Milioneri u najsiromašnijim zemljama

Kosovski analitičari ocjenjuju da je Konferencija u Berlinu 'legitimisala' neke od lidera regiona kao odgovorne za stanje koje postoji u njihovoj zemlji, jer "Njemačka dobro zna da su svi ovi lideri milioneri i najbogatije osobe u najsiromašnijim zemljama Zapadnog Balkana“.

Kosovo je na Konferenciji o Zapadnom Balkanu u Berlinu bilo predstavljeno ravnopravno uz ostale zemlje regiona, a u delegaciji su pored odlazećeg premijera Hashima Thaçija, bili i ministri spoljnih poslova i finansija Enver Hoxhaj i Besim Beqaj.
Kosovski premijer je nakon konferencije u intervjuu za Kosovski javni servis izjavio da je kosovska strana predstavila brojne projekte. Potvrđeno je da će Kosovo nastaviti sa izgradnjom autoputa koji povezuje Tiranu i Prištinu, te da će on sada biti produžen i do Niša, što je, kako je rekao Thaçi, zajednički projekat sa Srbijom.
Thaçi je takođe kazao da je predstavljena i ideja izgradnje pruge koja će povezati Kosovo sa Crnom Gorom i Albanijom. Premijer je dodao da je za sve to potrebna pomoć Evropske komisije, jer je nemoguće da se finansiranje obezbjedi iz kosovskog budžeta.
Na bilateralnom sastanku sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, Thaçi je kazao da je postignuta saglasnost da se dijalog nastavi, kao i da se nastavi sa implementacijom Briselskog sporazuma, a što bi otvorilo put ka postizanju mirovnog sporazuma između Kosova i Srbije.
Dobar poznavalac evropskih integracija na Kosovu Shenoll Muharremi u izjavi za RSE kaže da je dobar signal da su se lideri regiona sastali, te da je Kosovo bilo predstavljeno dobro na ovoj konferenciji. Međutim, samo to kao događaj nije dovoljno, ocjenjuje ovaj analitičar. Pomenut je četvorogodišnji vremenski okvir, te godišnji sastanci na kojima će se razgovarati o napretku, ali za Muharremija su projekti o kojima je Kosovo govorilo veoma čudni.
"Evropska unija neće finansirati te puteve g. Thaçija. Po mom mišljenju, Njemačka je okupila Zapadni Balkan, ne samo da osigura njihovu evropsku budućnost, već da traži i tržište za investicije njemačkih kompanija. A kako bi Kosovo bilo atraktivno za njemačke biznise, treba mnogo više rada, od borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, funkcionalnog pravosuđa, do investicija u radnoj snazi na Kosovu koja nije dovoljno konkurentna u poređenju sa zemljama regiona. Većina nezaposlenih nemaju nikakve vještine nekog profesionalnog zanata. Po mom mišljenju, iako je ovo politički gledano dobar događaj, praktično, projekti Kosova su bili offside projekti koje neće finansirati EU ili Njemačka. Njemačka je tražila tržište za svoje biznise, a lideri su tražili autoputeve“, kaže Muharremi.
On dodaje da sve ove preporuke evropskih lidera o borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, o razvoju privatnog sektora i slično, prisutne su već godinama, ali da se ništa ne menja. Kosovo i zemlje u okruženju trebaju se posvetiti stvaranju sigurnog ambijenta za investitore, a prije traženja podrške za određene projekte.
"Sama agenda sastanka je bila o dobroj vladavini, o ekonomskom razvoju i borbi protiv korupcije. Šta ovo znači – znači da u regionu još uvijek ima korupcije i loše vladavine“, navodi Muharremi.
Za analitičara Shpenda Kursanija berlinska konferencija dokaz je zabrinutosti Njemačke i EU zbog organizovanog kriminala i korupcije na Balkanu.
"Na konferenciji je uočen interes EU da zemlje regiona postanu dio Unije, ali, jasno je rečeno da se bez iskorjenjivanja korupcije i organizovanog kriminala, članstvo u EU može zaboraviti“, kazao je Kursani.
Po njegovim riječima, ova konferencija je "legitimisala" neke od lidera regiona kao odgovorne za stanje koje postoji u njihovim zemljama.
"Njemačkoj je jasno da su svi ovi lideri milioneri i najbogatije osobe u najsiromašnijim zemljama Zapadnog Balkana", kaže Kursani.