Nijedan srpski političar neće javno priznati

"Pošto Srbija u narednih pet godina neće ući u EU, svi znaju da bi sad bilo kontraproduktivno da javno kažu da će Srbija morati da prizna Kosovo. Ali, to političarima iz Srbije govore i oni to znaju", rekao je sinoć na predavanju u Mitrovici dopisnik "Koha Ditore" iz Brisela Augustin Palokaj.

"Nijedan srpski političar vam neće reći da Srbija mora priznati Kosovo da bi ušla u EU. Ali, ja nisam sreo nijednog evropskog političara koji privatno to ne kaže. Oni ne žele stvoriti dodatne probleme Evropskoj uniji proširenjem, žele ih riješavati. Imaju već problem Kipra koji ne kontroliše čitavu svoju teritoriju i Brisel ne želi da se to ponovi. Zato su izašli sa formulacijom koja je prilično jasna, ali se može formalno reći kako to ne znači da Srbija mora priznati Kosovo. U pregovaračkom okviru EU sa Srbijom kaže se da se mora postići 'sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Kosovom'", naveo je Palokaj.

"Prvi prijedlog je bio 'potpuna normalizacija', ali su onda Englezi reagovali i rekli da je 'potpuna' prejaka riječ, jer unutar EU ima država koje nemaju baš potpuno normalne odnose između sebe. Odnosi između Španije i Velike Britanije nisu potpuno normalni, jer se ne slažu oko Gibraltara. Belgija i Holandija se 180 godina spore oko granice i toga kojoj od država pripada jedno selo na granici koja, faktički, ne postoji", podsjetio je Augustin Palokaj.

"Sveobuhvatna normalizacija odnosa se mora postići kroz pravno obavezujući dokument. To se sada može interpretirati kao zahtjev za priznanjem, a može se reći i da se to ne traži. To je tako iz političkih razloga. Oni kažu da se mora osigurati da članstvo Srbije u EU ne znači da Kosovo tamo ne može nikada ući. Ako Srbija insistira da nikada neće priznati Kosovo, a uđe u EU, Kosovo nikada neće dobiti status kandidata", rekao je Palokaj, navodeći da za trenutno stanje postoji još razloga.

"U ovom trenutku, ni pet država članica EU ne priznaje Kosovo, pa nije ni fer tražiti od Srbije da ga ona prizna. Španija je najglasnija kada je nepriznavanje Kosova u pitanju, donekle se protivi i Kipar, mada Kipar nema nekog uticaja. Ostale tri države, Grčka, Rumunija i Slovačka, vrlo su tihe po ovom pitanju i na razne načine sarađuju sa Kosovom. Španija ima svoje probleme zbog kojih se drži nepriznavanja, a to su Katalonija, Baskija i Gibraltar. Od 5 pomenutih zemlja članica EU, Španija vjerovatno ima najmanje veza sa Srbijom ili Kosovom, ona svoj stav ne zasniva na ljubavi prema Srbiji", smatra Palokaj.

On kaže da Srbija i Kosovo nemaju međusobne tehničke probleme, sve dok se oni posmatraju van političkog konteksta. Govoreći o dijalogu koji u Briselu uz posredstvo EU vode kosovska i srpska delegacija, Palokaj je rekao da svi učesnici doprinose tome da on bude netransparentan i da su mediji u regionu o svim rundama dijaloga izvještavali mnogo bolje nego što se to, u datim uslovima, moglo očekivati, prenosi "Radiokim".

"Mi možemo slobodno reći da je cilj EU ne da olakša život srpskim i albanskim građanima, već srpskim i albanskim političarima. Izjave nakon rundi pregovora su vrlo često dijametralno suprotne, a EU ne želi da kaže šta je zapravo dogovoreno. Kroz cio taj dijalog nas prati netransparentnost. Moram priznati da je srpski ministar Dačić malo pričljiviji i iz njegovih izjava možete dosta toga naslutiti. Iako će vam u Briselu reći da su oni tamo uspjeli da spriječe treći svjetski rat, Dačić je priznao da nisu uspeli da riješe ni sudbinu jedne trafostanice na sjeveru", kazao je Palokaj.

"O dijalogu se stvara mit koji se vrlo često ne reflektuje na terenu. Evropska unija podržava pristup po kome svako može iznijeti sopstveno viđenje dijaloga. Kažu mi u Briselu da kada bi oni rekli svoj stav, da bi jedna od delegacija odustala od razgovora", naveo je Palokaj.

Predavanje Augustina Palokaja na temu "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Republike Srbije, poglavlje 35 - normalizacija odnosa sa Kosovom" u prostorijama EU Info centra u sjevernom dijelu Mitrovice organizovano je u okviru Škole evropskih integracija, uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).

Ko je Augustin Paljokaj

Palokaj radi kao politički novinar u Briselu od 1998. godine. Dopisnik je prištinskog dnevnog lista Koha Ditore i KTV-a. Dopisnik je i hrvatskog Jutarnjeg lista koji pripada medijskoj grupi WAZ, pa se njegovi članci objavljuju i u Njemačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji. Uglavnom se bavi spoljnom politikom EU i pitanjima bezbjednosti, proširenja i odnosa između zemalja EU i jugoistočne Evrope. Radio je dvije godine kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dobio je nagradu za novinara godine na Kosovu 2002, a u Hrvatskoj je nagrađen kao najbolji novinar u štampanim medijima 2006. godine.