Gotovo i da nema građanina na Kosovu koji na svom android aparatu nema instaliranu aplikaciju za neku od društvenih mreža. Da li su društvene mreže prijatelji političara, a neprijatelj novinara?
Vidljivo je kako su mnogi političari i političke stranke posljednjih godina prepoznali važnost društvenih mreža i dvosmjernu komunikaciju, upravo zbog toga Facebook, Instagram i Twitter su svakodnevno oruđe u diplomatiji i političkim kampanjama širom svijeta. Kako ocjenjuje politikolog Igor Zlatojev korišćenje društvenih mreža na Balkanu i u svijetu dosta se razlikuje.
"Političari na Balkanu se djelimično shvatili i prihvatili puštanje vijesti ili izjava u etar, na Twitter na primjer, oni nisu prekopirali taj zapadni sistem do kraja, dio gdje kadnidat, političar ili njegov tim, komunicira sa ljudima koji mu ostave tvitove ili retvitove“, kaže Igor Zlatojev, politikolog.
Twitter je posljednjih godina postao mjesto svakodnevnog oglašavanja političkih lidera širom svijeta. Prema mišljenju Zlatojeva političari na Kosovu i u Srbiji se razlikuju po tom pitanju, dok srpski političari uglavnom postavljaju tvitove i statuse na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom, kosovski zvaničnici se oglašavaju na engleskom.
"Prisustvo međunarodnih faktora je ostavilo traga na Kosovu, jer sve objave predsjednika Kosova Hashima Thaçija, bivše predsjednice Jahjage, Mimoze Kusari, Vlore Çitaku su na engleskom. Oni shavataju da na Blakanu još uvijek nije usvojen Twitter kao organski način komunikacije, već je to i dalje Facebook, takođe, oni znaju da Twitter u velikoj mjeri prate donosioci bitnih odluka na Zapadu, dok na primjer novoizbrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to radi na srpkom i ćirilicom, jer su njegova ciljna grupa isključivo Srbi", dodaje Igor Zlatojev.
Građani su navikli da se uoči izbora informišu putem tradicionalnih medija, dok im društvene mreže omogućavaju direktnu kominikaciju sa predstavnicima političkih stranaka. Upravo ovu mogućnost političari koriste za pridobijanje glasača tokom izbornog procesa.
"Ono što razlikuje društvene mreže od tradicionalnih medija je što ne podležu na isti način krivičnim zakonima, tako da na društvenim mrežama politička kampanja može da se nastavi i tokom izborne tišine, postoje zakonske rupe kada su društevne mreže u pitanju. Tako da političari to mogu da koriste, odnosno zloupotrebe", kaže Milica Andrić, iz NVO AKTIV.
Za novinare društvene mreže su medalja sa dva lica.
"Reakcije su mnogo brže preko društvenih mreža, ali nama novinarama su potrebne tonske izjave. Kada jedan od zvaničnika postavi svoj status, komentar na Twitter ili bilo koju drugu mrežu, on se nama novinarima više ne javlja na telefon i mi ostajemo bez tonske izjave, što sa našeg profesionalnog aspekta nije dobro, jer mi želimo da se čuje glas i da postavimo neko pitanje u kontekstu tog komentara. Znači, političari postave komenatar i tu je završena priča, jer mi novinari ne možemo više da istražujemo“, ističe Zulfija Jakupi, urednica srpskog programa na Radio Kosova.
Prema podacima Agencije za društvene mreže iz 2016, na Kosovu je registrovano 630.000 korisnika Facebooka, 260.000 Instagrama i 70.000 korisnika Twittera.
"Političari na Balkanu se djelimično shvatili i prihvatili puštanje vijesti ili izjava u etar, na Twitter na primjer, oni nisu prekopirali taj zapadni sistem do kraja, dio gdje kadnidat, političar ili njegov tim, komunicira sa ljudima koji mu ostave tvitove ili retvitove“, kaže Igor Zlatojev, politikolog.
Twitter je posljednjih godina postao mjesto svakodnevnog oglašavanja političkih lidera širom svijeta. Prema mišljenju Zlatojeva političari na Kosovu i u Srbiji se razlikuju po tom pitanju, dok srpski političari uglavnom postavljaju tvitove i statuse na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom, kosovski zvaničnici se oglašavaju na engleskom.
"Prisustvo međunarodnih faktora je ostavilo traga na Kosovu, jer sve objave predsjednika Kosova Hashima Thaçija, bivše predsjednice Jahjage, Mimoze Kusari, Vlore Çitaku su na engleskom. Oni shavataju da na Blakanu još uvijek nije usvojen Twitter kao organski način komunikacije, već je to i dalje Facebook, takođe, oni znaju da Twitter u velikoj mjeri prate donosioci bitnih odluka na Zapadu, dok na primjer novoizbrani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to radi na srpkom i ćirilicom, jer su njegova ciljna grupa isključivo Srbi", dodaje Igor Zlatojev.
Građani su navikli da se uoči izbora informišu putem tradicionalnih medija, dok im društvene mreže omogućavaju direktnu kominikaciju sa predstavnicima političkih stranaka. Upravo ovu mogućnost političari koriste za pridobijanje glasača tokom izbornog procesa.
"Ono što razlikuje društvene mreže od tradicionalnih medija je što ne podležu na isti način krivičnim zakonima, tako da na društvenim mrežama politička kampanja može da se nastavi i tokom izborne tišine, postoje zakonske rupe kada su društevne mreže u pitanju. Tako da političari to mogu da koriste, odnosno zloupotrebe", kaže Milica Andrić, iz NVO AKTIV.
Za novinare društvene mreže su medalja sa dva lica.
"Reakcije su mnogo brže preko društvenih mreža, ali nama novinarama su potrebne tonske izjave. Kada jedan od zvaničnika postavi svoj status, komentar na Twitter ili bilo koju drugu mrežu, on se nama novinarima više ne javlja na telefon i mi ostajemo bez tonske izjave, što sa našeg profesionalnog aspekta nije dobro, jer mi želimo da se čuje glas i da postavimo neko pitanje u kontekstu tog komentara. Znači, političari postave komenatar i tu je završena priča, jer mi novinari ne možemo više da istražujemo“, ističe Zulfija Jakupi, urednica srpskog programa na Radio Kosova.
Prema podacima Agencije za društvene mreže iz 2016, na Kosovu je registrovano 630.000 korisnika Facebooka, 260.000 Instagrama i 70.000 korisnika Twittera.
