Sudeći po izjavama političkih lidera, sve političke stranke izgleda kao da će da formiraju Vladu Kosova, a po preliminarnim izbornim rezultatima niko nema potrebnu većinu, odnosno 61 glas. Neki su spremni i za nove izbore u slučaju da ne dođe do formiranja vlade.
Dok se izborni rezultati konačno ne potvrde, što može potrajati do kraja mjeseca, trajaće i neformalni razgovori pojedinaca o sklapanju postizbornih koalicija.
Trenutno, i Ramush Haradinaj, kandidat za premijera prvorangirane koalicije koju čine Demokratska partija, Alijansa za budućnost i Inicijativa, i Albin Kurti kandidat za premijera druge po redu političke opcije, pokreta Samoopredjeljenje, tvrde kako će uspjeti da formiraju vladu.
A da bi je formirali, pored glasova 20 poslanika iz redova manjinskih zajednica, potrebna im je još jedna manja politička partija, ili glasovi pojedinaca.
"Haradinaj već ima glasove da formira vladu“, kaže Pal Lekaj
Pobjednička koalicija tvrdi da ima dovoljan broj glasova za vladu.
"Kosovo ide ka formiranju nove vlade na čijem čelu će biti Ramush Haradinaj. Nema prostora za političku krizu, to su spekulacije ostalih koji misle da će doći na vlast. Haradinaj već ima glasove da formira vladu“, kaže Pal Lekaj iz Haradinajeve Alijanse za budućnost Kosova.
Za druge dvije političke opcije novi izbori nisu nemogući.
Iz Pokreta Samoopredjeljenje navode da im je potreban jedan manji politički subjekat kako bi formirali vladu, ali u slučaju da do toga ne dođe, ovaj pokret je spreman i za nove izbore.
"Ubjeđeni smo da će to samo ojačati još više Samoopredjeljenje, a oslabiti Demokratsku partiju Kosova“, izjavila je za Radio Slobodna Evropa Tinka Kurti, portparolka ovog pokreta.
Sadri Ferati iz Demokratskog saveza Kosova, koji je na izborima izašao u koaliciji sa Alijansom novo Kosovo i Alternativom, kaže da se Kosovo nalazi u jednoj novoj situaciji, a da li je politička klasa zrela, znaće se ukoliko bude uspjela da riješi ovaj izazov. On dodaje da svakako ne bi bilo poželjno da dođe do 'krijumčarenja' glasova pojedinih poslanika radi izglasavanja vlade.
"Ostale su dvije mogućnosti, široka vlada na period od godinu dana ili novni izbori. Ne bih želeo da idemo u nove izbore jer su rezultati otprilike ti koji jesu, a maltretiranje za izbore je veliko. S toga se zalažem da idemo sa formiranjem jedne vlade sa jasnim ciljevima jer u ovoj priči nema pobjednika", smatra Ferati.
Iz Pokreta Samoopredeljenje čiji je kandidat Albin Kurti navode da im je potreban jedan manji politički subjekat kako bi formirali vladu
Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, slijedi konstituisanje Skupštine Kosova, a potom predsjednik zemlje, nakon konsultacija sa političkim partijama ili koalicijama koje su dobile neophodnu većinu za formiranje Vlade, predlaže kandidata za premijera Skupštini. Za izglasavanje nove vlade potreban je 61 glas, od ukupno 120.
U slučaju da mandatar ne dobije dovoljan broj glasova, predsjednik na osnovu odluke Ustavnog suda iz 2014. ima diskreciju da odluči o drugom kandidatu za mandatara Vlade.
Kosovski analitičar Imer Mushkolaj, navodi da za razliku od 2014. godine kada nije bilo sigurno da li drugi kandidat može da bude iz druge političke opcije koja nije pobjednička, ovog puta nema potrebe za političkom blokadom s obzirom da je odluka Ustavnog suda jasna.
"Vlada se treba i može formirati ukoliko ima dovoljan broj glasova. Nema potrebe za novim izborima uzimajući u obzir i odluku Ustavnog suda i rezultate izbora. Ustavni sud je ostavio na diskreciju predsjedniku da izbegne izbore, u konsultaciji sa političkim partijama. U tom smislu, ukoliko prva politička opcija koja je dobila najviše glasova, Demokratska partija, Alijansa za budućnost i Inicijativa, ne uspije da formira vlast, onda predsjednik tu mogućnost treba da pruži nekome drugom, odnosno parlamentarnoj većini u Skupštini koja je sakupila 61 glas i izrazila spremnost da formira vladu.
Dakle, postoje mogućnosti da se vlada formira i bilo bi nepotrebno i za građane ali i za zemlju da se ponovo ide u izbore i da se blokira proces formiranja vlade, uzimajući u obzir da skoro dvije godine traje blokada koja je onemogućila donošenje odluka po pitanjima koja su važna za građane Kosova", kaže Mushkolaj.
Ono što takođe zabrinjava pojedine albanske partije, kao što je pokret Samoopredjeljenje, jeste da ukoliko glasovi manjinskih poslanika, odnosno Srpske liste budu bili nephodni za formiranje vlade, to bi značilo da bi uticaj Beograda bio dosta jak na Kosovu.
Direktor takozvane kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Marko Đurić, istakao je i kako bi Srbima trebalo da pripadne jedna od tri vodećih pozicija na Kosovu, kao što su predsjednik, predsjednik parlamenta ili premijer.
Trenutno, i Ramush Haradinaj, kandidat za premijera prvorangirane koalicije koju čine Demokratska partija, Alijansa za budućnost i Inicijativa, i Albin Kurti kandidat za premijera druge po redu političke opcije, pokreta Samoopredjeljenje, tvrde kako će uspjeti da formiraju vladu.
A da bi je formirali, pored glasova 20 poslanika iz redova manjinskih zajednica, potrebna im je još jedna manja politička partija, ili glasovi pojedinaca.
"Haradinaj već ima glasove da formira vladu“, kaže Pal Lekaj
Pobjednička koalicija tvrdi da ima dovoljan broj glasova za vladu.
"Kosovo ide ka formiranju nove vlade na čijem čelu će biti Ramush Haradinaj. Nema prostora za političku krizu, to su spekulacije ostalih koji misle da će doći na vlast. Haradinaj već ima glasove da formira vladu“, kaže Pal Lekaj iz Haradinajeve Alijanse za budućnost Kosova.
Za druge dvije političke opcije novi izbori nisu nemogući.
Iz Pokreta Samoopredjeljenje navode da im je potreban jedan manji politički subjekat kako bi formirali vladu, ali u slučaju da do toga ne dođe, ovaj pokret je spreman i za nove izbore.
"Ubjeđeni smo da će to samo ojačati još više Samoopredjeljenje, a oslabiti Demokratsku partiju Kosova“, izjavila je za Radio Slobodna Evropa Tinka Kurti, portparolka ovog pokreta.
Sadri Ferati iz Demokratskog saveza Kosova, koji je na izborima izašao u koaliciji sa Alijansom novo Kosovo i Alternativom, kaže da se Kosovo nalazi u jednoj novoj situaciji, a da li je politička klasa zrela, znaće se ukoliko bude uspjela da riješi ovaj izazov. On dodaje da svakako ne bi bilo poželjno da dođe do 'krijumčarenja' glasova pojedinih poslanika radi izglasavanja vlade.
"Ostale su dvije mogućnosti, široka vlada na period od godinu dana ili novni izbori. Ne bih želeo da idemo u nove izbore jer su rezultati otprilike ti koji jesu, a maltretiranje za izbore je veliko. S toga se zalažem da idemo sa formiranjem jedne vlade sa jasnim ciljevima jer u ovoj priči nema pobjednika", smatra Ferati.
Iz Pokreta Samoopredeljenje čiji je kandidat Albin Kurti navode da im je potreban jedan manji politički subjekat kako bi formirali vladu
Nakon potvrđivanja izbornih rezultata, slijedi konstituisanje Skupštine Kosova, a potom predsjednik zemlje, nakon konsultacija sa političkim partijama ili koalicijama koje su dobile neophodnu većinu za formiranje Vlade, predlaže kandidata za premijera Skupštini. Za izglasavanje nove vlade potreban je 61 glas, od ukupno 120.
U slučaju da mandatar ne dobije dovoljan broj glasova, predsjednik na osnovu odluke Ustavnog suda iz 2014. ima diskreciju da odluči o drugom kandidatu za mandatara Vlade.
Kosovski analitičar Imer Mushkolaj, navodi da za razliku od 2014. godine kada nije bilo sigurno da li drugi kandidat može da bude iz druge političke opcije koja nije pobjednička, ovog puta nema potrebe za političkom blokadom s obzirom da je odluka Ustavnog suda jasna.
"Vlada se treba i može formirati ukoliko ima dovoljan broj glasova. Nema potrebe za novim izborima uzimajući u obzir i odluku Ustavnog suda i rezultate izbora. Ustavni sud je ostavio na diskreciju predsjedniku da izbegne izbore, u konsultaciji sa političkim partijama. U tom smislu, ukoliko prva politička opcija koja je dobila najviše glasova, Demokratska partija, Alijansa za budućnost i Inicijativa, ne uspije da formira vlast, onda predsjednik tu mogućnost treba da pruži nekome drugom, odnosno parlamentarnoj većini u Skupštini koja je sakupila 61 glas i izrazila spremnost da formira vladu.
Dakle, postoje mogućnosti da se vlada formira i bilo bi nepotrebno i za građane ali i za zemlju da se ponovo ide u izbore i da se blokira proces formiranja vlade, uzimajući u obzir da skoro dvije godine traje blokada koja je onemogućila donošenje odluka po pitanjima koja su važna za građane Kosova", kaže Mushkolaj.
Ono što takođe zabrinjava pojedine albanske partije, kao što je pokret Samoopredjeljenje, jeste da ukoliko glasovi manjinskih poslanika, odnosno Srpske liste budu bili nephodni za formiranje vlade, to bi značilo da bi uticaj Beograda bio dosta jak na Kosovu.
Direktor takozvane kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Marko Đurić, istakao je i kako bi Srbima trebalo da pripadne jedna od tri vodećih pozicija na Kosovu, kao što su predsjednik, predsjednik parlamenta ili premijer.
