Odlaganje integracija prvosuđa na sjeveru Kosova ima velikog uticaja na ostvarivanje elementarnog prava građana, rečeno je na javnoj diskusiji, organizovanoj u okviru projekta "Posljedice odlaganja integracije pravosuđa – Stanje i perspektive", u organizaciji Centra za zastupanje demokratske kulture.
Prema istraživanju Centra za zastupanje demokratske kulture, građani na sjeveru Kosova se suočavaju sa mnogobrojnim problemima vezanim za pravosuđe. Najbrojniji su oni koji se odnose na krivične predmete i imovinu, jer policija Kosova ne izvršava naređenja srpskog suda.
"Dodatni problem stvaraju i predmeti koji su ostali u sudu UMNIK-a i još uvijek se nije našlo prelazno rješenje za njihovo procesuiranje. Osnovni cilj ovog projekta jeste da se što prije krene sa integracijom pravosuđa koja se odlaže godinama unazad i ništa konkretno nije urađeno po tom pitanju. Ocjenjeno je da je Briselski sporazum samo politički i kako je poltička situacija nestabila i integracija pravosuđa trpi”, kaže Danijela Tomašević, iz NVO "Centar za zastupanje demokratske kulture".
Prema Briselskom sporazumu od 2013. godine srpsko tužilaštvo na Kosovu samo prima predmete, ali nema ovlašćenja da ih procesuira. Posljedica odlaganja integracije pravosuđa je gomilanje mnogobrojnih neriješenih krivičnih predmeta, kojih je na Kosovu oko pola miliona.
"Jednostavno građanin ne zna kome da se obrati da bi ostvario neko parvo. Stvar je u tome što nijedno drugo pravosuđe ne radi punim kapacicetom. Dešava se stranka podnese tužbu u oba sistema i može da se desi da se donesu dvije oprečne presude što je strašno i stvara pravnu nesigurnost u društvu. Od januara ove godine mi nemamo nikavu informaciju vezanu za integrisano pravosuđe, trebalo je da do toga dođe januara ove godine međutim do toga nije došlo. Mi smo nastavili sa radom ali kao i ranije radimo smanjenim kapacicetom", rekla je Jelena Krivokapić, sudija u osnovnom sudu u Sjevernoj Mitrovici.
Sporazum o pravosuđu, koji predviđa intgraciju sudija, tužilaca i administrativnog osoblja u kosovsko pravosuđe, potpisan je u Briselu 9. februara 2015. godine. Posljednji dogovoreni datum za uspostavljanje integrisanog pravosuđa je 17. januar 2017. godine, ali i dalje nema pomaka u ispunjavanju dogovorenih obaveza.
"Dodatni problem stvaraju i predmeti koji su ostali u sudu UMNIK-a i još uvijek se nije našlo prelazno rješenje za njihovo procesuiranje. Osnovni cilj ovog projekta jeste da se što prije krene sa integracijom pravosuđa koja se odlaže godinama unazad i ništa konkretno nije urađeno po tom pitanju. Ocjenjeno je da je Briselski sporazum samo politički i kako je poltička situacija nestabila i integracija pravosuđa trpi”, kaže Danijela Tomašević, iz NVO "Centar za zastupanje demokratske kulture".
Prema Briselskom sporazumu od 2013. godine srpsko tužilaštvo na Kosovu samo prima predmete, ali nema ovlašćenja da ih procesuira. Posljedica odlaganja integracije pravosuđa je gomilanje mnogobrojnih neriješenih krivičnih predmeta, kojih je na Kosovu oko pola miliona.
"Jednostavno građanin ne zna kome da se obrati da bi ostvario neko parvo. Stvar je u tome što nijedno drugo pravosuđe ne radi punim kapacicetom. Dešava se stranka podnese tužbu u oba sistema i može da se desi da se donesu dvije oprečne presude što je strašno i stvara pravnu nesigurnost u društvu. Od januara ove godine mi nemamo nikavu informaciju vezanu za integrisano pravosuđe, trebalo je da do toga dođe januara ove godine međutim do toga nije došlo. Mi smo nastavili sa radom ali kao i ranije radimo smanjenim kapacicetom", rekla je Jelena Krivokapić, sudija u osnovnom sudu u Sjevernoj Mitrovici.
Sporazum o pravosuđu, koji predviđa intgraciju sudija, tužilaca i administrativnog osoblja u kosovsko pravosuđe, potpisan je u Briselu 9. februara 2015. godine. Posljednji dogovoreni datum za uspostavljanje integrisanog pravosuđa je 17. januar 2017. godine, ali i dalje nema pomaka u ispunjavanju dogovorenih obaveza.
