Izborna reforma će biti dio glavne agende lidera političkih partija. Iako ne prihvataju da ima pritisaka od strane međunarodnog faktora o iznalaženju rješenja za ovo pitanje, oni su spomenuli zahtjev Evropske unije da se izborna reforma završi. U međuvremenu dva najveća politička subjekta, PDK i LDK nastavljaju da optužuju jedan drugog zbog blokade izborne reforme.
Tokom ove sedmice očekuje da predsjednik PDK-a, Hashim Thaçi pozove lidere najvećih političkih partija kako bi postigli napredak u izbornoj reformi.
Poslanik PDK-a, Halit Krasniqi koji je nekada bio i član Komisije za izborne reforme je izjavio da se u globalu zna da je LDK bila partija koja je blokirala reformu, prenosi Kosovapress.
Upitan da li ima pritiska od ostrane međunarodnog faktora na rješavanju ovog problema, Krasniqi je rekao da on nema takve informacije i da nije spreman govoriti u ime međunarodne zajednice, ali je dodao da bi trebalo doći do pritiska iznutra zbog razvoja samog procesa.
U međuvremenu, šef Parlamentarne grupe LDK-a, Ismet Beqiri, izrazio je nadu da uskoro može doći do postizanja saglasnosti o izbornoj reformi. No, on je još jednom optužio PDK zbog blokade.
A što se tiče pritisaka koji bi mogli doći izvana, Beqiri je rekao da ne bi želio intervenciju treće strane, ali ukoliko bi i bila onda bi se trebala usmjeriti na one koji blokiraju proces.
S druge strane, šef parlamentarne grupe AAK-a, Ardian Gjini je kazao da pitanje izborne reforme je preko potrebno Kosovu. On se nada da će na sastanku lidera političkih partija doći do postignuća oko tačaka, koje će omogućiti Skupštini da izvršava svoje poslove, kako bi država mogla ići na nove izbore. On ne priznaje da je bilo pritisaka od strane međunarodnog faktora, već ju je nazvao kao pomoć od strane Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
"Mislim da međunarodna zajednica ne može riješiti probleme na Kosovu te vrste. To su mnogi unutarnji politički problemi. Ali ja vjerujem da je međunarodna zajednica, prije svega Europska unija, koja je jasno dala do znanja da ne bi trebalo biti izborna reforma, to će biti korisno. U svim zemljama Balkana su takvi procesi i procesi nastaviti ovako i mislim da su doprinosi koji dolaze iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država je doprinos demokraciji, a ne nešto drugo ", rekao je Pričanje.
Političke partije imaju potpuno oprečne stavove kada su u pitanju izborne zone, otvorene ili zatvorene liste ili sastav Centralne izborne komisije.
PDK insistira na šest izbornih zona, dok LDK je izašao sa prijedlogom da koliko bude opština bude toliko zona ili samo jedna zona. U međuvremenu, zahtjev AAK-je da bude 100 izbornih zona.
Poslanik PDK-a, Halit Krasniqi koji je nekada bio i član Komisije za izborne reforme je izjavio da se u globalu zna da je LDK bila partija koja je blokirala reformu, prenosi Kosovapress.
Upitan da li ima pritiska od ostrane međunarodnog faktora na rješavanju ovog problema, Krasniqi je rekao da on nema takve informacije i da nije spreman govoriti u ime međunarodne zajednice, ali je dodao da bi trebalo doći do pritiska iznutra zbog razvoja samog procesa.
U međuvremenu, šef Parlamentarne grupe LDK-a, Ismet Beqiri, izrazio je nadu da uskoro može doći do postizanja saglasnosti o izbornoj reformi. No, on je još jednom optužio PDK zbog blokade.
A što se tiče pritisaka koji bi mogli doći izvana, Beqiri je rekao da ne bi želio intervenciju treće strane, ali ukoliko bi i bila onda bi se trebala usmjeriti na one koji blokiraju proces.
S druge strane, šef parlamentarne grupe AAK-a, Ardian Gjini je kazao da pitanje izborne reforme je preko potrebno Kosovu. On se nada da će na sastanku lidera političkih partija doći do postignuća oko tačaka, koje će omogućiti Skupštini da izvršava svoje poslove, kako bi država mogla ići na nove izbore. On ne priznaje da je bilo pritisaka od strane međunarodnog faktora, već ju je nazvao kao pomoć od strane Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
"Mislim da međunarodna zajednica ne može riješiti probleme na Kosovu te vrste. To su mnogi unutarnji politički problemi. Ali ja vjerujem da je međunarodna zajednica, prije svega Europska unija, koja je jasno dala do znanja da ne bi trebalo biti izborna reforma, to će biti korisno. U svim zemljama Balkana su takvi procesi i procesi nastaviti ovako i mislim da su doprinosi koji dolaze iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država je doprinos demokraciji, a ne nešto drugo ", rekao je Pričanje.
Političke partije imaju potpuno oprečne stavove kada su u pitanju izborne zone, otvorene ili zatvorene liste ili sastav Centralne izborne komisije.
PDK insistira na šest izbornih zona, dok LDK je izašao sa prijedlogom da koliko bude opština bude toliko zona ili samo jedna zona. U međuvremenu, zahtjev AAK-je da bude 100 izbornih zona.
