Premijer Kosova, Ramush Haradinaj, izjavio je da novi pristup Srbije da se obrati Evropskoj uniji i upoređuje Kosovo sa Katalonijom ne olakšava rješavanje raznih pitanja i otežava klimu i izrazio uvjerenje da će Kosovo za dve godine biti primljeno u Unesko.
"Kosovo bi djelovalo po mnogim pitanjima, kada bi ono bilo sigurnije po pitanju svoje perspektive. Jedan novi pristup Srbije da se obrati EU i da upoređuje Kosovo sa Katalonijom, ne olakšava ove teme i otežava klimu. Mi nismo kandidat u EU, jedino imamo potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju", rekao je Haradinaj u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Haradinaj je dodao da proces dijaloga sada predvodi predsednik Kosova Hashim Thaçi, ali je dodao da je u toku priprema platforme o očekivanjima Kosova iz ovog dijaloga, kako bi taj proces bio na usluzi građana.
On je rekao da će vlada podržati agendu predsjednika o dijalogu i dodao da očekuje i angažman opozicije u tom procesu.
Govoreći o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, on je ocjenio da Kosovo treba da djeluje po tom pitanju onako kako je Ustavni sud doneo odluku, a kada je utvrdio da su pojedini djelovi sporazuma o Zajednici u suprotnosti sa Ustavom i da oni treba da se harmonizuju sa kosovskim zakonodavstvom.
"Ovo je veoma zakasnela faza za Kosovo. Još uvijek nemamo liberalizaciju viza. Još uvijek nismo napredovali na putu ka NATO. Još uvijek nismo dali ustavno ime i mandat vosjci Kosova. Neki od ovih procesa bi unapredili kapacitete i mogućnosti Kosova da poduzme smele korake kada se radi o pojedinim pitanjima u zemlji", istakao je Haradinaj.
On je rekao i da je Kosovo ove godine prošlo kroz izborne procese i da je u tom smislu neodrživa politička agenda doprinela tome da se prijem Kosova u Interpol i Unesko razmotri.
"Što se tiče Interpola, mi smo već krenuli sa radom kako bi se sljedeće godine prijavili za prijem, a što se tiče Uneska, to će biti za dvije godine, a u međuvremenu potrebna je jedna ozbiljnija mobilizacija", izjavio je Haradinaj u intervjuu za RSE.
On je istakao da je na Kosovu nedostajao ozbiljan rad po tom pitanju, ali je takođe naveo da se mora preispitati i ponašenje zvaničnog Beograda, a kada je u pitanju njihova opstrukcija prilikom članstva Kosova u međunarodne organizacije.
Haradinaj je rekao da Kosovo mora da riješi i pitanje demarkacije sa Crnom Gorom, a da trenutna verzija demarkacije nema dvotrećinsku većinu u Skupštini.
"Crna Gora je uradila svoj posao i ratifikovala je taj sporazum. Kosovo to ne uspjeva da uradi, a obraloženje je da su nalazi komisije pogrešni. Mi smo u procesu u potrazi za istinom, i kada budemo utvrdili stanje, onda ćemo se obratiti svim političkim i međunarodnim partnerima kako bi se to pitanje rješilo. Postoji standardna procedura između dvije zemlje kada takvi sporovi postoje, i mi ćemo to ispoštovati", naveo je Haradinaj.
N1, Radio Slobodna Evropa
Haradinaj je dodao da proces dijaloga sada predvodi predsednik Kosova Hashim Thaçi, ali je dodao da je u toku priprema platforme o očekivanjima Kosova iz ovog dijaloga, kako bi taj proces bio na usluzi građana.
On je rekao da će vlada podržati agendu predsjednika o dijalogu i dodao da očekuje i angažman opozicije u tom procesu.
Govoreći o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, on je ocjenio da Kosovo treba da djeluje po tom pitanju onako kako je Ustavni sud doneo odluku, a kada je utvrdio da su pojedini djelovi sporazuma o Zajednici u suprotnosti sa Ustavom i da oni treba da se harmonizuju sa kosovskim zakonodavstvom.
"Ovo je veoma zakasnela faza za Kosovo. Još uvijek nemamo liberalizaciju viza. Još uvijek nismo napredovali na putu ka NATO. Još uvijek nismo dali ustavno ime i mandat vosjci Kosova. Neki od ovih procesa bi unapredili kapacitete i mogućnosti Kosova da poduzme smele korake kada se radi o pojedinim pitanjima u zemlji", istakao je Haradinaj.
On je rekao i da je Kosovo ove godine prošlo kroz izborne procese i da je u tom smislu neodrživa politička agenda doprinela tome da se prijem Kosova u Interpol i Unesko razmotri.
"Što se tiče Interpola, mi smo već krenuli sa radom kako bi se sljedeće godine prijavili za prijem, a što se tiče Uneska, to će biti za dvije godine, a u međuvremenu potrebna je jedna ozbiljnija mobilizacija", izjavio je Haradinaj u intervjuu za RSE.
On je istakao da je na Kosovu nedostajao ozbiljan rad po tom pitanju, ali je takođe naveo da se mora preispitati i ponašenje zvaničnog Beograda, a kada je u pitanju njihova opstrukcija prilikom članstva Kosova u međunarodne organizacije.
Haradinaj je rekao da Kosovo mora da riješi i pitanje demarkacije sa Crnom Gorom, a da trenutna verzija demarkacije nema dvotrećinsku većinu u Skupštini.
"Crna Gora je uradila svoj posao i ratifikovala je taj sporazum. Kosovo to ne uspjeva da uradi, a obraloženje je da su nalazi komisije pogrešni. Mi smo u procesu u potrazi za istinom, i kada budemo utvrdili stanje, onda ćemo se obratiti svim političkim i međunarodnim partnerima kako bi se to pitanje rješilo. Postoji standardna procedura između dvije zemlje kada takvi sporovi postoje, i mi ćemo to ispoštovati", naveo je Haradinaj.
N1, Radio Slobodna Evropa
