Kosovo stremi ka odnosima sa UN, bez obzira na upozorenja da se prvo trebaju riješiti pitanja u samoj zemlji. Neki smatraju da bi se Kosovo trebalo prijaviti za članstvo kao država posmatrač u UN-u.
Od proglašenja nezavisnosti prije pet godina, Kosovo je osiguralo priznanje 98 zemalja širom svijeta, uključujući i oko 50 posto zemalja članica UN-a. Vlada je preusmjerila fokus ka prikupljanju priznanja iz sjeverne Afrike i drugih islamskih zemalja, kao i unaprjeđivanju svojih odnosa sa UN, uprkos upozorenjima da bi taj vremenski raspored mogao na kraju omesti zemlju.
Neki zvaničnici i eksperti kažu da bi zemlja trebala sačekati s poticanjem svojih odnosa sa UN-om dok Rusija i Kina više ne budu prijetile da će iskoristiti svoje pravo veta protiv Prištine, dok drugi kažu da bi se Kosovo trebalo prijaviti za prijem zemlje kao članice posmatrača.
Skender Hyseni, bivši ministar vanjskih poslova i aktuelni član parlamenta, izjavio je da bi bila strateška greška da se Kosovo prijavi za status posmatrača u UN-u.
"Bolje je ne pridruživati se [UN-u] 10 ili 15 godina, nego se pridružiti ranije kao posmatrač, jer bi Kosovo [bilo] bačeno u grupu onih zemalja s polovičnim identitetom", izjavio je Hyseni.
Članstvo Kosova u UN-u najviše zavisi od stava stalnih članica Vijeća sigurnosti, rekao je on.
"Čak i da [Kosovo] ima 190 priznanja… Rusija i Kina još uvijek tehnički imaju mogućnost da blokiraju proces učlanjenja", rekao je Hyseni.
Fisnik Gashi, istraživač pri Institutu za političke i evropske studije, izjavio je da Kosovo mora izbjegavati sve radnje kojima bi se izazvao negativan odgovor od strane Vijeća sigurnosti UN-a.
"Diplomatija Kosova trebala bi operirati u dvije oblasti: na povećanju broja priznanja i na unaprjeđivanju saradnje sa zemljama koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a", izjavio je Gashi.
Hyseni je rekao da je kosovskom ministarstvu vanjskih poslova potrebna strategija za vanjsku politiku.
"Kažem sa žaljenjem da je u oblasti priznanja za Kosovo, kosovska diplomatija u zadnjih par godina ... bila blizu propasti", rekao je Hyseni.
Međutim, ministar vanjskih poslova Enver Hoxha nije se složio s tim.
"Tokom godine, ministarstvo vanjskih poslova imalo je mjerljiv dnevni red", rekao je on novinarima. "Na osnovu tog dnevnog reda, mi smo činili maksimalne napore tokom cijele godine da predstavljamo nacionalne interese Kosova, da predstavljamo naše političke interese, ekonomski i kulturni život u svim dijelovima svijeta, te naravno i da zastupamo interese građana Kosova".
Gashi je rekao da će mjere Kosova u okviru međunarodne politike vrlo mnogo zavisiti od domaćih dešavanja.
"Mislim da bi se Kosovo trebalo usmjeriti na stvaranje funkcionalne države, stabilne i održive u svim oblastima, te na korištenje tih postignuća za ostvarivanje podrške u procesu integracije i njegovog članstva u različitim mehanizmima", rekao je Gashi.
Albin Kurti, vođa pokreta "Samoopredjeljenje" i predsjedavajući parlamentarnog odbora za vanjske poslove, složio se s tim. "Što je više [ministarstvo vanjskih poslova] bilo usmjereno na učešće u međunarodnim organizacijama i forumima, [mi smo] ostavljani bez ključne riječi 'republika'", izjavio je Kurti.
U debatu su se umiješali i međunarodni zvaničnici.
Njemački ambasador u Srbiji Heinz Wilhelm izjavio je da je članstvo Kosova u UN-u jedno od pitanja o kojima bi se trebalo razgovarati u Briselu.
"To pitanje je nama vrlo važno, ali ja ne mogu trenutno reći da li će ono biti od osnovne važnosti u cilju dobivanja datuma. Prvo ćemo čekati na odluku Evropske komisije i visoke predstavnice EU za vanjske poslove Catherine Ashton po pitanju napretka u dijalogu", izjavio je Wilhelm za beogradski B92.
Neki zvaničnici i eksperti kažu da bi zemlja trebala sačekati s poticanjem svojih odnosa sa UN-om dok Rusija i Kina više ne budu prijetile da će iskoristiti svoje pravo veta protiv Prištine, dok drugi kažu da bi se Kosovo trebalo prijaviti za prijem zemlje kao članice posmatrača.
Skender Hyseni, bivši ministar vanjskih poslova i aktuelni član parlamenta, izjavio je da bi bila strateška greška da se Kosovo prijavi za status posmatrača u UN-u.
"Bolje je ne pridruživati se [UN-u] 10 ili 15 godina, nego se pridružiti ranije kao posmatrač, jer bi Kosovo [bilo] bačeno u grupu onih zemalja s polovičnim identitetom", izjavio je Hyseni.
Članstvo Kosova u UN-u najviše zavisi od stava stalnih članica Vijeća sigurnosti, rekao je on.
"Čak i da [Kosovo] ima 190 priznanja… Rusija i Kina još uvijek tehnički imaju mogućnost da blokiraju proces učlanjenja", rekao je Hyseni.
Fisnik Gashi, istraživač pri Institutu za političke i evropske studije, izjavio je da Kosovo mora izbjegavati sve radnje kojima bi se izazvao negativan odgovor od strane Vijeća sigurnosti UN-a.
"Diplomatija Kosova trebala bi operirati u dvije oblasti: na povećanju broja priznanja i na unaprjeđivanju saradnje sa zemljama koje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a", izjavio je Gashi.
Hyseni je rekao da je kosovskom ministarstvu vanjskih poslova potrebna strategija za vanjsku politiku.
"Kažem sa žaljenjem da je u oblasti priznanja za Kosovo, kosovska diplomatija u zadnjih par godina ... bila blizu propasti", rekao je Hyseni.
Međutim, ministar vanjskih poslova Enver Hoxha nije se složio s tim.
"Tokom godine, ministarstvo vanjskih poslova imalo je mjerljiv dnevni red", rekao je on novinarima. "Na osnovu tog dnevnog reda, mi smo činili maksimalne napore tokom cijele godine da predstavljamo nacionalne interese Kosova, da predstavljamo naše političke interese, ekonomski i kulturni život u svim dijelovima svijeta, te naravno i da zastupamo interese građana Kosova".
Gashi je rekao da će mjere Kosova u okviru međunarodne politike vrlo mnogo zavisiti od domaćih dešavanja.
"Mislim da bi se Kosovo trebalo usmjeriti na stvaranje funkcionalne države, stabilne i održive u svim oblastima, te na korištenje tih postignuća za ostvarivanje podrške u procesu integracije i njegovog članstva u različitim mehanizmima", rekao je Gashi.
Albin Kurti, vođa pokreta "Samoopredjeljenje" i predsjedavajući parlamentarnog odbora za vanjske poslove, složio se s tim. "Što je više [ministarstvo vanjskih poslova] bilo usmjereno na učešće u međunarodnim organizacijama i forumima, [mi smo] ostavljani bez ključne riječi 'republika'", izjavio je Kurti.
U debatu su se umiješali i međunarodni zvaničnici.
Njemački ambasador u Srbiji Heinz Wilhelm izjavio je da je članstvo Kosova u UN-u jedno od pitanja o kojima bi se trebalo razgovarati u Briselu.
"To pitanje je nama vrlo važno, ali ja ne mogu trenutno reći da li će ono biti od osnovne važnosti u cilju dobivanja datuma. Prvo ćemo čekati na odluku Evropske komisije i visoke predstavnice EU za vanjske poslove Catherine Ashton po pitanju napretka u dijalogu", izjavio je Wilhelm za beogradski B92.
