Vojni kompleks njemačkog kontingenta KFOR-a u Prizrenu, će biti zatvoren 2019. godine, najavio je njihov komandant, pukovnik Jochen Gumprich. Na konferenciji za medije, on je još dodao da Njemačko društvo za međunarodnju saradnju "GIZ" priprema studiju o izvodljivosti sa mogućnostima civilnog korištenja objekta koji se uz dobru infrastrukturu i objekte, prostire na površini od 42 hektara.
Kamp njemačkog KFOR-a sa 520 vojnika iz Njemačke, Švicarske i Austrije, smješten je uz sam magistralni put koji od Prizrena vodi ka Suvoj Reci iprostire se na površini od 42 hektara. Sa pratećom infrastrukturom i objektima, jedan je od najvećih kompleksa u gradu. Njemački kontingent na Kosovu, je od 1999. godine, angažiran na očuvanju mira i stabilnosti, te na izgradnji novog Kosova. Ali komandant njemačkog KFOR-a, pukovnik Jochen Gumprich, na konferenciji za medije upriličenoj u samoj kasarni najavio je da će, shodno planovima KFOR-a, ovaj vojni kompleks biti zatvoren 2019. godine, a da će se njemački doprinos misiji KFOR-a nastaviti u Prištini.
„Izuzetna je mogućnost i prilika za vaspitno-obrazovne institucije i privatne poduzetnike, da iskoriste prostor, infrastrukturu i objekte koji će, na osnovu studije o izvodljivosti njemačkog GIZ-a, biti predati na raspolaganje Kosovu, tačnije gradu Prizrenu. Do sada konkretan interes za objekte u kasarni pokazao je prizrenski univerzitet, a bilo je već nekoliko susreta i razgovora i sa predstavnicima opštine i državnih institucija kao i sa Zanatsko-trgovinskom komorom Prizrena“, dodao je pukovnik Gumprich.
Kako bi se što bolje upoznala i šira javnost o planovima Njemačkog KFOR-a, predstavnici mnogih kosovskih medija, imali su mogućnost da se bliže upoznaju sa uslovima u objektu.
Kasarna raspolaže sa 23 objekta sa po 24 sobe, i može da primi 1500 vojnika, koji imaju na raspolaganju veoma dobro opremljene sobe za spavanje te na svakom spratu zajednički wc i kupatilo sa tuš kabinama. Zato nimalo ne iznenađuje ideja Univerziteta u Prizrenu da se ovi objekti pretvore u studentski dom.
Njemački KFOR je do sada podržavao i pripadnike FSK-a, posebno u sferi obuke. U vrijeme naše posjete, kako nas je izvjestio poptukovnik Goran Pijetlović, oficir za medije, u Vojnoj bolnici se već održava trening medicinskog osoblja, koji bi trebalo da se završi krajem ove godine. Vojna bolnica je građena od 2005. do 2007. godine i prema potpukovniku dr. Janu Lubeu, prostire se na površini od 1.700 metara kvadratnih. Ima pet specijalističkih službi i u njoj rade 10 doktora i 100 vojnika. Posebno je specijalizirana za tretman hitnih slučajeva. Lube je još napomenuo da njihovi ljekari imaju veoma dobru saradnju sa svojim kosovskim kolegama.
Prije osam godina, puštena je u rad i moderna vojna kuhinja, koja dnevno može da opsluži oko 1500 obroka i u njoj radi oko 40 civila. Osim povrća i voća, koje dostavlja kosovska firma iz Prizrena, svi ostali prehrambeni proizvodi i voda, dolaze iz Njemačke.
Njemački KFOR ima dobru saradnju sa mnogim domaćim firmama različtih profila, a osim radnika u kuhinji, u kasarni radi više od 200 civila iz Prizrena i okoline. Mnogi su među njima ovdje obučavani i angažirani su na održavanju objekata u kasarni. Među njima je i mašino-bravar Ramuš Mustafi iz Prizrena, koji već 18 godina radi ovdje. Prezadovoljan je uslovima za rad i saradnjom sa njemačkim KFOR-om, ali mu je žao što će 2019. godine kasarna biti zatvorena.
Još da napomenemo da kasarna Njemačkog KFOR-a u Prizrenu ima svoju fabriku za reciklažu otpada, shodno najvišim standardima. Zapaljivi dio se prerađuje, dok kako navode nadlježni u KFOR-u, opasne materije se transportuju u Njemačku.
Također, saznajemo da se za održavanje objekata i zelenih površina u kasarni, godišnje utroši oko 3 miliona eura. Završavamo ovu priču konstatacijom da će ovaj prostor uz postojeće objekte, infrastrukturu te sportske terene i salu, uz adekvatno i pravovremeno planiranje finansiranja i preuzmanja od strane kosovskih institucija i biznisa, značajno uticati i na ekonomske prilike u gradu i zemlji, posebno ukoliko se uspiju održati postojeća radna mjesta domaćih radnika u kompleksu kasarne.
Pri tome najavljena saradnja kosovskih vlasti sa njemačkim vladinim organizacijama kao što je GIZ uliva optimizam da bi se još i prije odlaska njemačkog kontingenta KFOR-a moglo uspostaviti kontakte sa njemačkim institucijama i firmama kako bi se u Prizrenu realizirale njemačke civilne investicije te otvorila i prijeko potrebna nova radna mjesta.
