Kako raste broj fatalnih saobraćajnih nesreća tako jačaju i zajhtjevi za reakcijom.
“Ne mogu se okrenuti i pogledati ovaj dio znajući da je moj sin umro ovdje”, kaže Fidan Haziri. “Idem na drugu stranu puta i nikada nisam prešao ulicu od kada se to dogodilo.”
Sa bolom vidljivim na licu, dok su mu se oči punile suzama gledao je ka mjestu na kome je njegov dvanaestogodišnji sin nedavno ubijen. Dana 29. juna, automobil je projurio kroz bankine van seoske škole u Košaru, Uroševac, usmrtivši mladog Endrita.
Šest nedjelja od tragične nesreće porodica Haziri se i dalje užasava zbog uznemirujuće scene i olupine ne više od 100 metara od njihove porodične kuće. “Opština mora reagovati”, kaže Haziri. “Moraju preduzeti mjere i ne ostavljati porodicu sa otvorenim ranama.”
Tek treba popraviti bankine koje se nalaze van škole, gdje je Endrit Haziri poginuo u saobraćajnoj nesreći, i rok do kada će to biti urađeno i dalje nije utvrđen. Fotografija: Atde Mula / K2.0.
Istovremeno dok pokušavaju da se pomire sa tragičnim gubitkom, Haziri i njegova porodica su zabrinuti zbog nedostatka mjera vlasti da poprave mjesto nesreće zbog čega su ugrožena druga djeca koja svakodnevno treba da hodaju istim trotoarom. “To se dogodilo mom sinu ali, inšala (daj Bože), da se ne desi opet nekom pošto je opasnost još prisutnija sada”, kaže Haziri.
Mjesto na kome je Endrit ubijen se već pokazalo kobnim u prošlosti. Samo nekoliko metara od mjesta gdje je dječak udaren stoji spomenik trojici njemačkih vojnika koji su poginuli u automobilskoj nesreći neposredno poslije rata, a seljani tvrde da su se i druge opasne nesreće dogodile na ovoj opasnoj krivini.
Iako su podnesene žalbe da se opština Uroševac uplete u postupak, put Uroševac - Štimlje je regionalna ruta i njegovo održavanje je zapravo odgovornost Ministarstva za infrastrukturu.
SMRTI NA ULICAMA KOSOVA
1. 2013: 119
2. 2014: 127
3. 2015: 129
4. 2016: 110
5. 2017 (prvih 6 mjeseci): 70
(Izvor: Policija Kosova)
Burim Krasniqi, vršilac dužnosti šefa Odsjeka za koordinaciju Savjetom bezbjednosti drumskog saobraćaja u okviru Ministarstva za infrastrukturu, kaže da osjeća zabrinutost porodice Haziri, ali ukazuje na poteškoće u održavanju hiljada puteva širom Kosova, naglašavajući da treba postupati u skladu sa postupcima.
“Razumijem zabrinutost roditelja i potrebu da mjesto popravi da ne bismo doživjeli taj trenutak ponovo, ali vjerujem da će vrlo brzo biti popravljeno”, kaže on.
Međutim, Krasniqi insistira da čak i kada se mjesto popravi, rizik će ostati prisutan jer je dio šireg pitanja u vezi sa sigurnošću kosovskih puteva na kojima je prošle godine u saobraćajnim nesrećama ubijeno 110 ljudi.
“Bez obzira na to kakvu metalnu barijeru ugradite, ako neko vozi 100 na sat, ponovo će udariti djecu,” kaže. “Metalne barijere su više tu da bi odvojile djecu ili pješake od automobila, a ne kao neka velika bezbjednosna barijera, jer metalna barijera neće lako zaustaviti automobil ako vozač ide 100 km/h.”
Prema statističkim podacima koje je obezbjedilo K2.0 iz Ministarstva za infrastrukturu, Endrit je jedan od 11 djece starosne dobi do 12 godina koja su ubijena na kosovskim putevima u prvih šest mjeseci 2017. godine; ovo sačinjava skoro 200-postotni porast u prvoj polovini 2016. godine, kada je poginulo četvoro djece.
Održavanje regionalnih puteva je nadležnost Ministarstva za infrastrukturu, pri čemu službenici ukazuju na opasnu vožnju i loše policijsko prisustvo kao razloge za skorašnji porast smrtnih slučajeva. Fotografija: Atde Mula / K2.0.
Ovog ljeta su ostali medijski izvještaju o saobraćajnim nesrećama izazvali stanje šoka u društvu sa 17 smrtnih slučajeva samo u julu na državnim putevima. Hešteg #NdaljaGazin (#zaustavitebrzuvožnju) je korišten naširoko na društvenim medijima kao dio internet kampanje građana za podsticanje bezbjednije vožnje.
Čini se da je dio ovog problema gušći ljetnji saobraćaj sa mnogo više automobila na putevima, jer ljudi iz dijaspore u naletima dolaze na Kosovo na odmor, dodajući na već postojeći problem.
Pet pripadnika dijaspore ubijeno je u saobraćajnim incidentima u posljednjih nekoliko dana u julu. Među njima je bilo četvoro ljudi iz istog vozila u šokantnom incidentu 28. jula, kada je automobil koji je išao brzo izašao sa glavnog kružnog u Prištini koji povezuje glavni grad sa mnogim drugim gradovima, zaletevši se u metalne barijere i udarivši u zemlju ispod. Ranije ove nedjelje (u ponedjeljak, 7. avgusta), automobil sa švicarskim tablicama je usmtrio dvoje pješaka tinejdžera u Đakovici.
Rješavanje pitanja bezbjednosti na putu
Kao odgovor na veliki broj nesreća, kosovska policija je 1. avgusta uspostavila specijalnu radnu jedinicu za koju kaže da će redovno patrolirati širom Kosova.
Burim Krasniqi iz Ministarstva za infrastrukturu smatra da policija mora strožije sprovoditi zakone što može pomoći u smanjenju broja nesreća. “Tendencija da budemo ljubazni prema našoj dijaspori je stvorila situacije u kojima policija nije dovoljno stroga”, kaže on.
Prema izvještaju policije koji je dobilo K2.0, ove godine su zapravo izdala više novčanih kazni vozačima, iako izgleda da to nije uticalo na broj nesreća sa smrtnim ishodom. Više od 183.000 stanovnika Kosova kažnjeno je u 2017. godini u poređenju sa više od 161.000 u 2016. godini, dok je na putevima Kosova u prvih šest mjeseci prošle godine ubijeno 59 ljudi, a taj broj se povećao na 70 u istom periodu ove godine.
Bajram Krasniqi, službenik za odnose sa javnošću kosovske policije, kaže da postoji puno razloga zbog kojih dolazi do nesreća, ali da je glavni faktor ljudski. “U principu, da su ovi putevi bili višeg standarda, moguće je da bismo imali manje nesreća”, kaže on. “Međutim, ljudski faktor je ključan i ne možemo kriviti Vladu ili opštine rekavši da ne postoje dobri putevi. Svi smo mi krivi zbog ovih nesreća.”
“UKOLIKO POLICIJA BUDE PATROLIRALA TOKOM NOĆI, SIGURAN SAM DA ĆE VIDJETI DA JE PREKO 70 POSTO VOZAČA POD DEJSTVOM ALKOHOLA.”
Burim Krasniqi iz Ministarstva za infrastrukturu
Jedan od problema koji je identifikovao Krasnići jeste vožnja u pijanom stanju, široko rasprostranjena pojava na Kosovu koja je povezana sa brojnim smrtnim nesrećama.
Smanjenje broja ljudi koji voze pod dejstvom alkohola predstavlja jedan od ciljeva Strategije za bezbjednost u drumskom saobraćaju i akcionog plana Ministarstva za infrastrukturu za period od 2016. do 2020. godine.
Portparol policije kaže da konzumiranje alkohola često dovodi do brze vožnje, što dovodi do povećanja broja saobraćajnih nesreća i insistira na tome da pokušavaju da zaustave ovaj fenomen. “Policija želi da identifikuje mjesta na kojima se održavaju žurke i vjenčanja”, kaže on.
Burim Krasniqi iz Ministarstva smatra da kada policija identifikuje ljude koji voze pijani, moraju preduzeti strožije mjere kako bi ih u budućnosti spriječili da to čine. “Ako policija patrolira tokom noći, siguran sam da je tada preko 70 posto vozača pod uticajem alkohola”, kaže. “Policija bi trebalo da traži od vozača da smjesta druga osoba pokupi i odveze auto, ili da lično prevezu auto vučnim kamionom i tako izdaju visoku kaznu – garantujem da [vozač] sljedeći put neće voziti pod uticajem alkohola.”
Vožnja pod uticajem alkohola je povezana sa četiri skorašnjih incidenata na glavnom kružnom toku u Prištini, iako policija ističe da je obdukcija još u toku i da ne treba zaključiti unaprijed.
Četvero pripadnika kosovske dijaspore je ubijeno u julu nakon što je njihovo vozilo projurilo kroz metalne barijere i preko ivice izdignutog kružnog toka. Fotografija: Atde Mula / K2.0.
Pozivajući se na ovaj konkretan incident, Krasniqi iz ministarstva smatra da su pitanja koja se postavljaju o putnoj infrastrukturi pogrešna. “Betonske barijere nisu opcija”, kaže apelujući na poboljšanje mjera bezbjednosti na kružnom toku. “Rješenje je poštovanje ograničenja brzine i saobraćajnih znakova.”
Zvaničnik Ministarstva naglašava da se u velikoj mjeri troši puno novca na održavanje puteva na Kosovu, uz dodatne troškove nastale time što građani često uklanjaju znakove. Budžet Ministarstva za infrastrukturu za 2017. godinu iznosio je 305 miliona iz ukupnog budžeta države od skoro 2 milijarde eura.
“Ne vjerujem da na Kosovu postoji put u lošem stanju ili da fali saobraćajnih znakova”, ocjenjuje on. “Ukoliko uzmemo u obzir da su u svakom mjestu gdje smo imali smrtne slučajeve postojali saobraćajni znakovi.”
Zvaničnik ministarstva Burim Krasniqi kaže da nije problem u znakovima na putevima, kao što je onaj u blizini lokacije nesreće u Košaru, već što ih vozači ignorišu. Fotografija: Atde Mula / K2.0.
On ističe da jedan od glavnih izazova u pogledu suzbijanja velikog broja smrtnih slučajeva na putu nedostatak efikasne saradnje između institucija, i insistira da institucije moraju raditi bliže u cilju efikasnijeg rješavanja problema. “Saradnja sa policijom je relativna, ali ona nije na zadovoljavajućem nivou i kažem to sa punim autoritetom”, tvrdi Burim Krasniqi. “Imamo određene redovne izvještaje, ali nemamo detalje o… nesrećama, a naročito su nam potrebni [brojniji] detalji o nesrećama sa smrtnim ishodom.”
Vršilac dužnosti takođe ukazuje na preventivne mjere koje Ministarstvo pokušava da uvede kako bi spriječilo saobraćajne nezgode, uključujući obezbjeđivanje većeg integriteta nad postupkom izdavanja vozačkih dozvola. Ovaj proces je doveden u pitanje uz tvrdnje da su službenici podmićuju u svrhu pomaganja aplikantima sa njihovim testovima teorije, koje moraju položiti prije nego što prođu na praktični dio testa.
“Imamo kontrolu nad kamerama [u centrima za testiranje] kako bi se vozačke dozvole izdavale na osnovu zasluga”, kaže on. “Vjerujem da će i ove godine početi elektronsko testiranje putem računara tako da imamo nultu toleranciju za svaku zloupotrebu postupka.”
Na duže staze kosovske institucije mogu pojedinačno gurati politiku koja će umanjiti veliki broj ljudi koji umiru u saobraćaju. Ali sa problemom koji ima mnogo aspekata, širok pristup ovom svih nadležnih institucija će biti potreban kako bi se počelo sa spašavanjem života na putevima. U međuvremenu, dok se ne pronađe koordinisani pristup, porodice poput Hazirijevih će nastaviti da pate zbog tragičnih gubitaka svojih najdražih.|
BROJ SMRTI NA PUTEVIMA NA 100.000 LJUDI U REGIONU
1. Crna gora: 20,4
2. Albanija: 13,9
3. Bosna i Hercegovina: 10,9
4. Srbija: 9,8
5. Kosovo: 7,0
6. Makedonija: 6,9
(Izvori: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2014 / kosovska Strategija za bezbjednost na putevima)
Piše: Eraldin Fazliu
Kosovo 2.0
