Reorganizacija i drugi prioriteti

Njemačka vojska je u velikoj reorganizaciji, a njeni prioriteti su usmjereni na dešavanja na istoku Evrope i na zahtjev za formiranje zajedničke evropske vojske za koju Njemačka ozbiljno lobira.

Poslije holandskih trupa Kfora, svoj odlazak sa Kosova juče su najavili i Nijemci. Njemački Kfor trebalo bi da se potpuno povuče do kraja iduće godine, ali dio oficira Bundesvera ipak će ostati na Kosovu u sastavu misije Kfora, kao instruktori za obuku buduće vojske Kosova.
Kamp na upravljanje opštini Prizren
Njemački Kfor stacioniran je u blizini Prizrena, iza sebe ostavlja kamp na površini od 42 hektara, 23 zgrade sa 550 soba i smještajnim kapacitetom za oko 1.200 ljudi. Dio kampa biće dat na raspolaganje za obuku BSK-a, mada će na dan odlaska Nijemci kamp, simbolično, uz poštovanje Rezolucije 1244 "vratiti" Unmiku, poslije čega će biti prebačen na upravljanje opštini Prizren.
Kfor je 12. juna 1999. godine na temelju Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN stigao na Kosovo sa 50.000 vojnika iz 39 država svijeta. Godine 2007. taj broj je smanjen na 16.000, a danas je taj broj još manji i iznosi svega oko 4.600 vojnika iz 31 zemlje.
Zona odgovornosti Kfora podijeljena je na pet regiona: Sjever pod upravom Francuza, Istok pod komandom SAD, Jug pod zapovedništvom Njemačke, Zapad pod upravom Italije i Centar kojim komanduje Velika Britanija.
Holandski sastav koji je otišao sa Kosova brojao je 4.000 vojnika, dok je njemački, koji je u početku imao 7.000 vojnika, sada sveden na 1.500. U neku ruku broj vojnika Kfora, koji sada operišu na Kosovu, srazmeran je broju pripadnika Bezbjednosnih snaga Kosova (BSK), u čijem sastavu je 4.000 ljudi, od čega su 2.500 aktivni pripadnici.
Odlazak Holanđana nije izazvao toliko pažnje koliko odlazak Nijemaca sa Kosova, pa je pitanje zašto su Nijemci odlučili da napuste vojnu misiju na Kosovu, posebno jer su jedan od pet stubova NATO-a na Kosovu?
Vojni analitičar Andrej Mlakar kaže da Kfor svoje snage smanjuje već duže vrijeme u okviru procena bezbjednosti rizika i to samo po sebi nije novina. Razlog je taj što se smatra se da je rizik po bezbjednost sada mnogo manji u odnosu na prethodni period i u tom segmentu nema ništa sporno. Mlakar, međutim, kaže da je akcenat na odluci Nijemaca da izađu iz ove vojne misije.
"Njemačka je bila jedna od velikih protivnika formiranja vojske Kosova, jer vjeruje da su postojeće BSK sasvim dovoljne i da nema potrebe za samostalnom vojskom. Drugi razlog je sama reorganizacija njemačke vojske. Njemačka je prvi put poslije deset godina objavila takozvanu bijelu knjigu u kojoj je navela šta su joj budući prioriteti, a to su terorizam, izbjeglički talas, a treći je aneksija Krima i problem Rusije. To su tri segmenta u kojima njemački Bundesver namjerava da planira vojsku i da je usmjerava prema tim potrebama“, navodi Mlakar.
Sagovornik Sputnjika dodaje da dodatne razloge treba tražiti i u tome da je Njemačka već poslala veliki vojni kontigent u Litvaniju i Estoniju, a da isti sprema i za Poljsku.
"To su velike snage koje će zahtjevati rotaciju vojske na svakih šest mjeseci. Osim toga oštra polemika se vodila u njemačkim medijima i oko mirovnih misija u kojima Njemačka učestvuje. Njihova javnost ne smatra više da su oni nacija ’neimari pod oružjem‘, već da Njemačka treba da zaboravi svoju ratnu prošlost i sve ono što se dogodilo od 1939. do 1945. godine. Traži se da se armija suoči sa novim realnostima i da krene čak i u borbene misije. To se prije svega odnosi na ono što se dešava na istoku Evrope, pa čak i u okviru zahtjeva za formiranje zajedničke evropske vojske za koju Njemačka ozbiljno lobira“, navodi Mlakar. 
Sagovornik Sputnjika ističe i da njemačka armija iznutra ima ozbiljne probleme, kao i da se trenutno protiv 300 vojnika vodi istraga zbog veličanja Hitlera, što je posljedica narastanja desničarskih pokreta u državi.