Stav Srpske preloman za krizu na Kosovu?

Zastoj u formiranju institucija, tačnije u izboru vodećih ljudi kosovske skupštine, mogla bi da odluči poslanička lista Srpske, prenosi prištinska "Tribuna".

Lista Srpska bi, naime mogla u trenutnoj političkoj krizi da bude odlučujući faktor, a politički analitičar Artan Muhaxheri čak tvrdi da su njene pozicije praktično ojačale obje strane u borbi za vodeća skupštinska mjesta - PDK s jedne i koalicija LDK-AAK-Inicijativa.

Ukoliko, naime, Demokratska partija Hashima Thaçija, ali ni koalicija Demokratskog saveza, Alijanse za budućnost i Inicijativa Kosova ne mogu da obezbjede 61 poslanika bez Liste Srpske, onda će uticaj te liste da bude deset puta jači, poručuju analitičari i tvrde da će u tom slučaju politički subjekt koga je osnovao Beograd imati odlučujuću ulogu u formiranju kosovskih istitucija, prenosi "Tribuna".

Poziciju Srpske ojačali su sami albanski političari, smatra analitičar Artan Muhaxheri.

"Kad je riječ o ulozi manjina u političkom čvoru koji je stvoren, smatram da neznanje albanskih političara da realizuju normalnu politiku učinilo da manjine postaju glavni faktor izgradnje institucija. To može biti problematično jer znamo da posebno srpska manjina nema autonomiju u odlučiavanju i da se sve odluke donose u Beogradu", ocjenjuje Muhaxheri, koji iz toga zaključuje da bi se moglo desiti da kosovska vlada na indirektan način bude zavisna od odluke Beograda.

Muhaxheri za Tribunu komentariše i da je do takve nezaslužene pozicije manjina, a s obzirom na njihovu brojnost, došlo dobrim dijelom zaslugom međunarodnog faktora, ali tvrdi da je u mnogo boljem položaju Srpske doprinijela podjela u dva bloka Albanaca, dok uključivanje Srba u vladu priznaje kao ustavnu kategoriju.

"Sada je u rukama albanskih političkih partija koje predstavljaju apsolutnu većinu u Skupštini da odluče tako da imamo stabilnu vladu koja ne zavisi ne samo od liste Srpska, nego nijedne političke partije koja zahvaljujući matematičkim mjerilima čini da zavisi", rekao je za Tribunu Albert Krasniqi iz instituta "Kipred".

On je dodao da bi zavisnost od liste Srpska učinila da nekoliko zakona ne bude izglasano, kao što je zakon o vojsci Kosova, ali i da budu poništene privatizacije u opštinama sa srpskom većinom.

U međuvremenu potpredsjednik PDK Adem Grabovci za dnevnik "Epoka e Re" izjavljuje da njegova partija i dalje nema kandidata za predsjednika Skupštine, čime nagovještava da će izbor ličnosti za tu funkciju zavisiti od kunsultacija sa ostalim političkim subjektima, koje najavljuje vrlo brzo.

Istovremeno visoki zvaničnik PDK Xhavit Haliti potvrdio je za RTK, a prenosi list "Zëri", susrete s predstavnicima LDKK kako bi razotkrili mogućnost koalicije.

Kako je rekao Haliti, raspravlja se o mogućim formama saradnje, mada je u istom prilogu RTK visoki zvaničnik LDK Lutfi Haziri kategorički negirao izjavu Halitija, rekavši da je LDK u koaliciji sa AAK i Inicijativom za Kosovo i da povratka nema.

"Ako PDK želi da šalje poziv, ne može da šalje LDK-u nego cijeloj koaliciji LDK-AAK-Inicijativa jer mi tako djelujemo. Ne može više da ima individualnih poziva ili određenoj grupi, nego ima poziva koalicije", bio je izričit Haziri.

Haliti opet, s druge strane, izjavljuje za "Zëri" da u politici nikad ne treba reći izričito "NE".