Sve što treba da znate

Kao što je očekivano, parlamentarni izbori na Kosovu, održani 11. juna, nisu doneli većinu nijednoj partiji, pa tako nije bilo očiglednih ‘pobjednika’. Samoopredjeljenje, možda, slavi najveći porast broja dobijenih glasova, nakon što su udvostručili dobijenu podršku iz 2014, ali je koalicija PAN, na čelu sa PDK-om, AAK-om i Nismom ta koja je dobila najveću podršku biračkog tijela, uprkos tome što je, u odnosu na prošle izbore, broj glasova koje su dobili manji.

Nakon objavljenih rezultata, i kandidat PAN-a Ramush Haradinaj i kandidat Samoopredjeljenja Albin Kurti tvrde da će biti sljedeći premijer Kosova. Istovremeno, na televizijskim debatama, Facebooku i u štampi se odigrava velika debata i ima dosta spekulacija o tome šta će uslijediti.

Dok i dalje postoji određeni broj nepoznanica, K2.0 je istražio zakonodavni okvir i konsultovalo se sa ustavnim stručnjacima kako bi vam prikazali najvažnije crte toga kako stvari stoje i šta će uslijediti.

Šta se dešava trenutno?

Najveće stranke su već počele da prave manevre iza kulisa kako bi pokušale da ojačaju svoje pregovaračke pozicije i vidjele šta bi moglo da se nađe na stolu.

Sljedeći formalni korak u procesu je da Centralna izborna komisija (CIK) zvanično proglasi rezultate sa glasanja u nedjelju, što je korak za koji je, obično, potrebno da prođe nekoliko dana od izbora, ali ovaj put traje duže.

Iako je malo vjerovatno da će se rezultati izbora znatno promjeniti — PAN je obezbjedila 39 poslaničkih mjesta, Samoopredjeljenje 31 mjesto i LAA (LDK, AKR, Alternativa) 30 — zvanično obavještenje o ovim rezultatima je važno iz dva razloga.

Kao prvo, zbog kosovskog sistema glasanja sa otvorenim listama, obavještenje bi potvrdilo koji poslanici su izabrani i kakva je ravnoteža moći u svakoj predizbornoj koaliciji, PAN-u i LAA-u. Ovo će kasnije postati značajno, jer će predstavljati pokazatelj pregovaračkih položaja i konstelacija u potencijalnoj vladajućoj koaliciji.

Kao drugo, zvanično obavještenje okida vremenski rok koji se mora poštovati, prema slovu ustava. Nakon zvačnog objavljivanja rezultata, predsjednik Kosova Hashim Thaçi mora da sazove konstitutivnu sjednicu Skupštine u roku od 30 dana. (Ukoliko predsjednik nije u mogućnosti da to učini, sjednica se može održati bez njegovog učešća.)

Na konstitutivnoj sjednici, najveća parlamentarna grupa, u ovom slučaju PAN, predlaže predsjedavajućeg Skupštini, kako bi se utabala staza za formiranje vlade. Predsjedavajući Skupštini mora da obezbjedi glasove proste većine poslanika koji su izabrani.

Kako se formira vlada?

Prema presudi Ustavnog suda (koji je tumačio članove 84 i 95 Ustava Kosova) nakon osporenih rezultata izbora 2014, predsjednik predlaže kandidata iz najveće ‘partije ili koalicije’ — u ovom slučaju je to Ramush Haradinaj iz PAN-a — da postane premijer.

Čim se imenuje premijer, oni imaju 15 dana da formiraju Vladu tako što će njihov predloženi sastav (uključujući ministre i zamjenike ministara) usvojiti prosta većina poslanika u Skupštini.

Ima li PAN dovoljan broj poslanika?

Kako bi formirala Vladu, jedna koalicija mora da ima minimum 61 poslanika — što je prosta većina od ukupno 120 poslanika.

Kako je PAN najveća ‘partija ili koalicija’ sa 39 poslanika, koliko se smatra da je dobila, njoj će prvoj biti data prilika da formira Vladu. Međutim, čini se da bi ova koalicija morala da obrazuje još jednu koaliciju, što je mukotrpan zadatak, kako se čini.

Čak i pod pretpostavkom da će PAN obezbjediti podršku 20 poslanika iz manjinskih zajednica (što je broj poslaničkih mjesta predviđen ustavom), njoj bi i dalje trebala još 2 poslanika kako bi formirala većinu, a što su poslanici iz Samoopredjeljenja ili LAA — koji su isključili mogućnost ulaženja u koaliciju sa PAN-om.

Iako se čini da je koalicija na čelu sa PAN-om, na osnovu ponuđenog, isključena sa spiska mogućih ishoda, LDK je, nakon izbora 2014, takođe isključio mogućnost formiranja koalicije sa PDK-om, poslije čega je ta stranka opovrgla tu svoju odluku nakon šestomjesečnog političkog zastoja. Haradinaj je nagovjestio da će njegova koalicija pokušati da u saradnju uvede i LDK, što je mogućnost koju LDK direktno negira.

PAN bi mogla da pokuša da vrbuje poslanike iz drugih partija kako bi uspjela da pređe prag od 61 poslanika. To bi moglo da se desi ako bi poslanicima nudili dogovore kako bi ovi napustili svoje stranke ili bi, u zavisnosti od broja poslanika koje će imati sastavni djelovi koalicije LAA, PAN pokušala da ubjedi neke od manjih partija, poput AKR-a ili Alternative, da im se pridruže.

Ako PAN ne formira Vladu, hoće li Samoopredeljenje dobiti šansu?

Ukoliko prvobitni imenovani premijer ne bude u mogućnosti da obezbjedi glasove za formiranje Vlade, predsjednik Kosova će se “prema svom nahođenju” konsultovati sa strankama i koalicijama, prije nego što nominuje drugog kandidata za premijera u roku od 10 dana.

Pretpostavlja se da će Thaçi nominovati Albina Kurtija iz Samoopredjeljenja, jer je on kandidat druge po veličini ‘partije ili koalicije’ na izborima. Ovaj drugi kandidat bi onda imao 15 dana na raspolaganju da predloži sastav Vlade koji bi skupštinska većina usvojila.

Presuda Ustavnog suda iz 2014. ovdje unosi malu zabunu, navodeći da bi predsjednik u ovom trenutku mogao da imenuje drugog kandidata iz iste ‘partije ili koalicije’. Međutim, prema stavu ustavnih stručnjaka, jasno je da ovdje ne postoji dvosmislenost zbog tačke 94 presude koja navodi sljedeće:

“Jer, predsjednik Republike, prema Ustavu, predstavlja državu i jedinstvo naroda, odgovornost je predsjednika da očuva stabilnost države i pronađe dominantne kriterijume za formiranje nove Vlade kako bi novi izbori bili izbjegnuti.”

Drugim riječima, predsjednik Kosova ne bi trebalo da učestvuje u partijskoj politici na bilo koji način, a ukoliko se drugoj partiji po veličini onemogući da formira Vladu, onda bi se smatralo da je predsjednik prekršio ustav.

Da li će Samoopredjeljenje imati dovoljan broj?

I Samoopredjeljenje bi moralo da formira koaliciju kako bi dobilo 61 poslaničko mjesto koje bi toj koaliciji onda trebalo da formira Vladu, jer Samoopredjeljenje samostalno ima samo 31 mjesto u Skupštini Kosova.

Albin Kurti i drugi vodeći članovi Samoopredjeljenja su izrazili volju da formiraju koaliciju sa LAA-om. Ova koalicija je odgovorila da se na stolu nalazi mogućnost formiranja koalicije sa Samoopredjeljenjem.

Dodavanje 30 poslanika LAA na 31 iz Samoopredjeljenja bi dostiglo brojku od 61 poslanika, koliko je potrebno, a da se čak ni ne razmatra 20 poslanika iz manjinskih zajednica.

Kurti je sugerisao da bi bio voljan da razgovara sa određenim članovima koalicije PAN.

Šta ako ne uspije drugi pokušaj formiranja Vlade?

Ako se Vlada ne formira po drugi put, država ulazi u prijevremene izbore koji se održavaju u roku od 40 dana.

Piše: Eraldin Fazliu, Jack Butcher