Od januara do septembra ove godine, Njemačka je izdala 15.500 radnih viza za imigrante iz zemalja Zapadnog Balkana, ili konkretno iz Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Prošle godine, azil u Njemačkoj je zatražilo 144.000 osoba iz zemalja Zapadnog Balkana. Naravno, gotovo da nema šanse da dobiju.
To je vrlo frustrirajuća situacija kako za same ljude koji su zatražili azil, tako za već njemački preopterećeni sistem za azil.
U ovoj situaciji, federalna vlada je imala ideju za koju se ispostavilo da je dobro rješenje, piše list "Die Welt".
Od januara do septembra ove godine, Njemačka je izdala 15.500 radnih viza za imigrante iz zemalja Zapadnog Balkana, ili konkretno iz Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, prenosi portal "albinfo.ch".
Oni imaju pravo da u okviru programa za strane radnike koji je uveden u zakon o ubrzanju procedure za azil, paragraf 26. Uredbe o zapošljavanju stranaca, da dođu da rade u Njemačkoj.
Kao preduslov za ovo, oni moraju osigurati konkretnu ponudu za posao ili zanat, za koji nema zainteresiranih građana EU. Osim toga, potrebno je da u prethodne dvije godine nisu primili pomoć u azilu.
Ili, da su povukli svoje aplikacije za azil prije stupanja na snagu Uredbe (oktobar 2015.) i napustili Njemačku.
Prema pisanju lista, oko polovine radnika koji su došli ovako rade u građevinarstvu i više od 12 posto u hotelijerstvu, prenosi "albinfo.ch". Plaćanje, kako navodi dalje list, treba biti kao i za građane EU.
Inače, u Njemačkoj dolaze na posao ljudi i izvan ovog programa. Kao i ostali građani trećih zemalja, oni, kada imaju visoke kvalifikacije mogu zahtijevati "Bluecard". Kada se i oni ubroje u cjelokupnu brojku, proizilazi da je za Balkance izdato preko 27.500 radnih viza.
Stručnjak za migracije OECD-a Thomas Liebig je rekao za "Welt" da je novi program dio "pametne politike", izvještava "albinfo.ch".
Na taj način je usklađen koncept sigurnih zemalja porijekla sa jednom dirigovanom migracijom za rad.
I Savezna agencija za rad pohvaljuje ovu novu praksu, jer se putem nje osigurava potrebna profesionalna radna snaga.
Savezna agencija za rad, kako prenosi Ministarstvo rada, može da odobri zahtjev samo ako se najprije ispita da li postoji neki građanin EU koji želi isto radno mjesto – takvi imaju prednost – i ako uslovi zapošljavanja nisu nepovoljniji od onih pod kojima se angažuju domaći zaposleni, čime se isključuje mogućnost platnog dampinga, prenosi Welt.
"Za radne migrante sa Zapadnog Balkana ta ponuda je očigledno vrlo atraktivna. Samo u prvom polugodištu 2016. je [...] po osnovi novog gastarbajterskog programa 17.182 dobilo odobrenje za rad. Prema navodima Ministarstva spoljnih poslova, u njemačkim predstavništvima u Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani je do kraja juna pozitivno rješeno već 10.000 zahtjeva za vizu. Do kraja septembra, taj broj je narastao na 15.500", piše Welt.
To je vrlo frustrirajuća situacija kako za same ljude koji su zatražili azil, tako za već njemački preopterećeni sistem za azil.
U ovoj situaciji, federalna vlada je imala ideju za koju se ispostavilo da je dobro rješenje, piše list "Die Welt".
Od januara do septembra ove godine, Njemačka je izdala 15.500 radnih viza za imigrante iz zemalja Zapadnog Balkana, ili konkretno iz Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, prenosi portal "albinfo.ch".
Oni imaju pravo da u okviru programa za strane radnike koji je uveden u zakon o ubrzanju procedure za azil, paragraf 26. Uredbe o zapošljavanju stranaca, da dođu da rade u Njemačkoj.
Kao preduslov za ovo, oni moraju osigurati konkretnu ponudu za posao ili zanat, za koji nema zainteresiranih građana EU. Osim toga, potrebno je da u prethodne dvije godine nisu primili pomoć u azilu.
Ili, da su povukli svoje aplikacije za azil prije stupanja na snagu Uredbe (oktobar 2015.) i napustili Njemačku.
Prema pisanju lista, oko polovine radnika koji su došli ovako rade u građevinarstvu i više od 12 posto u hotelijerstvu, prenosi "albinfo.ch". Plaćanje, kako navodi dalje list, treba biti kao i za građane EU.
Inače, u Njemačkoj dolaze na posao ljudi i izvan ovog programa. Kao i ostali građani trećih zemalja, oni, kada imaju visoke kvalifikacije mogu zahtijevati "Bluecard". Kada se i oni ubroje u cjelokupnu brojku, proizilazi da je za Balkance izdato preko 27.500 radnih viza.
Stručnjak za migracije OECD-a Thomas Liebig je rekao za "Welt" da je novi program dio "pametne politike", izvještava "albinfo.ch".
Na taj način je usklađen koncept sigurnih zemalja porijekla sa jednom dirigovanom migracijom za rad.
I Savezna agencija za rad pohvaljuje ovu novu praksu, jer se putem nje osigurava potrebna profesionalna radna snaga.
Savezna agencija za rad, kako prenosi Ministarstvo rada, može da odobri zahtjev samo ako se najprije ispita da li postoji neki građanin EU koji želi isto radno mjesto – takvi imaju prednost – i ako uslovi zapošljavanja nisu nepovoljniji od onih pod kojima se angažuju domaći zaposleni, čime se isključuje mogućnost platnog dampinga, prenosi Welt.
"Za radne migrante sa Zapadnog Balkana ta ponuda je očigledno vrlo atraktivna. Samo u prvom polugodištu 2016. je [...] po osnovi novog gastarbajterskog programa 17.182 dobilo odobrenje za rad. Prema navodima Ministarstva spoljnih poslova, u njemačkim predstavništvima u Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju i Tirani je do kraja juna pozitivno rješeno već 10.000 zahtjeva za vizu. Do kraja septembra, taj broj je narastao na 15.500", piše Welt.
