Novoformirana Državna komisija za obilježavanje državne granice još uvijek nije dobila nikakav zadatak od Vlade Kosova kada je u pitanju demarkacija granice sa Crnom Gorom.
Vlada Kosova u petak je kompletirala novu komisiju na čelu sa Shpejtimom Bulliqijem, nakon što je razriješila komisiju Murata Mehe koja je radila na sporazumu o razgraničenju sa Crnom Gorom, kojeg je Crna Gora ratifikovala, a kojem su se na Kosovu mnogi protivili, uključujući i trenutnog premijera Ramusha Haradinaja.
Protivnici sporazuma, među kojima i pokret Samoopredjeljenje, tvrde kako je Kosovo tim sporazumom izgubilo osam hiljada hektara svoje površine. Haradinaj je na prvom zasjedanju vlade razriješio komisiju koja je radila na demarkaciji, i formirao novu. Inače, ratifikacija tog sporazuma u Skupštini uslov je EU da Kosovo dobije liberalizaciju viza.
Predsjedavajući nove komisije Shpejtim Bulliqi, kaže da još uvijek nemaju nikakvih zadataka kada je u pitanju demarkacija.
"Prethodna komisija je završila proces koji je trebalo da se obavi. Mi smo sada na raspolaganju jedino ukoliko Vlada odluči da nam predstojećih dana odredi dodatni mandat u vezi sa tim pitanjem, a mi smo spremni da odmah počnemo sa radom", kaže Bulliqi.
Bivša komisija je tokom 2016. predstavila izvještaj za razmatarnje procesa određivanja granice između Kosova i Crne Gore u kojem stoji da je taj proces izvršen u skladu sa međunarodnim standardima.
Bulliqi ističe da će komisija uraditi analizu tog izvještaja, ukoliko vlada tako nešto bude zahtjevala. Kako dodaje, najviše protivljenja je bilo na račun kriterijuma za određivanje granične linije, što je dovelo do zaključaka koji nisu u skladu sa realnošću.
"Prethodna komisija je već uradila taj izvještaj. Mi nećemo raditi nov izvještaj jer nemamo s kim da ga radimo. Izvještaj je urađen zajedno sa Crnom Gorom i njihova komisija tvrdi da je to završen posao. I naša bivša komisija kaže da je završila taj posao, tako da mi trenutno ne znamo kakav će biti naš zadatak. Osim, ukoliko nas vlada ne ovlasti da razmotrimo ranije postignut izvještaj, to će nas odmah obavezati da krenemo sa radom", ističe Bulliqi.
S druge strane, Halil Matoshi iz kabineta premijera Kosova kaže da je formiranjem nove komisije urađen prvi korak za jedan novi proces.
"Vlada Kosova, odnosno premijer Haradinaj, razmotriće sve modalitete oko ovog procesa koji se inače neće odugovlačiti. Ovo pitanje će veoma brzo poprimiti jednu dinamiku. Trenutno se razmatraju sljedeći koraci u vezi sa tim", kazao je Matoshi.
Što se Crne Gore tiče, to pitanje je završena stvar. Isto tako smatraju i u Američkoj ambasadi na Kosovu, koja je nedavno za kosovske medije saopštila da Sjedinjene države podržavaju sporazum o demarkaciji između Kosova i Crne Gore iz 2015., na osnovu kojeg niko nije izgubio teritoriju.
Kosovari na granici: Ne mogu lenjirom povlačiti linije
Iz Kancelarije EU na Kosovu kažu da ratifikacija sporazuma ostaje uslov Kosovu za liberalizaciju viza, te podstiču kosovske institucije da ispune taj uslov i ratifikuju sporazum u Skupštini, ali i unaprede borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Smatramo da je zajednička odgovornost vlade i opozicije u ispunjavanju ovih preostalih uslova za viznu liberalizaciju", navodi se u odgovoru Kancelarije upućenom RSE.
Predsjedavajući Državne komisije, Bulliqi, kaže da je za žaljenje što je EU samo Kosovo uslovila jednim takvim uslovom, te dodaje da je dobro da se ovaj procesa razjasni do kraja jer se radi o državnoj teritoriji.
"Svijesni smo da to odugovlači liberalizaciju, ali ukoliko Vlada Kosova smatra da je sve u redu, neka ona to proslijedi Skupštini i neka Skupština da svoju konačnu ocjenu", zaključio je on.
Protivnici sporazuma, među kojima i pokret Samoopredjeljenje, tvrde kako je Kosovo tim sporazumom izgubilo osam hiljada hektara svoje površine. Haradinaj je na prvom zasjedanju vlade razriješio komisiju koja je radila na demarkaciji, i formirao novu. Inače, ratifikacija tog sporazuma u Skupštini uslov je EU da Kosovo dobije liberalizaciju viza.
Predsjedavajući nove komisije Shpejtim Bulliqi, kaže da još uvijek nemaju nikakvih zadataka kada je u pitanju demarkacija.
"Prethodna komisija je završila proces koji je trebalo da se obavi. Mi smo sada na raspolaganju jedino ukoliko Vlada odluči da nam predstojećih dana odredi dodatni mandat u vezi sa tim pitanjem, a mi smo spremni da odmah počnemo sa radom", kaže Bulliqi.
Bivša komisija je tokom 2016. predstavila izvještaj za razmatarnje procesa određivanja granice između Kosova i Crne Gore u kojem stoji da je taj proces izvršen u skladu sa međunarodnim standardima.
Bulliqi ističe da će komisija uraditi analizu tog izvještaja, ukoliko vlada tako nešto bude zahtjevala. Kako dodaje, najviše protivljenja je bilo na račun kriterijuma za određivanje granične linije, što je dovelo do zaključaka koji nisu u skladu sa realnošću.
"Prethodna komisija je već uradila taj izvještaj. Mi nećemo raditi nov izvještaj jer nemamo s kim da ga radimo. Izvještaj je urađen zajedno sa Crnom Gorom i njihova komisija tvrdi da je to završen posao. I naša bivša komisija kaže da je završila taj posao, tako da mi trenutno ne znamo kakav će biti naš zadatak. Osim, ukoliko nas vlada ne ovlasti da razmotrimo ranije postignut izvještaj, to će nas odmah obavezati da krenemo sa radom", ističe Bulliqi.
S druge strane, Halil Matoshi iz kabineta premijera Kosova kaže da je formiranjem nove komisije urađen prvi korak za jedan novi proces.
"Vlada Kosova, odnosno premijer Haradinaj, razmotriće sve modalitete oko ovog procesa koji se inače neće odugovlačiti. Ovo pitanje će veoma brzo poprimiti jednu dinamiku. Trenutno se razmatraju sljedeći koraci u vezi sa tim", kazao je Matoshi.
Što se Crne Gore tiče, to pitanje je završena stvar. Isto tako smatraju i u Američkoj ambasadi na Kosovu, koja je nedavno za kosovske medije saopštila da Sjedinjene države podržavaju sporazum o demarkaciji između Kosova i Crne Gore iz 2015., na osnovu kojeg niko nije izgubio teritoriju.
Kosovari na granici: Ne mogu lenjirom povlačiti linije
Iz Kancelarije EU na Kosovu kažu da ratifikacija sporazuma ostaje uslov Kosovu za liberalizaciju viza, te podstiču kosovske institucije da ispune taj uslov i ratifikuju sporazum u Skupštini, ali i unaprede borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Smatramo da je zajednička odgovornost vlade i opozicije u ispunjavanju ovih preostalih uslova za viznu liberalizaciju", navodi se u odgovoru Kancelarije upućenom RSE.
Predsjedavajući Državne komisije, Bulliqi, kaže da je za žaljenje što je EU samo Kosovo uslovila jednim takvim uslovom, te dodaje da je dobro da se ovaj procesa razjasni do kraja jer se radi o državnoj teritoriji.
"Svijesni smo da to odugovlači liberalizaciju, ali ukoliko Vlada Kosova smatra da je sve u redu, neka ona to proslijedi Skupštini i neka Skupština da svoju konačnu ocjenu", zaključio je on.
