Kosovski mediji nisu demokratski i slobodnii jer trpe političke i ekonomske pritiske složili su se učesnici debate u Medija centru u Čaglavici.
“Sloboda medija je osnov svake demokratije”, započela je svoje izlaganje novinarka Violeta Oroshi, koja je istakla da mediji na Kosovu nisu dovoljno demokratski jer se nalaze u lošem ekonomskom položaju”
“Ne kažem da svi medji moraju da izvještavaju isto, da budu svi kritični, onda više neće postojati potreba da mediji postoje. Uvijek će postojati i jedni i drugi, ali je bitno da mediji iskoriste svoju mogućnost, svoju moć, koju do sada nisu iskoristili, a to je da oblikuju to kritičko mišljenje. Kritičko - nije bitno da li pozitivni ili negativno”, kaže Oroshi.
Željko Tvrdišić glavni i odgovorni urednik radija Kontakt plus iz Mitrovice je na debati istakao da je profesija novinarstva na Kosovu razjedinjena i da se novinari sve više bave propagandom, kao razlog za to izdvaja ekonomsko stanje u kojem se mediji nalaze.
“Mediji su jednostavno siromašni, podložni su pritiscima, uključujući naravno i političke pritiske. Postoji nešto što se zove malo tržište, a veliki broj medija što je opet pokazatelj da je situacija u kojoj se nalaze mediji na Kosovu nezavidna. Novinari se sve više bave propagandom, a jedan od problema je i neadekvatna zaštićenost novinara na Kosovu”, kaže Tvrdišić.
Novinar Živojin Rakočević, kaže da se srpski mediji na Kosovu nalaze u dva kruga geta i da najveću ulogu igraju političari koji imaju moć da kontrolišu novac koji dolazi do medija.
“Prvi krug je etnički princip i sistemsko onemogućavanje njihovog rada od strane kosovskih institucija. Drugi princip je krug geto atmosfere, geto uticaja, geto političara koji znaju koliko kašika u kući imate i šta vam nedostaje, kako bi mogli da vam pomognu, gdje će da vas onemoguće i gdje da budete drugačiji”, ističe Rakočević.
Jelena Petković, novinarka iz Beograda naglašava da se u Srbiji ne izvještava mnogo o stvarnom životu Srba na Kosovu. Vijesti koje dolaze sa Kosova dijele se u dvije svere, izjave o visokoj politici i incidenti.
“Stvaran život, život koji se dešava na Kosovu je van fokusa medija. Beogradske agencije su ove godine emitovale 120 vijesti u kojima se spominje ime Hashima Thaçija, riječ imovina spominje se tek u 30 vijesti, a kada je riječ o problemu naplate osiguranja, 6 ili 7 vijesti”, naglašava Petkovićeva.
Zekerija Shabani, predsjednik društva novinara Kosova složio se sa kolegama iz srpske zajednice da novinari na Kosovu rade pod pritiskom i u neadekvatnim uslovima.
“Novinari rade u teškim uslovima, rade pod prijetnjama, ucjenama. Vjerujem da iste probleme imaju i naše kolege iz ostalih zajednica. Radimo u istim uslovima i sloboda medija nije na zadovoljavajućem nivou. Govorim iz ličnog primjera, u našem udruženju od maja mjeseca ima više od dvadeset prijava prijetnji, što je zabrinjavajuće”, kaže Shabani.
Debatu na temu ”Sloboda medija i sloboda izražavanja” organizovali su Medija Centar Čaglavica i Američka ambasada na Kosovu.
“Ne kažem da svi medji moraju da izvještavaju isto, da budu svi kritični, onda više neće postojati potreba da mediji postoje. Uvijek će postojati i jedni i drugi, ali je bitno da mediji iskoriste svoju mogućnost, svoju moć, koju do sada nisu iskoristili, a to je da oblikuju to kritičko mišljenje. Kritičko - nije bitno da li pozitivni ili negativno”, kaže Oroshi.
Željko Tvrdišić glavni i odgovorni urednik radija Kontakt plus iz Mitrovice je na debati istakao da je profesija novinarstva na Kosovu razjedinjena i da se novinari sve više bave propagandom, kao razlog za to izdvaja ekonomsko stanje u kojem se mediji nalaze.
“Mediji su jednostavno siromašni, podložni su pritiscima, uključujući naravno i političke pritiske. Postoji nešto što se zove malo tržište, a veliki broj medija što je opet pokazatelj da je situacija u kojoj se nalaze mediji na Kosovu nezavidna. Novinari se sve više bave propagandom, a jedan od problema je i neadekvatna zaštićenost novinara na Kosovu”, kaže Tvrdišić.
Novinar Živojin Rakočević, kaže da se srpski mediji na Kosovu nalaze u dva kruga geta i da najveću ulogu igraju političari koji imaju moć da kontrolišu novac koji dolazi do medija.
“Prvi krug je etnički princip i sistemsko onemogućavanje njihovog rada od strane kosovskih institucija. Drugi princip je krug geto atmosfere, geto uticaja, geto političara koji znaju koliko kašika u kući imate i šta vam nedostaje, kako bi mogli da vam pomognu, gdje će da vas onemoguće i gdje da budete drugačiji”, ističe Rakočević.
Jelena Petković, novinarka iz Beograda naglašava da se u Srbiji ne izvještava mnogo o stvarnom životu Srba na Kosovu. Vijesti koje dolaze sa Kosova dijele se u dvije svere, izjave o visokoj politici i incidenti.
“Stvaran život, život koji se dešava na Kosovu je van fokusa medija. Beogradske agencije su ove godine emitovale 120 vijesti u kojima se spominje ime Hashima Thaçija, riječ imovina spominje se tek u 30 vijesti, a kada je riječ o problemu naplate osiguranja, 6 ili 7 vijesti”, naglašava Petkovićeva.
Zekerija Shabani, predsjednik društva novinara Kosova složio se sa kolegama iz srpske zajednice da novinari na Kosovu rade pod pritiskom i u neadekvatnim uslovima.
“Novinari rade u teškim uslovima, rade pod prijetnjama, ucjenama. Vjerujem da iste probleme imaju i naše kolege iz ostalih zajednica. Radimo u istim uslovima i sloboda medija nije na zadovoljavajućem nivou. Govorim iz ličnog primjera, u našem udruženju od maja mjeseca ima više od dvadeset prijava prijetnji, što je zabrinjavajuće”, kaže Shabani.
Debatu na temu ”Sloboda medija i sloboda izražavanja” organizovali su Medija Centar Čaglavica i Američka ambasada na Kosovu.
