Komisija koju je imenovao kosovski ministar obrazovanja Rame Buja nedavno je vršila pregled udžbenika i u njima tražila govor mržnje vezan za Osmansku carevinu, te je utvrdila da je niz riječi, poput "nasilja" i "ubistva", neprikladan.
Komisija je preporučila da se te riječi zamjene prikladnijima, što je izazvalo debatu o tome da li se promjenama u izražavanju u stvari mijenja historija kosovskih Albanaca.
"Neki su pogrešno razumjeli ovaj proces, a mediji ga pogrešno tumače. On nema nikakve veze s mijenjanjem historije ... Historija se neće revidirati, nego će se korigirati eventualni izrazi", izjavio je Arber Morina, glavni politički savjetnik kosovskog ministra obrazovanja.
Morina je pojasnio da ta praksa nije nova; EU je od Kosova 2005. zatražila da zamijeni jezik mržnje u svojim udžbenicima historije i geografije.
Mnogi, poput Bardha Krasniqija, ne slažu se s nalazom ministarstva da udžbenici na Kosovu sadrže jezik mržnje usmjeren protiv Osmanske carevine i Turaka. "Udžbenici historije pisani su na osnovu historijskih činjenica koje se ne mogu i ne trebaju mijenjati".
Astriti tvrdi da Albanci neće nikad zaboraviti zločine koje je počinila Osmanska carevina. "Ona će uvijek ostati barbarska, zbog djela koja je počinila nad našim narodom, od čijih posljedica trpimo čak i danas".
Ima nekih poput Tandija, koji kažu da itekako postoji potreba za suzbijanjem izraza mržnje u udžbenicima, ali za sve historijske periode i na Kosovu, a i u Albaniji. "Te udžbenike trebalo bi korigirati u smislu jezika mržnje, i to ne samo za osmanski period".
Tanushi kaže da bi možda bilo najbolje za region kad bi došlo do promjena jedne druge vrste. "Turska bi se trebala distancirati od Osmanske carevine, a ne tražiti od nekoga da se distancira od istine", kaže on.
"Ministar Buja ne govori istinu, jer je to zahtjev od strane turskog premijera Erdogana, koji ovdje želi doći kao spasitelj Albanaca", kaže Sebush Dermaku.
Komisija kosovskog ministarstva obrazovanja posjetila je turske institucije i razovarala o pitanju udžbenika, te saslušala njihove zabrinutosti.
"Udžbenici historije predstavljaju Osmansku carevinu kao državu koja je vršila zločine nad Albancima, ali nikad ne opisuju prave odnose između naroda i kako je ta carevina služila kao čuvar za Albance. Žalosno je kakve mi historičare imamo", dodaje Dermaku.
Mali broj historičara bavi se arhivskim istraživanjem, a stare biblioteke Istanbula pune su nedotaknuti otomanskih rukopisa, kako kaže Erdoan Shipoli, asistent na Univerzitetu Fatih u Istambulu.
"Ako autori historijskih knjiga ne znaju čitati i pisati osmanski turski, onda moramo ponovno razmisliti o njihovim knjigama historije ... Vrlo je teško pisati o 500 godina historije na osnovu istraživanja i objektivnosti", rekao je Shipoli.
Shipoli je rekao da kosovska komisija treba u obzir uzeti poglede što je moguće više historičara i obaviti arhivska istraživanja u Istanbulu.
"Govor mržnje treba izbaciti iz historijskih knjiga, ali to bi se trebalo uraditi za sve, uključujući turske, srpske, albanske i grčke knjige. To bi se trebalo uraditi na osnovu činjenica i historijskih zapisa, a ne na osnovu onoga što žele političari, ili onoga što je politički korektno", dodao je on.
