Međunarodna zajednica nije ništa obećala Kosovu u slučaju formiranja Specijalnog suda za ratne zločine. Strane ambasade u Prištini, međutim, poručuju da će pomoći Kosovu da se učlani u strane organizacije, ali naglašavaju da to zavisi od ispunjavanja specifičnih uslova.
Predsjednik Kosova, Hashim Thaçi, u ponedjeljak je na javnoj diskusiji o izazovima i mogućnostima Specijalnog suda za ratne zločine izjavio kako međunarodna zajednica nije ostala vjerna obećanjima datim Kosovu za formiranje tog suda.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je obećala da će Kosovo ubrzo nakon formiranja suda moći da aplicira za članstvo u Savjet Evrope, da će se ukinuti vizni režim, da će se steći masovna podrška za članstvo u UNESCO, da će se formirati Vojska Kosova i da će biti novih priznanja.
"Kosovo je održalo riječ, sud je formiran, a međunarodna zajednica ni jedno od ovih obećanja nije realizovala“, istakao je predsjednik Thaçi. On je još dodao da je odluka o osnivanju suda bila više međunarodna politička potreba, od potrebe za pravdom.
Da li je međunarodna zajednica dala takva obećanja Kosovu, upitali smo ambasade Sjedinjenih država, Velike Britanije i Njemačke.
U odgovoru Američke ambasade navodi se da Sjedinjene države snažno podržavaju članstvo Kosova u međunarodne organizacije, te da taj napredak zavisi od specifičnih kriterijuma svake institucije.
"Vlada Sjedinjenih država će nastaviti da blisko sarađuje sa Kosovom u ispunjavanju tih uslova", ističe se.
Dodaje se i da su Sjedinjene države ponosne na svoju snažnu podršku tokom mnogih godina za razvoj Kosovskih snaga bezbjednosti.
"Nastavljamo da podržavamo postepenu, profesionalnu transformaciju tih snaga u multietničke oružane snage u skladu sa NATO standardima i kroz ustavne izmjene u konsultacijama sa svim zajednicama na Kosovu."
Sjedinjene države isto tako su posvećene uspješnom radu Specijalnih komora (Specijalnog suda) u Hagu, te ističu da će "saradnja Kosova u tom procesu biti konkretan dokaz osnovnih demokratskih principa da vladavina zakona važi podjednako za svakog građanina".
Iz ambasade Velike Britanije u Prištini rekli su da ta zemlja "nije dala nikakva obećanja Kosovu u vezi Specijalnog suda, te da je pogrešno tvrditi drugačije".
"Članstvo u međunarodnim organizacijama zasnovano je na posebnim kriterijumima za članstvo svake organizacije posebno. Velika Britanija radi na pružanju podrške za potpunu međunarodnu integraciju Kosova", navodi se.
Ambasada podržava napore predsjednika Hashim Thaçija za pomirenje i pravdu, te dodaje da je britanski ambasador na Kosovu, Ruairí O'Connell, pozdravio i podržao te napore u nekoliko navrata do sada.
"Specijalni sud je odgovor Kosova na navode iz izveštaja Dicka Martija. To je bio važan korak da se pokaže spremnost Kosova da dođe do istine o onome šta se desilo tokom sukoba", navodi se u odgovoru britanske ambasade.
Njemačka ambasada u Prištini navodi da su Specijalne komore (Specijalni sud) ključne pravosudne institucije i važne za Kosovo jer doprinose vladavini zakona.
"One ni u kom slučaju nisu povezane s političkim ciljevima izvan njihovog specifičnog mandata", navodi se u odgovoru.
Dodaje se da je Njemačka neprestano podržavala Kosovo u naporima da se pridruži međunarodnim organizacijama kao što su UNESCO i Interpol, i da će nastaviti sa tim.
Uslovi za viznu liberalizaciju su jasno postavljeni u vodiču; demarkacija sa Crnom Gorom i dokazana borba protiv korupcije i dalje su dva neispunjena uslova, navodi njemačka ambasada.
Definicija mandata i strukture Bezbjednosnih snaga Kosova je suverena odluka Kosova ali transformacija treba da se desi na osnovu Ustava, uključujući sve strane i koordinaciju sa NATO-om, dodaje se.
U međuvremenu, Thaçi je u srijedu, na konferenciji za novinare sa albanskim predsjednikom, Ilirom Metom, negirao mogućnost da je formiranje Specijalnog suda učinjeno u zamjenu za usluge međunarodne zajednice. Dodao je da je formiranje suda bilo najbolje rješenje kosovskog rukovodstva u tadašnjim okolnostima, kada je to pitanje, u suprotnom, moglo da pređe na Savjet bezbjednosti UN-a.
"Moja zabrinutost nije povezana sa Specijalnim sudom, uprokos njegovim efektima, već se radi o otežanoj situaciji Kosova i o nedostatku konkretne, praktične perspektive u euroatlanskoj porodici", naglasio je.
Specijalni sud za ratne zločine je kosovski sud sa sjedištem u Hagu. Istraživaće zločine koje su "pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počinili nad etničkim manjinama i političkim rivalima" od 1998. do kraja 2000. godine, kako je u svom izvještaju Savjetu Evrope naveo švicarski senator Dick Marty.
Predsjednik Hashim Thaçi, čije se ime pominje u izvještaju Dicka Martyja, predvodio je proces formiranja ovog suda i pored velikog nezadovoljstva u zemlji.
Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je obećala da će Kosovo ubrzo nakon formiranja suda moći da aplicira za članstvo u Savjet Evrope, da će se ukinuti vizni režim, da će se steći masovna podrška za članstvo u UNESCO, da će se formirati Vojska Kosova i da će biti novih priznanja.
"Kosovo je održalo riječ, sud je formiran, a međunarodna zajednica ni jedno od ovih obećanja nije realizovala“, istakao je predsjednik Thaçi. On je još dodao da je odluka o osnivanju suda bila više međunarodna politička potreba, od potrebe za pravdom.
Da li je međunarodna zajednica dala takva obećanja Kosovu, upitali smo ambasade Sjedinjenih država, Velike Britanije i Njemačke.
U odgovoru Američke ambasade navodi se da Sjedinjene države snažno podržavaju članstvo Kosova u međunarodne organizacije, te da taj napredak zavisi od specifičnih kriterijuma svake institucije.
"Vlada Sjedinjenih država će nastaviti da blisko sarađuje sa Kosovom u ispunjavanju tih uslova", ističe se.
Dodaje se i da su Sjedinjene države ponosne na svoju snažnu podršku tokom mnogih godina za razvoj Kosovskih snaga bezbjednosti.
"Nastavljamo da podržavamo postepenu, profesionalnu transformaciju tih snaga u multietničke oružane snage u skladu sa NATO standardima i kroz ustavne izmjene u konsultacijama sa svim zajednicama na Kosovu."
Sjedinjene države isto tako su posvećene uspješnom radu Specijalnih komora (Specijalnog suda) u Hagu, te ističu da će "saradnja Kosova u tom procesu biti konkretan dokaz osnovnih demokratskih principa da vladavina zakona važi podjednako za svakog građanina".
Iz ambasade Velike Britanije u Prištini rekli su da ta zemlja "nije dala nikakva obećanja Kosovu u vezi Specijalnog suda, te da je pogrešno tvrditi drugačije".
"Članstvo u međunarodnim organizacijama zasnovano je na posebnim kriterijumima za članstvo svake organizacije posebno. Velika Britanija radi na pružanju podrške za potpunu međunarodnu integraciju Kosova", navodi se.
Ambasada podržava napore predsjednika Hashim Thaçija za pomirenje i pravdu, te dodaje da je britanski ambasador na Kosovu, Ruairí O'Connell, pozdravio i podržao te napore u nekoliko navrata do sada.
"Specijalni sud je odgovor Kosova na navode iz izveštaja Dicka Martija. To je bio važan korak da se pokaže spremnost Kosova da dođe do istine o onome šta se desilo tokom sukoba", navodi se u odgovoru britanske ambasade.
Njemačka ambasada u Prištini navodi da su Specijalne komore (Specijalni sud) ključne pravosudne institucije i važne za Kosovo jer doprinose vladavini zakona.
"One ni u kom slučaju nisu povezane s političkim ciljevima izvan njihovog specifičnog mandata", navodi se u odgovoru.
Dodaje se da je Njemačka neprestano podržavala Kosovo u naporima da se pridruži međunarodnim organizacijama kao što su UNESCO i Interpol, i da će nastaviti sa tim.
Uslovi za viznu liberalizaciju su jasno postavljeni u vodiču; demarkacija sa Crnom Gorom i dokazana borba protiv korupcije i dalje su dva neispunjena uslova, navodi njemačka ambasada.
Definicija mandata i strukture Bezbjednosnih snaga Kosova je suverena odluka Kosova ali transformacija treba da se desi na osnovu Ustava, uključujući sve strane i koordinaciju sa NATO-om, dodaje se.
U međuvremenu, Thaçi je u srijedu, na konferenciji za novinare sa albanskim predsjednikom, Ilirom Metom, negirao mogućnost da je formiranje Specijalnog suda učinjeno u zamjenu za usluge međunarodne zajednice. Dodao je da je formiranje suda bilo najbolje rješenje kosovskog rukovodstva u tadašnjim okolnostima, kada je to pitanje, u suprotnom, moglo da pređe na Savjet bezbjednosti UN-a.
"Moja zabrinutost nije povezana sa Specijalnim sudom, uprokos njegovim efektima, već se radi o otežanoj situaciji Kosova i o nedostatku konkretne, praktične perspektive u euroatlanskoj porodici", naglasio je.
Specijalni sud za ratne zločine je kosovski sud sa sjedištem u Hagu. Istraživaće zločine koje su "pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počinili nad etničkim manjinama i političkim rivalima" od 1998. do kraja 2000. godine, kako je u svom izvještaju Savjetu Evrope naveo švicarski senator Dick Marty.
Predsjednik Hashim Thaçi, čije se ime pominje u izvještaju Dicka Martyja, predvodio je proces formiranja ovog suda i pored velikog nezadovoljstva u zemlji.
