Poslanik Alternative u Skupštini Kosova Ilir Deda izjavio je jučer u Sjevernoj Mitrovici da će treća faza dijaloga između Prištine i Beograda trajati dvije godine i da u tom roku treba da bude postignut pravno obavezujući sporazum između Kosova i Srbije.
"Treća faza dijaloga trajaće dvije godine, jer 2019. počinje da se planira novi budžet EU koja je dala signale Srbiji i Crnoj Gori da će oni 2025. godine moći da se učlane”, rekao je Deda i dodao da za to vrijeme treba da bude postignut i pravno obavezujući sporazum između Kosova i Srbije.
Nakon postizanja pravno obavezujućeg sporazuma, po ocjeni Dede, do 2025. godine EU će posmatrati implementaciju sporazuma.
On je, na okruglom stolu “Dijalog Kosovo – Srbija u regionu Mitrovice“ koji je organizovao Kosovski demokratski institut (KDI) u saradnji sa Centrom za zastupanje demokratske kulture (ACDC) govorio i o dva scenarija treće faze briselskog dijaloga.
"Dobar scenario je taj u kojem ćemo videti da postoji politički konsenzus u Prištini, da je koncept odgovorne većine počeo da se primjenjuje svakodnevno, da poslije sporazuma nema više antagonizma sa Srbijom, da sa tim sporazumom Kosovo postaje punopravan član međunarodne zajednice, da sporazum postaje pravo obavezujući tako što će garantovati da će SB usvojiti ga i time razvlastiti postojeću Rezoluciju 1244“, rekao je Deda.
Po njegovoj ocjeni negativni scenario treće faze dijaloga Beograda i Prištine bio bi onaj po kojem bi Kosovo ušlo u treću fazu bez političkog konsenzusa.
"To bi bilo politički podjeljeno Kosovo, u takvim uslovima sporazum sa Srbijom ne verujem da bi stavio tačku na buduće antagonizme. Takva politička Priština neće moći da izdejstvuje da Kosovo postane punopravni član međunarodne zajednice“, naglasio je Deda.
"Prisutno je potpuno odsustvo transparentnosti, odsustvo strategije informisanja onih o kojima se odlučuje“, rekao je Krstić.
Direktor ACDC Dušan Radaković rekao je da misli da građani na sjeveru Kosova do sada nisu imali pozitivne promjene proistekle iz briselskog dijaloga.
“Znamo da je za sve nas koji živimo na sjeveru Kosova, pitanje ZSO jedno od gorućih i svi očekujemo da će pitanje Zajednice početi vrlo brzo da se rješava”, rekao je Radaković i podsjetio da su među nerješenim pitanjima i pitanja nestalih, carina, pravosuđe itd.
Univerzitetski profesor Nexhmedin Spahiu izjavio je da je tokom dijaloga zvaničnika Beograda i Prištine u Briselu potrošeno mnogo novca i energije a da su rezultati na terenu mali.
Mitrovica je srž kosovsko - srpskih problema i to je pitanje koje treba riješiti da bi se rješavala i ostala pitanja, poručio je Spahiu.
On je dodao da je na terenu malo implementirano od sporazuma postignutih tokom dijaloga srpskih i kosovskih vlasti u Briselu.
Nakon postizanja pravno obavezujućeg sporazuma, po ocjeni Dede, do 2025. godine EU će posmatrati implementaciju sporazuma.
On je, na okruglom stolu “Dijalog Kosovo – Srbija u regionu Mitrovice“ koji je organizovao Kosovski demokratski institut (KDI) u saradnji sa Centrom za zastupanje demokratske kulture (ACDC) govorio i o dva scenarija treće faze briselskog dijaloga.
"Dobar scenario je taj u kojem ćemo videti da postoji politički konsenzus u Prištini, da je koncept odgovorne većine počeo da se primjenjuje svakodnevno, da poslije sporazuma nema više antagonizma sa Srbijom, da sa tim sporazumom Kosovo postaje punopravan član međunarodne zajednice, da sporazum postaje pravo obavezujući tako što će garantovati da će SB usvojiti ga i time razvlastiti postojeću Rezoluciju 1244“, rekao je Deda.
Po njegovoj ocjeni negativni scenario treće faze dijaloga Beograda i Prištine bio bi onaj po kojem bi Kosovo ušlo u treću fazu bez političkog konsenzusa.
"To bi bilo politički podjeljeno Kosovo, u takvim uslovima sporazum sa Srbijom ne verujem da bi stavio tačku na buduće antagonizme. Takva politička Priština neće moći da izdejstvuje da Kosovo postane punopravni član međunarodne zajednice“, naglasio je Deda.
"Prisutno je potpuno odsustvo transparentnosti, odsustvo strategije informisanja onih o kojima se odlučuje“, rekao je Krstić.
Direktor ACDC Dušan Radaković rekao je da misli da građani na sjeveru Kosova do sada nisu imali pozitivne promjene proistekle iz briselskog dijaloga.
“Znamo da je za sve nas koji živimo na sjeveru Kosova, pitanje ZSO jedno od gorućih i svi očekujemo da će pitanje Zajednice početi vrlo brzo da se rješava”, rekao je Radaković i podsjetio da su među nerješenim pitanjima i pitanja nestalih, carina, pravosuđe itd.
Univerzitetski profesor Nexhmedin Spahiu izjavio je da je tokom dijaloga zvaničnika Beograda i Prištine u Briselu potrošeno mnogo novca i energije a da su rezultati na terenu mali.
Mitrovica je srž kosovsko - srpskih problema i to je pitanje koje treba riješiti da bi se rješavala i ostala pitanja, poručio je Spahiu.
On je dodao da je na terenu malo implementirano od sporazuma postignutih tokom dijaloga srpskih i kosovskih vlasti u Briselu.
