Priznanja Kosova će biti zato što je to jednosmjerni put jer nema mogućnosti nepriznavanja, odnosno otkazivanja priznanja, tvrdi u razgovoru za RTK2 zamjenik ministra spoljnih poslova Kosova Petrit Selimi.
"Prošle godine je bilo tri priznanja Kosova kao nezavisne države i mora da bude jasno da velikih priznanja neće biti jer je većina zemalja UN-a priznala Kosovo, mi smo na brojci od 111 zemalja i svake godine će biti po nekoliko priznanja a to neće zavisiti samo od nas”, kaže Selimi.
"Prošle godine smo dosta radili na dobrosusjedskim odnosima, a imali smo i historijski Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je jedno veliko priznanje za stabilnost na Kosovu.”
Selimi vjeruje da se situacija u odnosima sa zemljama Evropske Unije koje nisu priznale Kosovo drastično popravlja.
"Prije četiri godine ovih pet zemalja koje nisu priznale Kosovo nisu htjele ni da razgovaraju sa nama dok se ta situacija drastično promijenila posljednjih godina. Oni nisu stavili ni veto na SSP. Imamo dobre odnose sa četiri od pet zemalja. Čak imamo i bilateralne posjete, pa je i Grčki ministar diplomatije Kocijas bio na Kosovu. Do priznanja će doći jer ‘niko neće biti veći katolik od Pape’", rekao je Petrit Selimi za RTK2.
Prema riječima kosovskog diplomate, trenutno se lobira u zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike.
"Od internih situacija u tim zemljama zavisi kada će one objaviti priznanja, ali, kosovski pasoš je priznat od strane 183 zemlje, čak i za Rusiju i Kinu mi dobijamo vizu veoma lako. Više nema razgovora o statusu jer je to odavno poznato, sad je bitno da se razgovara o članstvu Kosova u UN, i to znaju i Beograd i Priština, Washington i Brisel i na tome će se raditi u godinama koje slijede”, naglasio je Selimi.
"Mi smo se od prošle godine fokusirali i na multiratelarnoj diplomatiji kako ne bi bilo samo pojedinačnih bilateralnih priznanja već se radi na tome da Kosovo učestvuje u međunarodnim organizacijama. Kao što znate, prošle godine nismo za tri glasa dobili dvotrećinsku većinu za pristup u UNESKO, ti glasovi su bili iz zemalja kao što su Sjeverna Koreja, Asadova Sirija sa kojima mi nemamo odnose kao što Beograd ima."
Kosovo će ove godine aplicirati za Savjet Evrope, a intezivno se radi i na institucializaciji ugovornih mogućnosti sa NATO.
"Mi, sa našom diplomatijom koja ima 11 puta manji budžet od srpske i 8 puta manje diplomata smo imali ogromnu većinu na glasanju za članstvo u UNESKO. Nedostajalo nam je tri glasa, i sad znamo gdje su oni i to ćemo da dobijemo 2017. godine. Proces je jednosmjerna ulica i Kosovo će postati članica UN-a, a činjenica je da će Kosovo priznati i Srbija jer će u nekom trenutku imati da bira dvije opcije, ili EU, uz jasne granice šta je Srbija, ili bez Evrope sa nekim zastarjelim idejama. Do tog momenta ćemo ići dva koraka naprijed, jedan nazad. Na kraju će Srbija i biti uslovljena priznanjem Kosova”, tvrdi zamjenik ministra kosovske diplomatije.
U kosovskoj diplomatiji trenutno radi pet pripadnika manjinskih naroda, što u Prištini što u ambasadama. Selimi je najavio da će prema planu novog sekretara ministarstva taj broj biti povećan za četiri nove pozicije u narednih šest mjeseci.
"Nije baš da puno manjinskih zajednica voli da radi u kosovskoj diplomatiji jer naprimjer ako je neko iz srpske zajednice on mora da lobira za nezavisno Kosovo u glavnim gradovima svijeta, a zbog toga bi bio mogao da trpi pretiske od svoje zajednice. U diplomatiji se ipak vodi neka vrsta rata pa je lakše da se neko zbog toga prozove izdajnikom, ali ipak, mi moramo da tražimo najbolje ljude za najbolje pozicije bez obzira da li su oni Kinezi, Albanci ili Srbi”, kazao je Selimi.
Ministar inostranih poslova Kosova Sebastian Kurz boraviće danas na Kosovu, a u razgovorima sa kosovskim zvaničnicima dotaći će se i teme migrantske krize.
"Migranti su tema za cijelu Evropu i na Kosovu će se o tome pričati iako mi nismo bili na „balkanskoj ruti“. Ali sada, zemlje u okruženju grade bodljikave žice pa je strah da će doći do novih ruta. Izbjeglički centri na Kosovu su spremni, tako da ukoliko dođe do toga da ispoštujemo i mi neku kvotu, svakako ćemo dati doprinos. Mi smo razgovarali sa austrijskom ambasadom o tačkama o kojima ćemo razgovarati sa Kurzom, ali ovo pitanje neće biti u fokusu današnje posjete ministra spoljnih poslova Austrije, više će se razgovarati o situaciji na Kosovu“, zaključio je Petrit Selimi.
