Politička blokada

Još uvijek nije izabran predsjednik Skupštine a već se priča da bi umjesto kandidata PAN-a za premijera Kosova Ramusha Haradinaja, na to mesto mogla da bude predložena druga osoba. Na neka od pitanja koja se postavljaju već dva mjeseca, ko će, kako, i sa kim formirati vladu, možda budemo imali odgovore već od ponedjeljka.

Za ponedjeljak je zakazana sjednica Skupštine Kosova, na kojoj bi trebalo da se izabere predsjednik parlamenta. Međutim, to nikako neće biti moguće ukoliko na njoj ne učestvuju predstavnici koalicije PAN koji predlažu kandidata za predsjednika. Ono što je još uvijek nepoznanica je da li će oni učestvovati.
"Sada ne mogu reći da li ćemo učestvovati ili ne, jer je to stvar partijskog rukovodstva, mi ćemo da razmotrimo sve informacije, da li ćemo tamo biti ili ne. Ja razumijem volju nekih da se ide na nove izbore, ali bi to bilo na štetu građana. Glavni zvaničnici Demokratskog saveza Kosova su se izjasnili da neće u koalciji sa Demokrastkom partijom Kosova, ali zbog njihovih političkih i strateških stavova, takođe im je veoma teško da prave koaliciju sa Samoopredjeljem", rekao je član predsjedništva PDK Xhavit Haliti.
Postizborna dešavanja na Kosovu pomno prati i međunarodna zajednica. Mnoge oči uprte su u njih i vide ih kao nekog ko bi trebalo da preuzme situaciju u svoje ruke, međutim, na takve prijedloge američki ambasador odgovara.
"Mislim da je veoma važno da svi kosovski političari pronađu način da na prvo mjesto stave interese svoje zemlje, a ne njihovih porodica, ili političkih partija, već interese svoje zemlje. Ono što treba da vidimo je kosovsko rješenje. Matematika je nepovrediva. Imamo tri grupe, od kojih svaka ima oko 1/3 poslanika. Jasno je da mora postojati neki kompromis i da treba da ga stvore sami Kosovari, a ne da ga kreiraju stranci", naveo je ambasador Greg Delawie za KTV.
Mediji sve više spekulišu o tome do kakvog bi kompromisa moglo da dođe, i ko bi u ovom slučaju bio "tas na vagi" prihvatljiv za sve političke opcije na Kosovu, i za one koje bi bile na vlasti ali i one u opoziciji. Da li bi premijersko mjesto bilo ključno za takve stvari? Jedan od prijedloga o kome se govori je da novi mandatar bude Mimoza Kusari-Lila, gradonačelnica Đakovice i novoizabrana poslanica Nove Alternative, koja ima dva mjesta u skupštini i koja je bila u predizbornoj koalicija sa LDK.
Ona je zvanje mastera Elektronskog poslovanja stekla na Univerzitetu Djukejn u Pitsburgu. Prije nego što je postala gradonačelnica Đakovice, obavljala je funckiju zamjenika premijera i ministra trgovine i intustrije.
Kusari-Lila, ni njen stranački kolega Ilir Deda nisu željeli da komentarišu spekulacije o tome da li postoji mogućnost da ona bude mandatar za sastav vlade. Međutim, prema mišljenju analitičara takav scenario ne bi trebalo isključiti.
"To bi značilo novo mišljenje i ophođenje, drugačija administracija na Kosovu. To bi značilo da ljudi nemaju predsrasude prema onima koji ne nose balast iz prošlosti, da li su ili nisu bili u ratu, da li su iz ilegale ili takozvane paralelne države, nego da su nova generacija školovanih političara koji imaju novi način poimanja države. Školovani su u inostranstvu i kao takvi, ne razlikuju se od kadrova koje ima Evropa ili SAD, što je nama jako važno. Osim toga, skloni su kompromisu i pronalaženju rješenja”, rekao je Ramush Tahiri za RTK2. 
Sličan veliki kompromis dogodio se 2011. godine kada su dogovor sklopili tadašnji predsjednik Behgjet Pacolli, premijer u to vrijeme Hashim Thaçi i predsjednik odlazeće vlade Isa Mustafa oko izbora zajedničkog kandidata za predsjednika. Tada je to bila Atifete Jahjaga.