Na dan obilježavanja Međunarodnog dana Javnog sektora ekipa RTK2 je izvršila ispitivanje na temu kolika je njegova efikasnost i da li je potrebno izvršiti njegovu reformu.
Sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja Kosova na puta ka integraciji u Evropsku uniju odnosi se i na javni sektor. Radi postizanja veće efikasnosti, neophodno je reformisati javni sektor i uskladiti njegovo funkcionisanje sa principima Evropskog administrativnog sistema.
"Reforma u javnom sektoru je potrebna i ključna, i trebalo je započeti još mnogo ranije. Razlog što do toga nije došlo je nedostatak političke volje, jer su zaposleni u javnoj administraciji potencijalni glasači stranaka na vlasti. Kosovo je preko ovog sistema koji je opterećen stvorilo sistem unutar sistema. Tačnije, spriječen je razvoj pravog sektora, a to je privatni. Reforma javnog sektora je i uslov iz sporazuma koji je potpisan između Kosova i Evropske Komisije", kaže Avni Mazreku.
"Neophodno je izvršiti reformu javnog servisa i uopšte centralnih institucija na Kosovu, ne samo u smislu unaprijeđenja povećanja broja zastupljenosti manjina kako bi taj broj bio u skladu sa zakonskim odredbama, već i u samom pogledu funkcionisanja, kao i u smislu efikasnije kontrole nad procesom zapošljavanja i smanjivanje na minimalnu mjeru upliva političkih partija u proces zapošljavanja u javnom servisu", kaže Nenad Maksimović.
Na efikasnost javnog sektora utiče i način zapošljavanja i kvalifikovanost kadrova.
"Međutim, ono što je zabrinjavajuće i ne pogađa samo pojedince već sve stanovnike Kosova je upravo partokratija, koja nije nažalost endemska samo za Kosvo već je zastupljena na teritoriji čitave jugoistočne Evrope u kojoj se partijska pripadnost smatra za ključnu vrlinu umjesto meritokratije, koristi se meritokratija u kojoj su vrijednosti kvalifikacije pojedinca ključne za razvoj karijere. Na Kosovu je partijska pripadnost od ključne važnosti i dok je takva situacija nećemo sigurno imati ni efikasniji javni servis niti profesionalniji", kazao je Nenad Maksimović.
"Prema nekim istraživanjima Evropske komisije od 8 sati radnog vremena koliko javni službenik provede na radnm mjestu, efektivno od toga provodi samo nešto više od dva sata i ako uzmemo ovo mjerenje kao parameter, ¾ ljudi u javnom sektoru su nepotrebni", rekao je Avni Mazreku.
U izvještaju kancelarije za zajednice iz 2013. godine o procjeni zapošljavanja pripadnika nevećinskih zajednica u javnim službama i preduzećima na Kosovu stoji da zastupljenost nevećinskih zajednica iznosi 7,7 %, što je ispod zagarantovanih 10 odsto. U pogledu radnog položaja, pripadnici nevećinskih zajednica su uglavnom zaposleni na stručnim i administrativnim položajima, tako da su, uopšteno gledajući, nedovoljno zastupljeni na rukovodećim položajima u državnim ustanovama, navedeno je u ovom izvještaju.
"Reforma u javnom sektoru je potrebna i ključna, i trebalo je započeti još mnogo ranije. Razlog što do toga nije došlo je nedostatak političke volje, jer su zaposleni u javnoj administraciji potencijalni glasači stranaka na vlasti. Kosovo je preko ovog sistema koji je opterećen stvorilo sistem unutar sistema. Tačnije, spriječen je razvoj pravog sektora, a to je privatni. Reforma javnog sektora je i uslov iz sporazuma koji je potpisan između Kosova i Evropske Komisije", kaže Avni Mazreku.
"Neophodno je izvršiti reformu javnog servisa i uopšte centralnih institucija na Kosovu, ne samo u smislu unaprijeđenja povećanja broja zastupljenosti manjina kako bi taj broj bio u skladu sa zakonskim odredbama, već i u samom pogledu funkcionisanja, kao i u smislu efikasnije kontrole nad procesom zapošljavanja i smanjivanje na minimalnu mjeru upliva političkih partija u proces zapošljavanja u javnom servisu", kaže Nenad Maksimović.
Na efikasnost javnog sektora utiče i način zapošljavanja i kvalifikovanost kadrova.
"Međutim, ono što je zabrinjavajuće i ne pogađa samo pojedince već sve stanovnike Kosova je upravo partokratija, koja nije nažalost endemska samo za Kosvo već je zastupljena na teritoriji čitave jugoistočne Evrope u kojoj se partijska pripadnost smatra za ključnu vrlinu umjesto meritokratije, koristi se meritokratija u kojoj su vrijednosti kvalifikacije pojedinca ključne za razvoj karijere. Na Kosovu je partijska pripadnost od ključne važnosti i dok je takva situacija nećemo sigurno imati ni efikasniji javni servis niti profesionalniji", kazao je Nenad Maksimović.
"Prema nekim istraživanjima Evropske komisije od 8 sati radnog vremena koliko javni službenik provede na radnm mjestu, efektivno od toga provodi samo nešto više od dva sata i ako uzmemo ovo mjerenje kao parameter, ¾ ljudi u javnom sektoru su nepotrebni", rekao je Avni Mazreku.
U izvještaju kancelarije za zajednice iz 2013. godine o procjeni zapošljavanja pripadnika nevećinskih zajednica u javnim službama i preduzećima na Kosovu stoji da zastupljenost nevećinskih zajednica iznosi 7,7 %, što je ispod zagarantovanih 10 odsto. U pogledu radnog položaja, pripadnici nevećinskih zajednica su uglavnom zaposleni na stručnim i administrativnim položajima, tako da su, uopšteno gledajući, nedovoljno zastupljeni na rukovodećim položajima u državnim ustanovama, navedeno je u ovom izvještaju.
