Na adresu jedne aktivistkinje za ženska prava, upućena je prijetnja da zatvori usta ili će u protivnom "dobiti" metak, akt koji aktivistkinja Igballe Rogova, u izjavi za portal "Telegrafi" kvalificira kao pokušaj zatvaranja usta onima koji žele da istjeraju na vidjelo neke od izazova žena. Mreža Grupe žena Kosova je izrazila duboku zabrinutost zbog činjenice spram prijetnji koje su upućene Nazlie Bale, aktivistkinji za ljudska prava.
"Jučer, u poslijepodnevnim satima, Nazlije Bala je prijećeno smrću. Anonimna prijetnja je došla putem pisma koje je ostavljeno na vratima njenog stanja, gdje piše: 'Molimo te nemoj da braniš sramotu jer te očekuje metak'. prijetnja je direktno vezana s njenim pojavljivanjem u televizijskoj emisiji na RTK, 'U potrazi' (Në kërkim), gdje je ona branila amandman koji je predložen za Zakon za sve kategorije žrtava rata, kako bi mu se dodala i kategorija silovanih osoba", stoji u saopštenju Mreže Grupe žena Kosova, stoji dalje u tekstu objavljenom na portalu "Telegrafi".
"Što god bio motiv onih koji žele opstruirati nacrt, dajemo mu do znanja da neće imati uspjeha. Svi građani dobre volje su za Zakon. Ovaj Zakon osigurava brigu za ovu teško pogođenu kategodiju za vrijeme rata i štiti im dostojanstvo".
Rogova je ocjenila za portal "Telegrafi" kao "budalaštinu" većinu diskusija koje su se dogodile u Skupštini Kosova prošle sedmice, kada poslanici partija na vlasti nisu usvojili neke od prijedloga za zakonske izmjene vezane za silovane žene.
Liderka Mreže Grupe žena Kosova, Igballe Rogova je rekla da sve dok vlast gura ovaj problem da ne izaće na glasanje, onda moraju objasniti građanim zašto to ne rade.
"Te žene su čekale 14 godina na neku vrstu dostojanstva, koja bi došla sa najvećeg nivo vlasti. Ostavimo po strani što u Skupštini nije pokazana potreba za dostojanstvom, nego se ono potcjenjava. A to rade i žene poslanici, jer su one glasale protiv. One nisu vidjele za shodno problem silovanih žena, već su smatrale važnim ono što im partija kaže", rekla je Rogova.
No, članica Parlamentarne komisije za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, Flora Brovina je izjavila da poslanici koalicionih partija nisu protivnici izazova silovanih žena, već strahuju da će biti iskorišteno kao reklama u nekim određenim slučajevima.
"Ovim ženama, ako bi smo htjeli, mogli bi smo mnogo pomoći. Ali, ih možemo po drugi put povrijediti tako što činimo tako veliku buku. Znam da one ne žele da budu brojane kao silovane žene. Sada zakonom, one ulaze u raspon civilnih žrtava. I postoje mogućnosti da podzakonskim aktima se objasni kako će se to nadoknaditi a da se istovremeno ne zloupotrebljava Zakon", rekla je Flora Brovina, poslanica PDK-a i aktivist za ljudska prava.
Prema riječima Brovine, ova kategorija je također u okviru Zakona o ratnim vrijednostima, gdje kao civilne žrtve se označene i žene zlostavljane u ratu.
"Čak su i tada one ćutale i nije bilo žena koje su se javile kako bi dobile nadokandu", rekla je Brovina.
U međuvremenu, Igballe Rogova je rekla kada se glasalo protiv promjene zakona, poslanici pozicije nisu gledali da ne otvaraju rane silovanim ženama, već prosto ne žele imati više troškova u budžetu.
"Čak i u ovom slučaju ne smije se zaboraviti da je u Bosni bilo pet puta više silovanih žena nego na Kosovu, a samo 900 osoba dobijaju ovu beneficiju. Nije svrha dobiti, koliko je svrha dostojanstva. One dobijaju neku vrstu dostojanstva kroz ovu pravnu zaštitu", rekla je Rogova.
"Što god bio motiv onih koji žele opstruirati nacrt, dajemo mu do znanja da neće imati uspjeha. Svi građani dobre volje su za Zakon. Ovaj Zakon osigurava brigu za ovu teško pogođenu kategodiju za vrijeme rata i štiti im dostojanstvo".
Rogova je ocjenila za portal "Telegrafi" kao "budalaštinu" većinu diskusija koje su se dogodile u Skupštini Kosova prošle sedmice, kada poslanici partija na vlasti nisu usvojili neke od prijedloga za zakonske izmjene vezane za silovane žene.
Liderka Mreže Grupe žena Kosova, Igballe Rogova je rekla da sve dok vlast gura ovaj problem da ne izaće na glasanje, onda moraju objasniti građanim zašto to ne rade.
"Te žene su čekale 14 godina na neku vrstu dostojanstva, koja bi došla sa najvećeg nivo vlasti. Ostavimo po strani što u Skupštini nije pokazana potreba za dostojanstvom, nego se ono potcjenjava. A to rade i žene poslanici, jer su one glasale protiv. One nisu vidjele za shodno problem silovanih žena, već su smatrale važnim ono što im partija kaže", rekla je Rogova.
No, članica Parlamentarne komisije za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu, Flora Brovina je izjavila da poslanici koalicionih partija nisu protivnici izazova silovanih žena, već strahuju da će biti iskorišteno kao reklama u nekim određenim slučajevima.
"Ovim ženama, ako bi smo htjeli, mogli bi smo mnogo pomoći. Ali, ih možemo po drugi put povrijediti tako što činimo tako veliku buku. Znam da one ne žele da budu brojane kao silovane žene. Sada zakonom, one ulaze u raspon civilnih žrtava. I postoje mogućnosti da podzakonskim aktima se objasni kako će se to nadoknaditi a da se istovremeno ne zloupotrebljava Zakon", rekla je Flora Brovina, poslanica PDK-a i aktivist za ljudska prava.
Prema riječima Brovine, ova kategorija je također u okviru Zakona o ratnim vrijednostima, gdje kao civilne žrtve se označene i žene zlostavljane u ratu.
"Čak su i tada one ćutale i nije bilo žena koje su se javile kako bi dobile nadokandu", rekla je Brovina.
U međuvremenu, Igballe Rogova je rekla kada se glasalo protiv promjene zakona, poslanici pozicije nisu gledali da ne otvaraju rane silovanim ženama, već prosto ne žele imati više troškova u budžetu.
"Čak i u ovom slučaju ne smije se zaboraviti da je u Bosni bilo pet puta više silovanih žena nego na Kosovu, a samo 900 osoba dobijaju ovu beneficiju. Nije svrha dobiti, koliko je svrha dostojanstva. One dobijaju neku vrstu dostojanstva kroz ovu pravnu zaštitu", rekla je Rogova.
