Povodom osnivanja Specijalnog suda za navodne zločine OVK u periodu od 1. januara 1998. godine do 31. decembra 2000., u Prištini je predstavljeno istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da javnost nije upoznata sa svrhom, mandatom i obimom djelovanja ovog suda.
Rezultati ovog ispitivanja pokazuju da albanska zajednica smatra da će optužnice biti selektivne i nepotpune, dok Srbi izražavaju nepovjerenje da će za srpske žrtve biti pravde.
Na debati na kojoj je predstavljeno mišljenje javnog mnjenja o radu i mandatu Specijalnog suda bio je i predsjednik Kosova Hashim Thaçi. On je rekao da je Specijalni sud prilika da se ojača osjećaj pravde na Kosovu, ali da je odluka o uspostavljanju Specijalnog suda politička, a ne potreba za pravdom.
“Naše prihvatanje uslijedilo je nakon pritiska međunarodnih faktora, a zauzvrat mi je dato obećanje da ćemo dobiti ubrzanje vizne liberalizacije, da ćemo formirati Oružane snage Kosova i dobiti nova priznanja nezavisnosti. Međutim, međunarodna zajednica nije ispunila nijedno dato obećanje, čime su otežane naše evroatlantske integracije”, rekao je Thaçi.
Thaçi je rat Oslobodilačke vojske Kosova ocijenio kao pravedan, i izrazio sumnju da će Specijalni sud doneti pravdu za žrtve.
“Kao predsjednik Kosova posvećen sam pomirenju, međutim, Specilani sud će biti samo kap pravde u moru nepravde“, zaključio je Thaçi.
“Nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji koncentracija je bila na lancu komande, odnosno na onima koji su predvodili vojsku. 166 osoba je izručeno Haškom tribunalu, od čega je četvorica Albanaca koji su oslobođeni", rekao je predsjednik.
"Ne zaboravimo da su oslobođeni uslijed nedostatka dokaza. U izvještaju gospodina Gardeta iz 2010. godine navodi se da su svjedoci u čitavom regionu ugroženi, a da je na Kosovu ubijeno 33 svjedoka, a preko stotinu ih je zaplašeno na različite načine“, kazala je Nora Ahmetaj, stručnjak za tranzicionu pravdu.
Sud se bavi zločinima koji su se dogodili od početka 1998. do kraja 2000. godine.
“Naša je misija da svima obezbjedimo pravedno i nepristrasno suđenje. Naš mandat je da cio proces protekne transparentno i da se bavimo samo činjenicama“, kazala je načelnica službe za javno informisanje suda Avis Baneš.
U izvještaju se navodi da Kosovski Srbi ne vjeruju da će Specijalni sud kazniti počinioce zločina nad Srbima.
“Mi smo u radu sa fokus grupama pokušali da saznamo zašto su Srbi toliko skeptični po pitanju rada ovog suda. Došli smo do saznanja da su Srbi izgubili vjeru u međunarodnu pravdu”, rekao je Maksimović.
Publicista Baton Haxhiu protivi se radu Specijalnog suda i tvrdi je to politički neuspjeh predsjednika Thaçija.
“Prilikom izglasavanja ovog suda vi ste udaljili žrtve od informacija o tome ko su počinioci”.
Dvije trećine ili 69% ispitanika srpske nacionalnosti vjeruje da je malo vjerovatno da će Specijalni sud za Kosovo doneti pravdu za srpske žrtve. Organizovano je nekoliko “fokus grupa“ čiji su učesnici bili i Srbi i Albanci.
Čak 82.1 odsto ispitanika srpske nacionalnosti i skoro polovina ispitanika albanske nacionalnosti smatra da je ugrožena bezbjednost svjedoka koji će se naći pred Specijalnim sudom.
Marko Zakić, RTK2
Na debati na kojoj je predstavljeno mišljenje javnog mnjenja o radu i mandatu Specijalnog suda bio je i predsjednik Kosova Hashim Thaçi. On je rekao da je Specijalni sud prilika da se ojača osjećaj pravde na Kosovu, ali da je odluka o uspostavljanju Specijalnog suda politička, a ne potreba za pravdom.
“Naše prihvatanje uslijedilo je nakon pritiska međunarodnih faktora, a zauzvrat mi je dato obećanje da ćemo dobiti ubrzanje vizne liberalizacije, da ćemo formirati Oružane snage Kosova i dobiti nova priznanja nezavisnosti. Međutim, međunarodna zajednica nije ispunila nijedno dato obećanje, čime su otežane naše evroatlantske integracije”, rekao je Thaçi.
Thaçi je rat Oslobodilačke vojske Kosova ocijenio kao pravedan, i izrazio sumnju da će Specijalni sud doneti pravdu za žrtve.
“Kao predsjednik Kosova posvećen sam pomirenju, međutim, Specilani sud će biti samo kap pravde u moru nepravde“, zaključio je Thaçi.
“Nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji koncentracija je bila na lancu komande, odnosno na onima koji su predvodili vojsku. 166 osoba je izručeno Haškom tribunalu, od čega je četvorica Albanaca koji su oslobođeni", rekao je predsjednik.
"Ne zaboravimo da su oslobođeni uslijed nedostatka dokaza. U izvještaju gospodina Gardeta iz 2010. godine navodi se da su svjedoci u čitavom regionu ugroženi, a da je na Kosovu ubijeno 33 svjedoka, a preko stotinu ih je zaplašeno na različite načine“, kazala je Nora Ahmetaj, stručnjak za tranzicionu pravdu.
Sud se bavi zločinima koji su se dogodili od početka 1998. do kraja 2000. godine.
“Naša je misija da svima obezbjedimo pravedno i nepristrasno suđenje. Naš mandat je da cio proces protekne transparentno i da se bavimo samo činjenicama“, kazala je načelnica službe za javno informisanje suda Avis Baneš.
U izvještaju se navodi da Kosovski Srbi ne vjeruju da će Specijalni sud kazniti počinioce zločina nad Srbima.
“Mi smo u radu sa fokus grupama pokušali da saznamo zašto su Srbi toliko skeptični po pitanju rada ovog suda. Došli smo do saznanja da su Srbi izgubili vjeru u međunarodnu pravdu”, rekao je Maksimović.
Publicista Baton Haxhiu protivi se radu Specijalnog suda i tvrdi je to politički neuspjeh predsjednika Thaçija.
“Prilikom izglasavanja ovog suda vi ste udaljili žrtve od informacija o tome ko su počinioci”.
Dvije trećine ili 69% ispitanika srpske nacionalnosti vjeruje da je malo vjerovatno da će Specijalni sud za Kosovo doneti pravdu za srpske žrtve. Organizovano je nekoliko “fokus grupa“ čiji su učesnici bili i Srbi i Albanci.
Čak 82.1 odsto ispitanika srpske nacionalnosti i skoro polovina ispitanika albanske nacionalnosti smatra da je ugrožena bezbjednost svjedoka koji će se naći pred Specijalnim sudom.
Marko Zakić, RTK2
