Prema podacima “Mreže grupa žena” 62 odsto stanovnika na Kosovu iskusili su neki oblik nasilja u porodici, od kojih 56 odsto muškaraca i 68 odsto žena. Kako bi smanjili nasilje na Kosovu Ministarstvo pravde izradilo je Strategiju i akcioni plan za borbu protiv nasilja u porodici u periodu od 2015. do 2020. godine.
Od svih zabilježenih slučajeva porodičnog nasilja, više od 80 odsto se odnosi na nasilje u kome su žrtve žene. Međutim, one rijetko prijavljuju nasilje, a razlozi su mnogobrojni, od straha i osude okoline, do ekonomske neizvesnosti.
"Imali smo slučaj u Đakovici gdje je ženama koje su bile žrtve nasilja dodjeljeno 5 stanova, i nađen je posao za njih. Međutim, kada žene nemaju podršku, one ne prijavljuju nasilje jer nemaju kud. Ostaju u sigurnoj kući godinama i poslije toga ne znaju gdje da odu", rekla je Flora Macula, UN Woman.
Strategija podrazumijeva direkno uključivanje svih nadležnih institucija u borbi protiv nasilja, strožije kazne i krivično gonjenje počinioca, kao i podizanje svijesti društva o važnosti prijavljivanja nasilja.
"Ministarstvo pravde je do sada stvorilo solidnu pravnu osnovu za borbu protiv nasilja u porodici. Usvojen je zakon o obeštećenju žrtava zločina, koji obuhvata i određene prekršaje koji spadaju u kategoriju krivičnih djela nasilja u porodici. Takođe prijedlog Ministarstva pravde je da Vlada imenuje komisiju za nadoknadu štete žrtvama zločina a pripremljeni su i nacrti administrativnih uputstava", rekla je Dhurata Hoxha, ministarka pravde.
"Formulacija ove strategije se uglavnom odnosi na preporuke i rezultate koji su proizašli iz revizije prethodnog programa o porodičnom nasilju 2015. godine. Strategija ima za cilj spriječavanje i prevenciju nasilja u porodici, jačanje postojećih i uspostavljanje novih mehanizama, kao i bržu reakciju u slučaju pojave ovog fenomena", kaže Munir Basha, koordinator za borbu protiv porodičnog nasilja.
U periodu od 2005. do 2015. godine na Kosovu je najmanje 22 ljudi ubijeno od strane neke osobe iz porodice. Pokretanje strategije i akcionog plana podržala je američka ambasada na Kosovu.
"Počinioci moraju znati da će zbog svog ponašanja snositi posljedice i nadamo se da će ih te posljedice spriječiti da nasilje ponove. Pokretanje ovog akcionog plana znači sigurnost, zaštitu i pravdu za žrtve. Obeštećenje žrtava je od suštinskog značaja za Kosovo da ispuni međunarodne standarde, jak pravosudni sistem i vladavina prava na Kosovu je od velikog značaja za SAD", kaže Kolin Hajlend, zamjenica američkog ambasadora na Kosovu.
Izvještaj Policije Kosova u periodu od 2010. do sredine 2015. godine pokazuje da je nasilje u porodici, a naročito nad ženama, u porastu. Tako je na primjer 2010. godine zabilježeno 944 oblika porodičnog nasilja, od čega se 764 slučaja odnosilo na nasilje nad ženama. Dok je u prvoj polovini 2015. godine registrovan 381 slučaj nasilja nad ženama.
"Imali smo slučaj u Đakovici gdje je ženama koje su bile žrtve nasilja dodjeljeno 5 stanova, i nađen je posao za njih. Međutim, kada žene nemaju podršku, one ne prijavljuju nasilje jer nemaju kud. Ostaju u sigurnoj kući godinama i poslije toga ne znaju gdje da odu", rekla je Flora Macula, UN Woman.
Strategija podrazumijeva direkno uključivanje svih nadležnih institucija u borbi protiv nasilja, strožije kazne i krivično gonjenje počinioca, kao i podizanje svijesti društva o važnosti prijavljivanja nasilja.
"Ministarstvo pravde je do sada stvorilo solidnu pravnu osnovu za borbu protiv nasilja u porodici. Usvojen je zakon o obeštećenju žrtava zločina, koji obuhvata i određene prekršaje koji spadaju u kategoriju krivičnih djela nasilja u porodici. Takođe prijedlog Ministarstva pravde je da Vlada imenuje komisiju za nadoknadu štete žrtvama zločina a pripremljeni su i nacrti administrativnih uputstava", rekla je Dhurata Hoxha, ministarka pravde.
"Formulacija ove strategije se uglavnom odnosi na preporuke i rezultate koji su proizašli iz revizije prethodnog programa o porodičnom nasilju 2015. godine. Strategija ima za cilj spriječavanje i prevenciju nasilja u porodici, jačanje postojećih i uspostavljanje novih mehanizama, kao i bržu reakciju u slučaju pojave ovog fenomena", kaže Munir Basha, koordinator za borbu protiv porodičnog nasilja.
U periodu od 2005. do 2015. godine na Kosovu je najmanje 22 ljudi ubijeno od strane neke osobe iz porodice. Pokretanje strategije i akcionog plana podržala je američka ambasada na Kosovu.
"Počinioci moraju znati da će zbog svog ponašanja snositi posljedice i nadamo se da će ih te posljedice spriječiti da nasilje ponove. Pokretanje ovog akcionog plana znači sigurnost, zaštitu i pravdu za žrtve. Obeštećenje žrtava je od suštinskog značaja za Kosovo da ispuni međunarodne standarde, jak pravosudni sistem i vladavina prava na Kosovu je od velikog značaja za SAD", kaže Kolin Hajlend, zamjenica američkog ambasadora na Kosovu.
Izvještaj Policije Kosova u periodu od 2010. do sredine 2015. godine pokazuje da je nasilje u porodici, a naročito nad ženama, u porastu. Tako je na primjer 2010. godine zabilježeno 944 oblika porodičnog nasilja, od čega se 764 slučaja odnosilo na nasilje nad ženama. Dok je u prvoj polovini 2015. godine registrovan 381 slučaj nasilja nad ženama.
