su NVO sprovele na sjeveru Kosova, većina građana još uvijek strahuje od transformacije Bezbjednosnih u Oružane snage Kosova.
Predsjednik Hashim Thaçi poručio je da je pitanje procesa transformacije kosovskih bezbjednosnih snaga pokrenuto još prije par godina i da se sada nalazi u završnoj fazi. Thaçi je napomenuo da pojedine članice NATO-a smatraju da ovaj proces treba obaviti kroz ustavne promjene, dok ostale zemlje smatraju da ukoliko se transformacija ne obavi kroz ustavne promjene, proces mora biti završen zakonskim izmjenama.
"Jedini cilj BSK danas i Oružanih snaga sutra ostaće isti - jačanje mira i stabilnosti u regionu i šire, pružajući sigurnost svim građanima naše zemlje. Niko ne može namjerno da blokira ovaj proces. Niko ne može da uloži veto protiv ovog procesa. Nezavisno od načina kako će se ovaj proces završiti, to je ustavni i zakonit proces koji niko ne može usporavati. Ističem ovu činjenicu, kako bi otklonio neke nesuglasice koje mogu da postoje u nekim državama, članicama NATO-a“, poručio je Thaçi.
Na osnovu istraživanja koje je sprovela Nova socijalna inicijativa iz Sjeverne Mitrovice, u srpskoj zajednici je još uvijek prisutan strah, nepovjerenje i neinformisanost kada je u pitanju formiranje Vojske Kosova, mada u redovima KBS-a ima pripadnika ove zajednice, koji su se na taj korak odlučili iz razloga egzistencijalne prirode.
"To su ljudi koji uglavnom dolaze iz regiona pomoravlja, južno od Ibra. Ljudi pristupaju Kosovskim bezbjednosnim snagama zato što to omogućava zaposlenje u periodu gdje očigledno ne mogu sebi da pronađu neki drugi posao u drugim sektorima, tako da se i to treba uzeti u obzir. Neophodno je da se uzmu svi strahovi i stvari koje su se dešavale u prošlosti, adresiraju na adekvatan način da bi mogli da dođemo do određenog procesa, do samog pomirenja između zajednica. Neophodno je da se stvore kanali komunikacije između organa vlasti i lokalne zajednice, da postoje informacije sa obje strane, zato što je srpska zajednica u cijelom ovom procesu ili nedovoljno informisana ili je pogrešno informisana i to bi trebalo da se promjeni", kaže Jovana Radosavljević, izvršna direktorica Nove socijalne inicijative .
Istraživanje Human centra iz Sjeverne Mitrovice pokazuje da 87,7 odsto Srba smatra da Vojska Kosova ne treba da bude formirana.
"71,8% ne vjeruje nikome, to je zabrinjavajući podatak i za Prištinu i za Beograd, jer i jedni i drugi treba da se zapitaju zašto je to tako. 87,7% posto Srba smatra da ne treba da se formira vojska Kosova, 8,8% nema stav dok je svega 3,5% Srba bilo za to da se formira vojska Kosova. Bilo je i pitanje ukoliko se formira vojska Kosova da li Srbi treba da uđu u vojsku Kosova? 73,4% je reklo ne treba, ostali su bili ili podređeni, 12% Srba se izjasnilo da Srbi treba da uđu u vojsku ukoliko se ona formira", kaže Veroljub Petronić, izvršni direktor Human centra i istraživač u oblasti bezbjednosti Sjeverna Mitrovica.
Transformacija BSK u oružane snage je korak ka članstvu u NATO, poručuje izvršni direktor Centra za bezbjednosna istraživanja na Kosovu, koji smatra da Kosovo nije vojno neutralno u smislu sopstvene bezbjednosne, kao i spoljne politike pa odlaganje transformacije vidi kao gubitak vremena.
"Pripadnici BSK imaju jedini glavni zadatak - spašavanje života. Obučavani su za to i njihov posao se realno nadovezuje na ovo pitanje. Od 2453 aktivnih pripadnika BSK 247 je iz redova nevećinskih zajednica, što je ukupno 10,7% aktivnih pripadnika BSK iz redova nevećinskih zajednica, od toga 4,2% iz redova srpske zajednice", kaže Burim Ramadani, izvršni direktor Centra za istraživanja na Kosovu.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi istakao je da se u sastavu Bezbjednosnih snaga Kosova nalazi 103 pripadnika srpske zajednice. Debatu na temu "Stav srpske zajednice u vezi sa izmjenom mandata Bezbjednosnih snaga Kosova“, organizovali su Kosovski centar za bezbjednosne studije i Istražni centar za politike bezbjednosti.
Aleksandra Nićić, RTK2
Predsjednik Hashim Thaçi poručio je da je pitanje procesa transformacije kosovskih bezbjednosnih snaga pokrenuto još prije par godina i da se sada nalazi u završnoj fazi. Thaçi je napomenuo da pojedine članice NATO-a smatraju da ovaj proces treba obaviti kroz ustavne promjene, dok ostale zemlje smatraju da ukoliko se transformacija ne obavi kroz ustavne promjene, proces mora biti završen zakonskim izmjenama.
"Jedini cilj BSK danas i Oružanih snaga sutra ostaće isti - jačanje mira i stabilnosti u regionu i šire, pružajući sigurnost svim građanima naše zemlje. Niko ne može namjerno da blokira ovaj proces. Niko ne može da uloži veto protiv ovog procesa. Nezavisno od načina kako će se ovaj proces završiti, to je ustavni i zakonit proces koji niko ne može usporavati. Ističem ovu činjenicu, kako bi otklonio neke nesuglasice koje mogu da postoje u nekim državama, članicama NATO-a“, poručio je Thaçi.
Na osnovu istraživanja koje je sprovela Nova socijalna inicijativa iz Sjeverne Mitrovice, u srpskoj zajednici je još uvijek prisutan strah, nepovjerenje i neinformisanost kada je u pitanju formiranje Vojske Kosova, mada u redovima KBS-a ima pripadnika ove zajednice, koji su se na taj korak odlučili iz razloga egzistencijalne prirode.
"To su ljudi koji uglavnom dolaze iz regiona pomoravlja, južno od Ibra. Ljudi pristupaju Kosovskim bezbjednosnim snagama zato što to omogućava zaposlenje u periodu gdje očigledno ne mogu sebi da pronađu neki drugi posao u drugim sektorima, tako da se i to treba uzeti u obzir. Neophodno je da se uzmu svi strahovi i stvari koje su se dešavale u prošlosti, adresiraju na adekvatan način da bi mogli da dođemo do određenog procesa, do samog pomirenja između zajednica. Neophodno je da se stvore kanali komunikacije između organa vlasti i lokalne zajednice, da postoje informacije sa obje strane, zato što je srpska zajednica u cijelom ovom procesu ili nedovoljno informisana ili je pogrešno informisana i to bi trebalo da se promjeni", kaže Jovana Radosavljević, izvršna direktorica Nove socijalne inicijative .
Istraživanje Human centra iz Sjeverne Mitrovice pokazuje da 87,7 odsto Srba smatra da Vojska Kosova ne treba da bude formirana.
"71,8% ne vjeruje nikome, to je zabrinjavajući podatak i za Prištinu i za Beograd, jer i jedni i drugi treba da se zapitaju zašto je to tako. 87,7% posto Srba smatra da ne treba da se formira vojska Kosova, 8,8% nema stav dok je svega 3,5% Srba bilo za to da se formira vojska Kosova. Bilo je i pitanje ukoliko se formira vojska Kosova da li Srbi treba da uđu u vojsku Kosova? 73,4% je reklo ne treba, ostali su bili ili podređeni, 12% Srba se izjasnilo da Srbi treba da uđu u vojsku ukoliko se ona formira", kaže Veroljub Petronić, izvršni direktor Human centra i istraživač u oblasti bezbjednosti Sjeverna Mitrovica.
Transformacija BSK u oružane snage je korak ka članstvu u NATO, poručuje izvršni direktor Centra za bezbjednosna istraživanja na Kosovu, koji smatra da Kosovo nije vojno neutralno u smislu sopstvene bezbjednosne, kao i spoljne politike pa odlaganje transformacije vidi kao gubitak vremena.
"Pripadnici BSK imaju jedini glavni zadatak - spašavanje života. Obučavani su za to i njihov posao se realno nadovezuje na ovo pitanje. Od 2453 aktivnih pripadnika BSK 247 je iz redova nevećinskih zajednica, što je ukupno 10,7% aktivnih pripadnika BSK iz redova nevećinskih zajednica, od toga 4,2% iz redova srpske zajednice", kaže Burim Ramadani, izvršni direktor Centra za istraživanja na Kosovu.
Predsjednik Kosova Hashim Thaçi istakao je da se u sastavu Bezbjednosnih snaga Kosova nalazi 103 pripadnika srpske zajednice. Debatu na temu "Stav srpske zajednice u vezi sa izmjenom mandata Bezbjednosnih snaga Kosova“, organizovali su Kosovski centar za bezbjednosne studije i Istražni centar za politike bezbjednosti.
Aleksandra Nićić, RTK2
