Na Kosovu raste opasnost od nasilnog islamskog ekstremizma, dijelom uz pomoć finansiranja stranih organizacija koje propagiraju ekstremne ideologije i nasilnih ekstremnih grupa koje aktivno koriste društvene medije kako bi širile propagandu i regrutovale sledbenike.
Približno 315 stranih terorističkih boraca sa Kosova otputovalo je u Siriju i Irak da se bore za ISIS, ili Al-Nusra-u (podružnica al-Kaida u Siriji), od kojih je otprilike 58 ubijeno - navodi se u najnovijem izvještaju Biroa za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma State Departmenta, za 2016. godinu.
Ističe se, međutim, i da Vlada Kosova sprovodi "sveobuhvatnu strategiju" i akcioni plan za borbu protiv nasilnog ekstremizma (CVE) i da je Kosovo pokazalo "političku volju da se bavi pretnjama u vezi sa terorizmom", dok Direkcija za borbu protiv terorizma Kosovske policije "unapređuje svoje istraživačke kapacitete povećanjem broja zaposlenih i razvijanjem jedinice za sajber borbu protiv terorizma". Kao prepreku u borbi protiv terorizma i saradnje - biro vidi u tome što je članstvo Kosova "blokirano" u mnogim regionalnim i međunarodnim organizacijama, uključujući UN.
U toku su suđenja za nekoliko osumnjičenih od 59 uhapšenih u avgustu 2014. godine, što je, kako se navodi u izveštaju - i najveća operacija kosovske vlade do danas.
U toku je istraga protiv desetina osoba, uključujući i nekoliko imama. Tokom 2016. godine kosovske vlasti uhapsile su 32 osobe zbog optužbi za terorizam, uključujući 18 u novembru.
Doneto je nekoliko presuda na visokom nivou, uključujući izricanje kazne od 42 godine zatvora za sedam građana zbog terorizma - u maju, i pet pojedinaca do 49 godina zatvora zbog učešća u ISIS-u, u julu.
Pored toga, Ministarstvo za državnu upravu suspendovalo je aktivnosti 21 nevladine organizacije osumnjičene za podržavanje nasilnog ekstremizma, dodaje se.
Ističe se i da je Kosovo "pokazalo političku volju da se bavi pretnjama u vezi sa terorizmom", te da poseduje "zakonski okvir da to učini".
"Nacionalne institucije su takođe ojačale kapacitete svojih istražnih i tužilačkih elemenata, ali ograničeni kapaciteti, sredstva i iskustva nastavili su da ograničavaju sposobnost efikasnijeg rešavanja predmeta terorizma", navodi se.
Ističe se da Kosovo ima "sveobuhvatan pravni okvir koji obuhvata sve kriminalne aspekte vezane za terorizam".
"Kosovo ima Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, po međunarodnim standardima - za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma, kao i petogodišnju strategiju CVE i akcioni plan za prevazilaženje sve većih pretnji nasilnog ekstremizma sa pristupom celokupne vlade, uz naglasak na kritičnu ulogu lokalnih aktera i civilnog društva", dodaje se.
Ipak, "do sada je implementacija bila neujednačena u vladinim ministarstvima".
"Nedostatak kapaciteta i nedovoljan budžet ostali su izazovi. Globalni fond za angažovanje zajednice i otpornost dodelio je 2,5 miliona američkih dolara za finansiranje Kosova, što bi moglo znatno da podupre kapacitet vlade da sprovede svoj Akcioni plan strategije," ističe se.
Međutim, u istom izveštaju se navodi da je jedna od prepreka u saradnji, po pitanju borbi protiv terorizma - to što Kosovo nije član regionalnih i međunarodnih organizacija, uključujući UN, jer su članstvo "blokirale zemlje koje ne priznaju njihovu nezavisnost".
"Nedostatak članstva i nepriznavanje onemogućava saradnju u mnogim pitanjima, uključujući i borbu protiv terorizma," zaključuje se.
