Kosovskoj političkoj sceni potrebni su novi ljudi ili novi izbori. Potrebni su političari koji neće dozvoliti da se zakoni ne poštuju, da Ustavni sud bude pod kontrolom i diktatom jedne partije, glasovi građana kradu, obećanja ne ostvaruju, da cvijeta korupcija i organizovani kriminal. Potrebni su ljudi u čijim će glavama biti budućnost građana, neophodnost saradnje, koji će ostavljati prošlost iza sebe i stvoriti bolje uslove za evropske integracije.
Prošle nedjelje, poslije skoro šest mjeseci političke blokade, kaosa, bespotrebno izgubljenog vremena zbog ambicije i apetita pojedinih lidera da dobiju vlast, na sastanku kod predsjednice Republike Kosova Atifite Jahjaga gdje je učestvovala i ambasadorka SAD u Prištini Tracey Ann Jacobson, kosovski premijer u odlasku i lider Demokratske Partije Kosova (PDK) Hashim Thaçi sastao sa sa jednim od svojih najvećih protivnika, liderom Demokratskog Saveza Kosova (LDK) Isom Mustafa. Sastanak je rezultirao načelnim saglašavanjem o formiranju buduće vladajuće koalicije. Lideri dvije najveće albanske partije na Kosovu saglasili su se u načelu da formiraju međupartijsku koaliciju u skladu sa Ustavom i odlukama Ustavnog suda kako bi brže okončali izgradnju kosovskih institucija u kojima će, kako se očekuje, biti uključeni i predstavnici manjinskih zajednica.
Koalicija je zbog pritiska međunarodne zajednice, ali i zbog razvoja posljednjih događaja unutar postizbornog Bloka VLAN (LDK-AAK-Nisma i pokret Samoopredeljenje) koji se raspao pošto je odustao od pozicije predsjednika Skupštine Kosova, koja po odluci Ustavnog suda Kosova pripada PDK. Unutar Bloka došlo je do previranja oko pozicije kandidata za premijera. Lider LDK Isa Mustafa je ostao bez dogovorene pozicije predsjednika Skupštine, pa je njegova partija tražila da se sporazum promjeni i da kandidat Bloka za premijera umjesto Ramusha Haradinaja (AAK) bude Isa Mustafa, kao lider najveće partije unutar Bloka, što je Haradinaj odbio. Raspadu Bloka doprinijela je i činjenica da je lider PDK Hashim Thaçi uspio na nedemokratski način i putem kontrole Ustavnog suda da onemogući demokratsku promjenu vlasti. S druge strane, lideri Bloka VLAN nisu bili u stanju da nađu rješenje za izlazak iz nastale situacije. Izgleda da je važan momenat za postizanje dogovora o koaliciji bio i pristanak PDK da na čelu Vlade bude predstavnik LDK. Lider ove Partije Isa Mustafa više od pet mjeseci obećavao je da neće ulaziti u koaliciju sa PDK, međutim, to ga nije spriječio da napusti Blok VLAN i postigne dogovor sa PDK-om Hashima Thaçija. Predsjednik LDK Isa Mustafa je izjavio da će njegova Partija učestvovati u budućoj Vladi samo pod uslovom da premijersko mjesto pripadne LDK i da neće prihvatiti nikakvu drugu varijantu. Međutim, još uvijek nije precizirano ko će biti budući premijer Kosova. Sada se očekuje da koalicioni partneri sačine zajednički program djelovanja, da se nastavi konstitutivna sjednice Skupštine Kosova, izabere predsjednik parlamenta iz redova PDK-a i 5 potpredsjednika i da se od Skupštine zatraže glasovi za izgradnju novih institucija Republike Kosovo, čime bi se okončala ova faza kosovske političke krize.
Formiranje većinske koalicije između dvije najveće albanske partije izgleda kao realna opcija pošto su ove partije na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim 8. juna ove godine, dobile najveći broj glasova, PDK je osvojila 30,72 a LDK 25,72 odsto glasova. Velika koalicija PDK-LDK zajedno imaće 67 poslanika, a mogu računati i na poslanike manjinskih zajednica koji imaju 20 rezervisanih mjesta u Skupštini, što znači da će moći donositi bitne odluke bez glasova poslanika iz opozicije.
Dok partneri potpisnici sporazuma u koaliciji izražavaju uvjerenje da će u narednom mandatu uspješno upravljati zemljom, lideri Bloka VLAN oštro kritikuju naglu promjenu stava doskorašnjeg partnera LDK-a. Postignuti sporazum komentarišu kao loš i naglašavaju da će nanijeti neprocjenjivu štetu za Kosovo. Upućuju oštre kritike u vezi poteza Ise Mustafe i LDK-a koji je napustio Blok VLAN i postigao dogovor sa PDK-om.
Lider AAK-a Ramush Haradinaj koji je bio predložen za premijera, ocjenio je da je sporazum o formiranju nove vlade između PDK-a i LDK-a "loš za Kosovo jer znači povratak unazad" i da će to dovesti do daljeg nazadovanja Kosova. Prema njegovoj ocjeni, takva koalicija će opet propasti, a koraci unazad će mnogo koštati Kosovo. Haradinaj zaključuje da će “Ovakav način izgradnje institucija produbiti zarobljenost države kriminalom i korupcijom, gušenjem demokratije, civilnog društva i medija, kroz manipulaciju njima”.
Lider Pokreta Vetëvendosje, Albin Kurti, koaliciju PDK-LDK je ocjenio štetnijom od petomjesečne političke krize u kojoj se Kosovo našlo nakon parlamentarnih izbora.
”Kolaboracionizam Isa Mustafe sa PDK-om učiniće korumpirane bogatijim, kriminalce još zaštićenijem, siromašne još jadnijim, srednju klasu siromašnijom, SHIK (Informativna Služba Kosova) još snažnijim, Mitrovicu još podjeljenijom i Srbiju još prisutnijom”. Kurti naglašava da tokom pet mjeseci, niko od 63 poslanika koji su formirali parlamentarnu većinu, nije se plašio niti je mogao biti potkupljen od PDK-a, ali ne i lider LDK-a ”koji se prodao Hashimu Thaçiju. Da postigne autogol iz jedanaesterca mogao je samo čovjek talentovan za slabosti kao Isa Mustafa”, kazao je Kurti.
Predstavnici Srpske liste pozdravili su dogovor između PDK-a i LDK-a o formiranju kosovske Vlade i najavili podršku u parlamentu. Za njih je ovakva vlada prihvatljiva kao i svaka druga u kojoj nije Samoopredjeljenje i koja prihvata njihove zahtjeve.
Nova Vlada, koja će se formirati, obezbjediće stabilnost, imaće potreban broj glasova za donošenje odluka i to je važno za međunarodnu zajednicu, naročito za sprovođenje njihove strategije o nastavku razgovora između Beograda i Prištine i osnivanje Specijalnog suda za ratne zločine.
Međutim, poslije svih zbivanja koji su u posljednje vrijeme karakterisali politički život, postignuti dogovor između PDK-a i LDK-a predstavlja drastičnu promjenu političke scene Kosova. Koalicija je napravljena da bi se marginalizovala odgovornost za loše stanje na Kosovu gdje cvjeta korupcija, organizovani kriminal, nepotizam, gdje vlada siromaštvo i nemaština i manipuliše tenderima i ne poštuje zakon, gdje se 40% eletrične energije gubi i gdje nema novih radnih mjesta, zbog čega hiljade mladih masovno napuštaju zemlju. Koalicija je neprirodna, čudna i štetna i zbog ideoloških i programskih razlika između partnera. Zbog postignutog dogovora sve su glasniji nezadovoljnici u redovima obje partije i to nezadovoljstvo je u porastu.
Mnogi građani Kosova su razočarani, beznadežni, izgubili su i ono malo nade da će doći do pozitivnih promjena. Naročito iz razloga što postignuti dogovor omogućava onima koji su pali na političkom i moralnom ispitu, i koji zaslužuju svaku kritiku, da i dalje vladaju služeći se lažima, praznim obećanjima, prevarama, manipulacijama samo da bi grabili političke funkcije za ostvarivanje ličnih i klanovskih interesa. Zato nema mjesta optimizmu i vjeri u održivost buduće vlade i okončanje političke krize.
Većina predstavnika obje partije u budućem vladinom kabinetu imaće problema sa nedostatkom autoriteta i kredibiliteta. Bili su neodgovorni i nisu imali dovoljno političkog morala. Institucije se ne mogu formirati sa korumpiranim ljudima, sa onima koji se bogate otimanjem i koji u svakodnevnom životu stvaraju razdore, nezadovoljstva, poteškoće i koji više od pet mjeseci nisu mogli da formiraju institucije. Zbog toga njihova Vlada teško može istjerati mandat do kraja, ali i zbog najava mogućnosti da se Hashim Thaçi suoči sa pravdom u Međunarodnom sudu za ratne zločine.
Kosovskoj političkoj sceni potrebni su novi ljudi ili novi izbori. Potrebni su političari koji neće dozvoliti da se zakoni ne poštuju, da Ustavni sud bude pod kontrolom i diktatom jedne partije, glasovi građana kradu, obećanja ne ostvaruju, da cvijeta korupcija i organizovani kriminal. Potrebni su ljudi u čijim će glavama biti budućnost građana, neophodnost saradnje, koji će ostavljati prošlost iza sebe i stvoriti bolje uslove za evropske integracije.
