Poslanici opozicionih partija na Kosovu izjasnili su se da su protiv osnivanja Specijalnog suda za ratne zločine, a sada su pod znakom pitanja i glasovi poslanika iz vladajućih partija, Demokratskog saveza i Demokratske partije Kosova. Da bi se usvojile ustavne promjene koje su potrebne za osnivanje ovog suda, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno 81 glas u Skupštini.
Kosovska opozicija smatra da je osnivanje ovog suda loše po Kosovo, dok rukovodioci institucija to obrazlažu zahtjevima i povećanim pritiscima iz međunarodne zajednice. Izrada zakonodavstva u vezi ovog pitanja odvija se preko pregovora sa EU koje vodi zajednička grupa predstavnika iz vlade, predsjedništva i kosovskog pravosuđa.
Iz Pokreta Samoopredjeljenje ove nedjelje su rekli da će eventualnim formiranjem ovog suda Kosovo dalje izgubiti na suverenitetu, jer ga smatraju paralelnim pravosuđem.
"Ovim procesom ne ostaje ništa od vladavine prava u jednoj nezavisnoj republici“, izjavila je Albulena Haxhiu, poslanica ovog pokreta.
Protiv su se izjasnili i poslanici Alijanse za budućnost Kosova, navodeći da nacrt zakona o osnivanju Suda je "najgora stvar koja se može desiti Kosovu“.
"Republika Kosovo i predstavnici građana ne smiju da usvoje jedan takav zakon koji predviđa ne samo optužbe za pojedince, već i za borbu UÇK-a... Na Kosovu se desio genocid, ali to je počinila Srbija, dok ovaj nacrt zakona tvrdi suprotno“, kazala je Donika Kadaj-Bujupi, šefica poslaničke grupe Alijanse.
Na sjednici Skupštine u četvrtak, poslanici opozicije, ali i vladajućih partija uputili su kritike Vladi i predsjednici Kosova zbog nedostatka transparentnosti u procesu osnivanja Specijalnog suda za ratne zločine.
I poslanici Demokratskog saveza Kosova, koji je u vladajućoj koaliciji, dovode u pitanje njihov glas za formiranje ovog suda. Vjosa Osmani iz ove partije iznela je zahtjev da se Skupština informiše o ovom pitanju, jer glasovi poslanika nisu sigurni sve dok se ne bude znalo da li će se i politička ubistva koja su se desila nakon rata na Kosovu tretirati u ovom sudu, koja su se, kako LDK tvrdi, desila protiv poznatih ličnosti iz ove partije.
"Na osnovu onoga što znamo iz medija jeste da u nadležnosti ovog suda neće biti uključena poslijeratna ubistva. S druge strane, u izvještaju Clinta Williamsona govori se o ovim ubistvima. Specijalni sud ne treba da se bavi selektivnom pravdom, već treba da se bavi cijelim ovim izvještajem“, kazala je ona.
I poslanik Adem Salihaj, takođe iz LDK-a, naveo je da je on sam bio predmet pokušaja političkog atentata, ali ovim slučajem niko se nije bavio. Po njemu, Specijalni sud se formira upravo zato što domaći organi nemaju smjelosti da tretiraju takve slučajeve.
"Zašto se formira Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu? Zato što na Kosovu ne postoje sudovi koji smiju da se bave tim zločinima“, kazao je on.
Na ovo je odgovorio i sam čelnik LDK-a, premijer Kosova Isa Mustafa. On je obećao da će se Skupština informisati na vrijeme o sadržaju i procedurama oko osnivanja suda, te da radna grupa sa Kosova radi ne samo na zakonu o specijalnom sudu, već i na utvrđivanju ustavnih amandmana.
"Postoji i koordinaciono tijelo u kojem je predsjednica, predsjednik Skupštine, ja kao premijer i jedan od ministara. Sada se radi na tekstu Ustava koji treba da se izmjeni i koji će doći u Skupštinu kao prijedlog, i poslanici će imati uvid u to jer niko drugi ne odlučuje o tome osim njih samih. Radi se na zakonu o Specijalnom sudu i na njegovom statutu. Sve te dokumente ćete imati", poručio je Mustafa.
Ministar spoljnih poslova Hashim Thaçi izjavio je u petak da je Skupština Kosova jednom već podržala formiranje Specijalnog suda, koji je, kako je rekao, nepotreban za Kosovo, ali to se radi zbog produbljivanja partnerstva sa međunarodnom zajednicom.
"Kosovo nema šta da sakrije. Vjeruje pravosudnom sistemu... Sve nejasnoće oko ovoga treba da se uklone jednom zauvijek. U takvim trenucima velike državne odgovornosti, tako ozbiljna pitanja niko ne treba da personalizuje ili da vodi kampanju radi političkih poena, koje neće dobiti. Pozivam sve da odustanu od svojih ličnih, grupnih i partijskih interesa i pređu na interese budućnosti Kosova i na produbljivanje partnerstva sa međunarodnom zajednicom“, kazao je Thaçi.
Ministar pravde Hajredin Kuçi prošle nedjelje je pred parlamentarnim Odborom za zakonodavstvo objasnio nacrt zakona o procesu osnivanja Specijanog suda. On je kazao da će Specijalni sud za ratne zločine biti u Holandiji, iako još uvijek nema sporazuma o tome. On je dodao da je dokument izradila Evropska komisija i da će se stavovi usaglasiti.
U međuvremenu, Srpska lista koja inače od smjene Aleksandra Jablanovića bojkotuje rad Skupštine i ostalih institucija, putem saopštenja je pozvala na donošenje zakona o Specijalnom sudu.
Skupština Kosova je aprila 2014. izglasala nacrt zakona o ratifikaciji međunarodnog sporazuma između Kosova i EU o misiji EU za vladavinu zakona, a kojim se predviđa formiranje specijalnog suda za ratne zločine koji bi procesuirao navode iz istrage o trgovini ljudskim organima iz izvještaja Dicka Martyja.
