Kosovari koji žive u inostranstvu i u ovoj godini su obavezni da plaćaju naknade graničnog osiguranja, gdje sem finansijskog troška izazivaju se i kašnjenja na granici.
Državni službenici ne samo da nisu održali dato obećanje oko ukidanja naknade osiguravajućih društava, čak nisu mogli da učine da se ove uplate vrše online, čime bi se izbjegla duga čekanja na granici.
Ministar za dijasporu, Valon Murati, rekao je za list "Zëri", da konstantno radi na tome da se stvori prilika za učlanjenje Kosova u Zeleni karton.
"S obzirom da Kosovo nije članica UN-a ne može biti ni član Evropskog savjeta Biroa, koji je poznat kao Zeleni karton. To nije zato što Kosovo ne želi, već zato što osiguravajuća društva u zemljama EU ne preuzmima odgovornost da pokrivaju štetu nastalu na teritoriju Kosova. Posvećen sam da se iznađe prijelazno rješenje dok se ne otvori mogućnost učlanjenja u Zeleni karton", rekao je Murati.
Murati: Plaćanje putem interneta je u zastoju
Murati je rekao da se radi da se ove uplate obavljaju putem interneta, ali je u ovom trenutku proces u zastoju.
"Insistirao sam da kao olakšavajući mehanizam se omogući online plaćanja naknade graničnog osiguranja. Što se toga tiče ja sam u stalnom kontaktu sa Kosovskim uredom osiguranja (KUO), a odnedavno je ovo pitanje u zastoju zbog poteškoća tehničke realizacije ovog projekta u odnosima Policija Kosova i Kosovski uredo osiguranja", rekao je on za list "Zëri".
No kada je riječ o dugim redovima čekanja, on je rekao da uplata osiguranja je faktor koji utiče na produženje čekanja, ali i koncentraciju naših sunarodnika na jednom mjestu.
On ih je pozvao da koriste i druge granične prijelaze na kojima nema čekanja.
Ministar Murati je rekao da od ove godine očekuju i izgradnju novih carinskih terminala na Merdaru.
Faton Topalli, poslanik pokreta "Samoopredeljenje" je za list "Zëri" rekao da dijalog sa Srbijom nije dao rezultate u smislu poboljšanja ovog pitanja.
"Sav dijalog sa Srbijom je opravdavan tvrdnjom da će doprinijeti poboljšanju života građana. Kolone na granici godinama jasno govore koliko je olakšan život građana, dok u evropskim zemljama prolaze bez zaustavljanja na granici. Na granici između Kosova i Srbije treba da čekaju satima bez razloga", rekao je Topalli.
On je rekao da kosovska dijaspora je dala doprinos od 780 miliona eura u 2015. godini, što je polovina budžeta za tu godinu.
On je također rekao da su do 2015. godine osiguravajuća društva platila samo 10% od iznosa koji su inkasirali na granici za bilo kakvu štetu nastalu našim ljudima iz dijaspore.
Tako, prema njegovim riječima, oni su imali ogromne profite i u tom smislu je cijena granične polise izuzetno skupa.
On je rekao da je razlog zašto Kosovo nema sporazum sa Evropskim Biroom Zelene karte su upravo kosovska osiguravajuća društva.
"Razlog zašto nemamo sprazum sa Evropskom Biroom Zelene karte su osiguravajuća društva na Kosovu, koja nisu pogodna za takav sporazum. Do sada su ona zaradila više od 200 miliona eura od dijaspore Kosova. Proces sporazuma ne kasni, on je spriječen od strane osiguravajućih društava. Do sada su sve institucije koje su odgovorne za borbu protiv monopolista ćutale. Tako da mi imamo organizovanu pljačku od strane osiguravajuće mafije u saradnji sa institucijama koje ćute", rekao je on.
Lluka: Zeleni karton da se poveže sa Albanijom
S druge strane, Jahja Lluka, šef Odsjeka za dijasporu iz Alijanse za budućnost Kosova, izjavio je za list "Zëri" da postoji mnogo načina putem kojih migranti mogu biti izuzeti od ovih plaćanja.
"S obzirom na doprinos naših ljudi iz dijapsore u svim periodima i postojanje mogućnosti da Zeleni karton bude povezan sa Albanijom što ne predstavlja nikakav problem jer je to uradila i Crna Gora kada je postala nezavisna od Srbije. Zašto i mi to ne uradimo? Ali ako nema drugog rješenja može biti plaćanja u konzulatu, ambasadi ili online kako ne bi bilo dugih čekanja. Možemo se povezati sa Albanijom, ali možda neko voli da se poveže sa nekim drugim", rekao je Lluka.
Ibrahim Rexhepi, iz Alijansa za novo Kosovo (AKR), rekao je da imigranti i dalje plaćaju visoke troškove da dođu kući.
"Naši sunarodnici plaćati visoke troškove, trošak koji stvarno ne bi trebalo plaćati. O ovome se prvobitno trebala pobrinuti Vlada Kosova, da stvori olakšice, pa i da dijaspora ne plaća, tako što će ovo pitanje rješiti sa osiguravajućim društvima", rekao je Rexhepi za "Zëri".
Ministar za dijasporu, Valon Murati, rekao je za list "Zëri", da konstantno radi na tome da se stvori prilika za učlanjenje Kosova u Zeleni karton.
"S obzirom da Kosovo nije članica UN-a ne može biti ni član Evropskog savjeta Biroa, koji je poznat kao Zeleni karton. To nije zato što Kosovo ne želi, već zato što osiguravajuća društva u zemljama EU ne preuzmima odgovornost da pokrivaju štetu nastalu na teritoriju Kosova. Posvećen sam da se iznađe prijelazno rješenje dok se ne otvori mogućnost učlanjenja u Zeleni karton", rekao je Murati.
Murati: Plaćanje putem interneta je u zastoju
Murati je rekao da se radi da se ove uplate obavljaju putem interneta, ali je u ovom trenutku proces u zastoju.
"Insistirao sam da kao olakšavajući mehanizam se omogući online plaćanja naknade graničnog osiguranja. Što se toga tiče ja sam u stalnom kontaktu sa Kosovskim uredom osiguranja (KUO), a odnedavno je ovo pitanje u zastoju zbog poteškoća tehničke realizacije ovog projekta u odnosima Policija Kosova i Kosovski uredo osiguranja", rekao je on za list "Zëri".
No kada je riječ o dugim redovima čekanja, on je rekao da uplata osiguranja je faktor koji utiče na produženje čekanja, ali i koncentraciju naših sunarodnika na jednom mjestu.
On ih je pozvao da koriste i druge granične prijelaze na kojima nema čekanja.
Ministar Murati je rekao da od ove godine očekuju i izgradnju novih carinskih terminala na Merdaru.
Faton Topalli, poslanik pokreta "Samoopredeljenje" je za list "Zëri" rekao da dijalog sa Srbijom nije dao rezultate u smislu poboljšanja ovog pitanja.
"Sav dijalog sa Srbijom je opravdavan tvrdnjom da će doprinijeti poboljšanju života građana. Kolone na granici godinama jasno govore koliko je olakšan život građana, dok u evropskim zemljama prolaze bez zaustavljanja na granici. Na granici između Kosova i Srbije treba da čekaju satima bez razloga", rekao je Topalli.
On je rekao da kosovska dijaspora je dala doprinos od 780 miliona eura u 2015. godini, što je polovina budžeta za tu godinu.
On je također rekao da su do 2015. godine osiguravajuća društva platila samo 10% od iznosa koji su inkasirali na granici za bilo kakvu štetu nastalu našim ljudima iz dijaspore.
Tako, prema njegovim riječima, oni su imali ogromne profite i u tom smislu je cijena granične polise izuzetno skupa.
On je rekao da je razlog zašto Kosovo nema sporazum sa Evropskim Biroom Zelene karte su upravo kosovska osiguravajuća društva.
"Razlog zašto nemamo sprazum sa Evropskom Biroom Zelene karte su osiguravajuća društva na Kosovu, koja nisu pogodna za takav sporazum. Do sada su ona zaradila više od 200 miliona eura od dijaspore Kosova. Proces sporazuma ne kasni, on je spriječen od strane osiguravajućih društava. Do sada su sve institucije koje su odgovorne za borbu protiv monopolista ćutale. Tako da mi imamo organizovanu pljačku od strane osiguravajuće mafije u saradnji sa institucijama koje ćute", rekao je on.
Lluka: Zeleni karton da se poveže sa Albanijom
S druge strane, Jahja Lluka, šef Odsjeka za dijasporu iz Alijanse za budućnost Kosova, izjavio je za list "Zëri" da postoji mnogo načina putem kojih migranti mogu biti izuzeti od ovih plaćanja.
"S obzirom na doprinos naših ljudi iz dijapsore u svim periodima i postojanje mogućnosti da Zeleni karton bude povezan sa Albanijom što ne predstavlja nikakav problem jer je to uradila i Crna Gora kada je postala nezavisna od Srbije. Zašto i mi to ne uradimo? Ali ako nema drugog rješenja može biti plaćanja u konzulatu, ambasadi ili online kako ne bi bilo dugih čekanja. Možemo se povezati sa Albanijom, ali možda neko voli da se poveže sa nekim drugim", rekao je Lluka.
Ibrahim Rexhepi, iz Alijansa za novo Kosovo (AKR), rekao je da imigranti i dalje plaćaju visoke troškove da dođu kući.
"Naši sunarodnici plaćati visoke troškove, trošak koji stvarno ne bi trebalo plaćati. O ovome se prvobitno trebala pobrinuti Vlada Kosova, da stvori olakšice, pa i da dijaspora ne plaća, tako što će ovo pitanje rješiti sa osiguravajućim društvima", rekao je Rexhepi za "Zëri".
