Kako će izgledati naredna zasjedanja Skupštine Kosova

Kako će izgledati naredna zasjedanja Skupštine Kosova teško je predvidjeti, s obzirom da bi se uskoro, na nekoj od njih trebala naći tačka o ratifikaciji Sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom, kome se opozicione partije snažno protive. Taj sporazum, pored onog o Zajednici srpskih opština, glavni je argument za suprotstavljanje opozicije vladajućem režimu.

Ratifikacija sporazuma o razgraničenju Kosovu je postavljena kao jedan od uslova za dobijanje vizne liberalizacije. Pitanja koja se nameću su, da li u Skupštini Kosova može doći do sveopšteg konsenzusa o ovoj bitnoj stvari. Ima li vladajuća koalicija neophodnu podršku za ratifikaciju sporazuma i da li će opozicija pribeći metodama kojima su ranije prekidali sednice Skupštine?

Odgovore na ova pitanja ekipa RTK2 probala je dobiti od direktnih aktera u radu kosovskog parlamenta, kao i od predstavnika opozicije. Poslanici vladajućih partija tvrde da sa tako bitnom temom ne sme biti opuštanja.

"Ono što sada slijedi su veoma važni prioriteti i ja mislim da niko ne bi smio da se opusti, da priča o krizi unutar koalicije kada imamo sve ono što slijedi. Ima dosta tema koje ćemo u ovih dva mjeseca završiti, tu je i demarkacija koja je važna za liberalizaciju viza“, rekao je za RTK2 Sadri Ferati, poslanik Demokratskog savez Kosova.

Da do opuštanja ne bi smelo doći napomenuo je lider Demokratskog saveza Kosova, i premijer Isa Mustafa koji smatra da bi eventualni neuspjeh ratfikacije sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom imao negativne posljedice po proces liberalizacije viza, ali bi i ugrozio odnose sa EU i SAD. Toga su svijesni i predstavnici Srpske liste.

"U ovom momentu ne vidim nikakvu prepreku koja bi mogla da se nađe na putu i koja bi nas spriječila da ne učestvujemo. Ukoliko bi mi, sada, bez ikakvog posebnog strateškog interesa takvu sednicu bojktovali, a pritom smo bili prisutni prilikom ratifikacije Sporazuma o tabilizaciji i pridruživanju, onda bi i sami izgubili smisao unutar kosovskih institucija", rekao je Nenad Rašić, poslanik Liste Srpska.

Koaliciona većina mogla bi i sama da izglasa ovaj sporazum, bez učešća opozicionih poslanika, ali bi to produbilo jaz, koji postoji između obje frakcije. Alijansa za budućnost Kosova je partija koja se najsnažnije protivi ratifikaciji Sporazuma o razgraničenju. Iz ove stranke su redakciji RTK2, u elektronskoj formi, proslijedili odgovor da oni jesu za viznu liberalizaciju, ali ne i za ratifikaciju trenutnog sporazuma.

"Vlada Kosova pokušava da proces liberalizacije viza nadoveže sa ratifikacijom sporazuma o razgraničenju sa Crnom Gorom. To nije u redu i nemože biti. Mi smo dali prijedlog kako da se ovo pitajnje riješi. Neminovno je da se crnogorska i kosovska strana još jednom razgovaru o ovom pitanju u Briselu, da poprave greške koje su načinjene, pa da se onda sporazum ratifikuje u Skupštini Kosova. To je u interesu i Kosova i Crne Gore. Liberalizacija da, ali ne na štetu državnih granica”, saopštila je Alijansa za budućnost Kosova.

Pokret Samoopredjeljenje smatra da je nepravedno da se vizna liberalizacija uslovljava ratifikacijom ovog sporazuma, ističući da nijedna zemlja na Balkanu nije bila uslovljavana na sličan način. Kakva će njihova konačna odluka biti, znaće se nakon dogovora unutar pokreta.

"Mi ćemo se suprostavljati ovom sporazumu i onemogućiti da se sporazum ratifikuje u Skupštini Kosova s obzirom da je on u ovoj formi veoma štetan. Koje ćemo metode preduzeti je pitanje budućih odluka, ali sigurno je da ćemo se suprostaviti, u samoj skupštini, ili van nje, kroz proteste i demonstrace. Mi ne isključemo mogućnost upotrebe suzavca ali je još uvijek rano da sada govorimo o tome", istakao je za RTK2 Zdjim Hyseni, aktivista i član predsjedništva Samoopreeljenja.

Crna Gora i Kosovo potpisali su u Beču avgusta prošle godine sporazum o razgraničenju, prema kome je granica između Crne Gore i Kosova ostala ista kako je utvrđeno Ustavom nekadašnje SFRJ iz 1974. godine i duga je 80 kilometara.

Opozicija je protiv takvog sporazuma jer smatra da je na taj način Kosovu oduzeto nekoliko desetina hiljada hektara zemljišta, a povodom toga održano je na desetine protesta i debata, a organizovana je i peticija koju je potpisalo, kako navode iz opozicije više od 200.000 građana.